Books and Lessons
Pene 11: Te Oraraa o te Mesia


Pene 11

Te Oraraa o te Mesia

Hōho’a
Jesus Christ at the home of Jairus. Christ is standing beside the bed of the twelve-year-old daughter of Jairus. The girl's father and mother are standing on the other side of the bed. Christ is holding the hand of the girl as He helps her rise from her bed. The girl, who had been declared dead, is looking up at Christ. Light from a window is shining on the girl's face, and on the back of Christ.

Ua Tohu-a‘e-na-hia te Oraraa o te Mesia hou To’na Fanauraa

Ua ti‘aturi te mau taata atoa e haere mai Iesu Mesia i ni‘a i te fenua nei no te faatupu i te fafauraa ta’na i faaoti i te ra‘i ra, oia hoi, ia riro ei Faaora no tatou. Ia ore Oia ra, ua ore atoa ïa te taatoaraa o te opuaraa o te faaoraraa. No te faufaa rahi o te misioni a te Mesia, ua faaite papû mai te mau peropheta atoa mai ia Adamu e tae roa mai i te Mesia e, e tae papû mai Oia (a hi‘o Te Ohipa 10:43). Ua faaite mai te mau peropheta atoa mai te tau o te Mesia e, e haere mai oia. E mea ti‘a ia tatou tata‘itahi ia tuatapapa i te oraraa o te Faaora e ia pee Ia’na ma te haapa‘o i roto i to tatou oraraa taatoa.

Ua parau atu te hoê melahi ia Adamu e, te i‘oa o te Faaora, o Iesu Mesia ïa (a hi‘o Mose 6:51–52). Ua ite o Enoha e e pohe o Iesu i ni‘a i te satauro e e ti‘a faahou mai (a hi‘o Mose 7:55–56). Ua faaite atoa o Noa raua o Mose no ni‘a Ia’na (a hi‘o Mose 1:11; 8:23–24). Ua ite Isaïa i te oraraa o te Faaora e 800 matahiti hou te fanau-raa-hia te Faaora i ni‘a i te fenua nei. I to Isaïa iteraa i te mauiui e te oto ta te Faaora e farii no te aufau i ta tatou mau hara, ua na ô a‘era Oia e:

« I vahavahahia Oia, e aore ra i haapa‘ohia e te taata; e taata mataro i te oto, e ua ite hoi i te mihi. …

« …Ua rave mau râ Oia i to tatou paruparu, e ua hopoi ê oia i to tatou oto. …

« I paruparu râ oia i ta tatou nei hara, i tairihia oia i to tatou nei ino. …

« Ua rave-ino-hia ho‘i Oia, e ua faahaehaahia mai ra, aita râ To’na vaha i parau; i arata‘ihia Oia mai te fanau‘a mamoe i te taparahiraa ra » (Isaia 53:3–5, 7).

Ua ite atoa o Nephi i te hoê orama no ni‘a i te fanauraa e te ohipa a te Faaora. Ua ite oia i te hoê paretenia purotu maitai , e ua faaite mai te hoê melahi e, «Inaha, te paretenia ta outou e hi‘o nei, o te metua vahine ïa o te Tamaiti a te Atua i te tino » (1 Nephi 11:18). E ua ite atu ra o Nephi i te paretenia i te tape‘araa i te hoê tama iti i roto i to’na rima. E ua na ô maira te melahi, « Inaha te arenio a te Atua, oia ïa te Tamaiti a te Metua Hau Mure Ore ra ! » (1 Nephi 11:21).

124 matahiti hou te fanau-raa-hia o Iesu, ua ite atoa te Arii Beniamina, te tahi faahou atu peropheta Ati Nephi, i te oraraa o te Faaora:

« Inaha ho‘i, e tae te tau, e ua fatata roa ho‘i te tau, ta te Fatu Puai Hope, tei ia’na te hau, o te vai ra, e te vai nei mai tahito mai â, e te vai e amuri noa’tu, e tae mai i raro nei no te ra‘i mai, i rotopu i te mau tamarii a te taata nei ma te mana, e e parahi ho‘i i roto i te tino repo, e e haere atu i rotopu i te taata nei i te raveraa i te mau semeio rarahi, oia ho‘i, i te faaoraraa i te taata ma‘i, e te faati‘a-faahou-raa i te taata pohe, e haere te piri‘o‘i ia’na, e ora te matapô, e faaroo te turi, e e ora ho‘i te mau huru ma‘i atoa ia’na ra.

« E e ti‘avaru oia i te mau diabolo, oia ho‘i i te mau varua faufau e noho i roto i te aau o te mau tamarii a te taata nei.

« E inaha, e roohia oia i te mau faahema, e te mauiui o te tino, e te poia, e te poihâ, e te rohirohi, e ore e ti‘a i te taata ia faaoroma‘i i te reira, maori râ e tae oia i te pohe; inaha ho‘i, e hou oia i te toto no to’na mauiui rahi e te ohipa ino e te faufau a to’na ra mau taata.

« E e ma‘irihia to’na i‘oa, o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, te Metua o te ra‘i, e te fenua, Tei Hamani i te mau mea atoa mai te matamua mai â; e e ma‘irihia to’na metua vahine i te i‘oa ra ia Maria » (Mosia 3:5–8).

  • Eaha te tahi mau parau tohu i mutaa iho ra no ni‘a ia Iesu Mesia ?

O Oia te Tamaiti Fanau tahi a te Metua

  • Eaha ta Iesu Mesia i farii mai roto mai i To’na Metua ? Eaha Ta’na i farii mai roto mai i To’na metua vahine ?

Ua papa‘ihia te aamu no te fanauraa e te oraraa o te Faaora i roto i te Faufaa Apî, i roto i te buka a Mataio, a Mareko, a Luka e a Ioane. Te ite nei tatou i roto i ta ratou mau papa‘iraa e, ua fanauhia o Iesu e te hoê paretenia tei parauhia o Maria. Ua momo‘ahia oia ia Iosepha i te taime a fâ mai ai te hoê melahi a te Atua ia’na ra. Ua parau mai te melahi ia’na e, e riro oia ei metua vahine no te Tamaiti a te Atua. Ua ani atu oia e mea nahea te reira e tupu ai (a hi‘o Luka 1:34). Ua parau mai te melahi ia’na e, « E pou mai te Varua Maitai i ni‘a iho ia oe, e na te mana o te Teitei e tamărû i ni‘a iho ia oe, e parauhia‘i ho‘i tena na tamaiti mo‘a, o te Tamaiti na te Atua » (Luka 1:35). No reira, ua riro mai te Atua te Metua ei Metua mau no Iesu Mesia.

O Iesu ana‘e te taata i ni‘a i te fenua nei tei fanauhia i te hoê metua vahine tahuti e te hoê metua tane tahuti ore. No reira oia i parauhia‘i te Tamaiti Fanau Tahi. Ua farii oia i te mau mana hanahana na roto mai i To’na Metua. Na roto mai i To’na metua vahine ua farii Oia i te huru tahuti, e e roohia Oia i te poia, te poihâ, te rohirohi, te mauiui e te pohe. Aore e taata e rave i te ora o te Faaora maori râ ua farii oia. E mana To’na no te horo‘a i to’na ora, e e mana ho‘i no te faati‘a faahou i To’na tino i muri a‘e i te pohe. (A hi‘o Ioane 10:17–18).

Ua ora oia i te hoê oraraa ti‘a mau

  • Eaha te auraa o te oraraa o te Faaora no tatou nei ?

Mai To’na apîraa mai â, ua haapa‘o o Iesu i te mau mea atoa ta to tatou Metua i te Ao ra i titau Ia’na ra. I raro a‘e i te arata‘iraa a Maria raua o Iosepha, ua hau atu te paari o Iesu i to te tahi atu mau tamarii. Ua here e ua haapa‘o Oia i te parau mau. Te parau mai nei Luka ia tatou e, « Tupu atura taua tamaiti ra, e itoito atura te aau, î a‘era hoi i te paari: e te vai ra te maitai a te Atua i ni‘a ia’na » (Luka 2:40; a hi‘o atoa PH&PF 93:12–14).

I te 12raa o To’na matahiti, ua ite Oia e, ua tonohia mai Oia no te haapa‘o i te hinaaro o To’na ra Metua. Haere atu ra oia i Ierusalema na muri iho i To’na na metua. E ia ho‘i a‘e ra To’na na metua i te fare, ua ite ihora raua e aita o Iesu i roto i ta raua pŭpŭ. Ua ho‘i faahou atu raua i Ierusalema no te imi Ia’na. « E ru‘i toru a‘e ra, ua ite atu ra raua Ia’na i roto i te hiero ra, te parahi ra i rotopu i te mau orometua, te faaroo atu ra e te ui atu ra ia ratou ». (Iritiraa a Iosepha Semita, Luka 2:46). « Maere ana‘e ihora te feia atoa i faaroo Ia’na ra, i To’na ite e Ta’na parau » (Luka 2:47).

Ua ore atu ra te mana‘o tapitapi o Iosepha raua o Maria i te iteraa’tu Ia’na, area râ, « hitimaue atura raua: ua parau atura ta’na metua vahine ia’na, E ta‘u tamaiti, eaha oe i na reira mai ai ia maua ? Inaha, i imi noa na maua o to metua tane ia oe ma te oto ». Ua parau atura Iesu ia’na na ô atura, « Aita orua i ite e ia haapa‘o vau i ta ta‘u Metua (i te Ao ra) e ti‘a‘i » (Luka 2:48–49).

No te faatupu i Ta’na ohipa, ua titauhia ia Iesu ia haapa‘o i te hinaaro o To’na Metua i te Ao ra. I muri a‘e, ua parau Oia e, « Aore a‘u peu rave noa, o ta tau Metua râ i haapii mai ia‘u ra, o ta‘u ïa e parau nei. …E aore hoi au i faaea i te rave i te mea e mauruuru ai oia ra » (Ioane 8:28–29).

Ia 30 a‘e ra te matahiti o Iesu, ua haere maira Oia ia Ioane Bapetizo ra ia bapetizohia Oia i roto i te pape i Ioridana ra. Ua oti‘ati‘a rii o Ioane ia bapetizo ia Iesu i te mea e, ua ite oia e, ua rahi a‘e Iesu ia’na. Ua ani râ Iesu ia Ioane ia bapetizo Ia’na « ei faati‘araa hoi i te mau parau-ti‘a atoa ra ». No reira, ua bapetizo ihora Ioane i te Faaora, ma te utuhi i To’na tino taatoa i roto i te pape. Ia oti a‘e ra Iesu i te bapetizohia, ua parau maira To’na Metua mai te ra‘i mai, na ô maira, « Ta‘u Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia’na ». Ua pou maira te Varua Maitai, mai te uupa ra te huru. (a hi‘o Mataio 3:13–17).

I muri a‘e i to Iesu bapetizo-raa-hia, ua haapae oia i te maa e 40 mahana e e 40 ru‘i no te parahi i piha‘i iho i te Atua. I muri iho i te reira, ua haere maira Satane e faahema Ia’na. Ua pato‘i etaeta Iesu i te mau faahemaraa atoa a Satane e ua faaue atu ra ia Satane ia haere ê atu. (a hi‘o Mataio 4:1–11; a hi‘o atoa Iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 4:1, 56, 89, 11). Ua vai hara ore noa Iesu Mesia, te taata parau ti‘a hope roa tei taahi i ni‘a i te fenua nei (a hi‘o Hebera 4:15; 1 Petero 2:21–22).

  • Eaha te mau aamu no ni‘a i te oraraa o te Faaora tei riro ei mea faufaa no outou ?

Ua haapii mai Oia ia tatou nahea ia here e ia tavini i te tahi e te tahi

  • E mea nahea to te Faaora haapiiraa mai ia tatou e nahea ia here e ia tavini i te tahi e te tahi ?

E oti a‘e ra Oia i te haapae e i te aro ia Satane, ua haamata a‘era Iesu i Ta’na ohipa i rotopu i te taata nei. Ua haere mai oia i te fenua nei eiaha no te pohe noa no tatou, no te haapii atoa râ ia tatou e nahea ia ora. Ua haapii Oia e, te vai ra e piti faaueraa rahi: a tahi, ia aroha i te Atua ma to tatou aau atoa, to tatou varua atoa, e to tatou puai atoa; e te piti, ia aroha ia vetahi ê mai to tatou aroha ia tatou iho (a hi‘o Mataio 22:36–39). Ua riro To’na oraraa ei hi‘oraa na tatou nahea tatou ia haapa‘o i teie na faaueraa e piti. Mai te mea e, e here tatou i te Atua, e ti‘aturi ïa tatou Ia’na e e faaroo Ia’na, mai ia Iesu i na reira. Mai te mea e aroha tatou ia vetahi ê, e tauturu ïa tatou ia ratou, e pahono i to ratou mau hinaaro i te pae tino e te pae varua.

Ua ora Iesu ma te tavini ia vetahi ê. Ua faaora i to ratou mau ma‘i. Ua ite te matapô, ua faaroo te turi, e ua haere te piri‘o‘i. I te hoê taime a faaora ai Oia i tei pohehia i te ma‘i, ua ma‘iri roa te taime e ua po‘ia te taata. Aita oia i faaho‘i ia ratou, ua haamaitai râ Oia e pae faraoa e e piti i‘a, e na roto i te hoê a‘e ra ua amu te tiri‘a taata e 5,000. (a hi‘o Mataio 14:14–21). Ua haapii mai Oia e, ia ite noa’tu tatou i te hoê taata tei po‘ia, tei to‘eto‘e, tei vai tahaa noa, e aore râ, tei vai otare noa, e imi tatou i te mau rave‘a atoa no te tauturu ia ratou. A tauturu ai ho‘i tatou ia vetahi ê ra, te tavini ra ïa tatou i te Fatu. (A hi‘o Mataio 25:35–46).

Ua aroha Iesu ia vetahi ê ma To’na aau atoa. E mea pinepine To’na aau i te î i te aroha e te oto ho‘i. Ua here Oia i te mau tamarii, i te ruhiruhia, e tei haehaa, te feia ha‘iha‘i tei faaroo Ia’na. Ua here atoa Oia i tei hara, e na roto i te aroha rahi ua haapii Oia ia ratou ia tatarahapa e ia bapetozohia. Ua haapii Oia e, « O vau te e‘a, e te parau mau e te ora » (Ioane 14:6).

Ua here atoa Oia i tei hara ia’na ra e aita i tatarahapa. I te hopea o To’na oraraa, a patitihia ai Oia i ni‘a i te satauro, ua pure Oia i te Metua no te mau faehau tei faasatauro Ia’na, mai te parau e, « E tau Metua, e faaore mai i ta ratou hara, aore ho‘i ratou i ite i ta ratou e rave nei » (Luka 23:34). Ua haapii mai Oia e, « Teie tau parau, ia aroha outou ia outou iho, mai ia‘u e aroha’tu ia outou na » (Ioane 15:12).

  • Eaha te tahi mau rave‘a e ti‘a ai ia tatou ia faaite i te Fatu e, ua here tatou Ia’na ?

Ua faanahonaho Oia i te hoê noa iho Ekalesia mau

  • Eaha te Faaora i faanahonaho ai i Ta’na Ekalesia e i faatoro‘a ai i te mau Aposetolo ?

Ua hinaaro Iesu ia haapiihia Ta’na evanelia i te taata ati a‘e te fenua nei, no reira, ua ma‘iti Oia hoê ahuru e ma piti Aposetolo no te faaite Ia’na. O ratou te mau ti‘a faatere matamua o Ta’na Ekalesia. Ua farii ratou i te mana no te rave i te ohipa i To’na ra i‘oa e ia rave i te mau ohipa ta ratou i ite Ia’na i te raveraa. Te feia tei farii i te mana no roto mai ia ratou, ua ti‘a atoa ïa ia ratou ia haapii, ia bapetizo, e ia rave i te tahi atu mau oro‘a i To’na ra i‘oa. I muri a‘e i To’na poheraa, ua tamau noa ratou i te rave i Ta’na ohipa e tae roa’tu i te taime ua ino roa te taata e ua tae roa i te taparahi pohe i te mau Aposetolo.

Ua Faaora Oia ia Tatou i ta Tatou mau Hara e i te Pohe

  • Ia tuatapapa outou i teie tuhaa, a feruri maite i ni‘a i te mau ohipa tei tupu no ni‘a i te Taraehara.

I te pae hopea o Ta’na ohipa i te tahuti nei, ua faaineine Iesu Ia’na no te rave i te tusia hopea no te mau hara atoa a te taata nei. Ua faautuahia Oia i te utua pohe no te mea ua faaite Oia i mua i te taata e, Oia te Tamaiti a te Atua.

I te aru‘i hou To’na faasatauroraa, ua haere atu Iesu i roto i te hoê aua tei parauhia o Getesemane. E i reira ua ite Oia i te teimaha rahi o te pe‘ape‘a e ua ua pure Oia ma te oto. Ua faati‘ahia ia Orson F. Whitney, te hoê Aposetolo o te mau mahana hopea nei, ia ite i te mamae o te Faaora i roto i te hoê orama. A ite ai oia i te oto o te Faaora, na ô a‘e ra oia e: « Ua oto roa a‘e ra vau i to‘u iteraa i te reira e ua ta‘i au, no to‘u here ia ratou. E aroha rahi to‘u Ia’na; ua here au Ia’na ma to‘u aau atoa, e aita e nehenehe e parau to‘u hinaaro ia parahi i piha‘i iho Ia’na » (« Te hanahana o Iesu Mesia », Improvement Era, Tenuare 1926, 224–25; a hi‘o atoa Ensign, Titema 2003, 10). « Haere atu ra (Iesu) i mua iti atu, tipapa ihora i raro ma te pure, na ô atu ra, E tau Metua e, ia ti‘a ra, e hopoi ê atu i teie nei au‘a, ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to‘u » (Mataio 26:39).

I roto i te hoê heheuraa no teie tau, ua faaite mai te Faaora i To’na mamae rahi, ma te parau e, na te reira i faatupu « i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa atoa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa ho‘i » (PH&PF 19:18). Ua faaoroma‘i Oia « i te mamae tino », ia rave i ni‘a Ia’na iho i to tatou mau mauiui, to tatou mau ma‘i, to tatou mau paruparu e ta tatou mau hara (a hi‘o Alama 7:10–13). Aore e taata tahuti e ti‘a ia haro‘aro‘a i te teimaha o taua utu‘a ra. Aore e taata ê atu e nehenehe e faaoroma‘i i taua huru mamae o te tino e te varua. « Ua pou Oia i raro a‘e i te mau mea atoa ra … ia ti‘a ia’na ia vai i roto i te mau mea atoa e na roto hoi i te mau mea atoa te maramarama no te parau mau » (PH&PF 88:6).

Aita râ taua mauiui No’na ra i hope i reira. I te mahana i muri a‘e, ua taparahihia Iesu, ua faahaamahia, e ua tufahia i te huare. Ua faahepohia Oia ia amo i To’na satauro; ua hutihia e ua patitihia Oia i ni‘a iho. Ua rave-ino-hia Oia i te hoê o te mau raveraa ri‘ari‘a aita te taata i na reira a‘e nei. I muri a‘e i To’na mauiui rahi i ni‘a i te satauro, ua piihua’tura Oia ma te oto, « E tau Atua, E tau Atua, Eaha oe i faaru‘e mai ai ia‘u ? » (Mareko 15:34). I roto i taua hora ahoaho roa a‘e no Iesu ra, ua faaatea ê te Metua Ia’na, ia ti‘a ia Iesu ia faaoti hope roa i te mauiui o te faautuaraa no te mau hara a te mau taata atoa, ia ti‘a ia Iesu ia upooti‘a hope roa i ni‘a i te mau puai o te hara e te pohe (a hi‘o Iakobo E. Talmage, Iesu te Mesia, neneiraa 3 [1916], 660–61).

Ia ite a‘era te Faaora e ua farii te Metua i Ta’na tusia, ua piihua a‘era To’na reo i te na ôraa e, « Ua oti » (Ioane 19:30). « E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua i to rima na » (Luka 23:46). Ua taupe ihora To’na upoo i raro e ua tuu atura i To’na varua. Ua pohe ihora te Faaora. Tupu ihora te aueueraa rahi i te fenua nei.

Ua rave a‘e ra te tahi mau hoa i te tino o te Faaora tuu atura i roto i te menema, e toru a‘era mahana i te vairaa i reira. I taua taime ra, ua haere atu To’na varua e faanahonaho i te ohipa misionare no te tahi atu mau varua tei titau-atoa-hia ia farii i Ta’na evanelia (a hi‘o 1 Petero 3:18–20; PH&PF 138). I te toru o te mahana, e Sabati, ua ho‘i faahou mai Oia e rave i To’na tino. Oia te matamua tei upooti‘a i ni‘a i te pohe. Tupu mau atu ra te parau i tohuhia ra e « e ti‘a faahou mai oia i pohe ra » (Ioane 20:9).

I muri noa iho i To’na ra Tia‘-faahou-raa, ua fâ atu te Faaora i to te Ati Nephi e ua faati‘a’tura i Ta’na Ekalesia i te fenua Amerika. Ua haapii Oia i te mau taata i reira ra e ua haamaitai ia ratou. E itehia teie aamu nehenehe i roto i te 3 Nephi 11 e tae atu i te 28.

Ua riro To’na Tusia ei Faaiteraa i To’na Here i To’na Metua e ia Tatou nei

Ua haapii mai Iesu e: « Ia horo‘a te taata i to’na iho ora no to’na ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i te reira. O outou to‘u mau taua, ia haapa‘o outou i te mau parau atoa ta‘u i parau atu ia outou na » (Ioane 15:13–14). Ua farii Oia ma te hinaaro mau e te haehaa i te oto i Getesemane e te mamae i ni‘a i te satauro ia ti‘a ia tatou ia farii i te mau haamaitairaa atoa o te faanahonahoraa o te faaoraraa. No te farii i te reira mau haamaitairaa, e haere mai tatou Ia’na ra e ti‘a ai, e tatarahapa i ta tatou mau hara, e ia here Ia’na ma to tatou aau atoa. Ua parau mai Oia e:

« Inaha, o teie te evanelia ta‘u i horo‘a’tu ia outou – I haere mai au i te ao nei e rave i to te Metua hinaaro, no te mea na ta‘u Metua i to’no mai ia‘u.

« I tono mai ta‘u Metua ia‘u ia faateiteihia vau i ni‘a i te satauro, e ia oti to‘u faateitei-raa-hia i ni‘a i te satauro ra, ia ume mai au i te mau taata atoa ra ia‘u … ia haavahia ratou i te au i ta ratou mau ohipa. …

« O ta‘u hoi ohipa i rave i to outou hi‘oraa ra, o ta outou ïa e rave. …

« No reira, eaha to outou huru e au ai ? Amene e parau atu vau ia outou, mai to‘u nei ïa » (3 Nephi 27:13–15, 21, 27; papa‘i faaopa i amuihia’tu).

  • Eaha to outou mau mana‘o a feruri hohonu ai outou i te tusia o te Faaora no outou ?

Te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a e te tahi atu mau tautururaa

Nene’i