Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Aoaoga a Perofeta o Aso e Gata Ai i Faamanuiaga o le Suesue i Tusitusiga Paia


Aoaoga a Perofeta o Aso e Gata Ai i Faamanuiaga o le Suesue i Tusitusiga Paia

“Suesue outou i tusi—suesue i faaaliga na matou tusia, ma ole atu i le Tama Faalelagi, i le suafa o Lona Alo o Iesu Keriso, e faailoa mai ia te oe le moni o nei mea, ma afai e te faia ma le manatu tasi i Lona mamalu, e aunoa ma le masalosalo. O le a ia tali mai ia te oe i le mana o Lona Agaga Paia. O le a e iloa e oe lava ae le mo se isi. O le a e le faamoemoe i se isi mo le malamalama o le Atua; o le a leai foi se avanoa mo le masalosalo. Leai; aua afai e maua e tagata faatonuga mai ia te Ia mo i latou, latou te iloa le auala o le a faasaoina ai i latou” (Joseph Smith, Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 11–12).

“Ou te faafetai mo le faamamafaina o le faitau o tusitusiga paia. Ou te faamoemoe o le a avea lea ma mea e sili atu ona outou fiafia i ai nai lo se tiute; a le o lea, o le a avea ma mea e faamemelo i ai i le afioga a le Atua. Ou te folafola atu a o outou faitau, o le a faamalamalamaina o outou mafaufau ma o le a faagaeetia ai o outou agaga. Muamua, e foliga e faigata, peitai o le a suia lena i se uiga matagofie i manatu ma upu o mea paia” (Gordon B. Hinckley, “O Le Malamalama I Totonu Ia Te Outou,” O Le Liahona, Iulai, 1995, 112).

“A o e faitau i le soifuaga ma aoaoga a le Alii o Iesu Keriso, o le a e faalatalata atu ai ia te Ia, o le pogai o lo tatou faaolataga” (Gordon B. Hinckley, “Ia Tu Atu E Tusa Ma Le Faatusa Paia I Totonu Ia Te Outou,” O Le Liahona, Ianuari 1990, 99).

“Pe a tatou mulimuli i fautuaga a o tatou taitai e faitau ma suesue i tusitusiga paia, o le a tatou maua le tele o mea ma faamanuiaga o soo se ituaiga. O le suesuega sili lea ma le aoga e tatau ona tatou faia” (Howard W. Hunter, Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1979; po O Le Liahona, Mati 1980).

“Afai e faatofuina pe faitauina e le aunoa e tagata taitoatasi ma o latou lava aiga tusitusiga paia, ma faia soo … o le a tupu fua lava ona oo mai isi mea. O le a faateleina molimau. O le a faamalosia tautinoga. O le a faamalosiauina aiga. O le a maua faaaliga patino” (Ezra Taft Benson, “O Le Mana O Le Afioga,” O Le Liahona, Iulai, 71).

“Aua tatou te manatu mama i mea sili ua tatou maua mai le aao o le Alii! O lana afioga o se tasi lea o meaalofa pito sili ona aoga ua ia tuuina mai ia i tatou. Ou te uunaiina outou ia outou toe tuuina atu outou lava, ia suesue i tusitusiga paia. Ia outou faatofu outou i ai i aso taitasi, ina ia outou maua le mana o le Agaga e faatasi ma outou i o outou valaauga. Ia outou faitau i ai i o outou aiga ma aoao atu i a outou fanau ia latou fiafia ma naunau i ai” (Ezra Taft Benson, “O Le Mana O Le Afioga,” O Le Liahona, Iulai 71).

“Ou te iloa lena tulaga pe a ou faatalale i le ma fesootaiga ma le o lo o i luga, ma ua foliga mai ua le faafofoga mai, ma ua leai foi se leo e toe tautala mai, ma ua ou mamao, mamao ese lava. Afai ou te faitauina tusitusiga paia, o le a faaitiitia lena mamao, ma o le a toe foi mai le agaga. O le a ou faalogoina le sili atu o lo’u mafaufau ia i latou e tatau ona ou alofa i ai ma lo’u loto, mafaufau ma le malosi atoa, ma faateleina lo’u alofa i ai, ma ua faigofie foi ona ou gauai atu i a latou fautuaga” (Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 135).

“Ou te talitonu e i ai lava se taimi i o tatou olaga e tatau ai ia i tatou taitoatasi ona iloa tusitusiga paia mo i tatou lava—a e le na o le iloa i se taimi e tasi, a ia toe iloa ma saga iloa” (Spencer W. Kimball, “O Tusitusiga Paia—O Se Oa Maua Gata!” O Le Liahona, Tesema 1985, 4).

“Ou te manatu o tagata e suesue i tusitusiga paia latou te mauaina se fuafuaga o o latou olaga e le mafai ona maua e soo se tasi po o se isi lava auala e aunoa ma le suesue i tusitusiga paia. O lo o i ai le faateleina o le faatuatua ma le naunautai e faia le mea sao ma se lagona o musumusuga ma le malamalama i tagata latou te suesue i le talalelei—o lona uiga patino o Galuega Faatulagaina—ma i latou e mafaufau loloto i aoaoga faavae, e le mafai ona oo mai i se isi lava auala” (Bruce R. McConkie, in Church News, 24 Jan. 1976, 4).

“Ou te fia tuuina atu se lu’i i tagata o le Au Paia ina ia malamalama i tusitusiga paia. O nei tusi o ni tusi e paia ma taua ma o ni papupuni e tetee atu ai i le atamai o le fili” “Marvin J. Ashton, Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1977, 110 po O Le Liahona, Mati 1978, 116).

“Ou te folafola atu ia te outou, o le faia o tatalo ma suesuega faaleaiga i tusitusiga paia i aso taitasi, o le a maua ai le saogalemu i puipui o lou fale ma se sootaga lelei o le a faamanuia ai o outou olaga ma saunia ai o outou aiga e fetaia’i ma lu’i i ona po nei ma le faavavau o le a oo mai” (L. Tom Perry, Lipoti o le Konafesi, Aperila 1993, po O Le Liahona, Iulai, 1993, 107).

Lolomi