Taiala mo le Suesueina o le Talalelei
Agaga Paia
O se avefeau ma se molimau a lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso
E mafai ona e mafaufau i ni taimi na e iloa ai sa silafia oe e le Tama Faalelagi po o se taimi na e lagonaina ai le lotofaafetai mo le Togiola a Iesu Keriso? Atonu e te manatua se taimi na e faalogo ai i le perofeta soifua ma sa e iloaina o mea sa ia aoao atu e moni. Pe atonu foi e te manatua le faitauina o tusitusiga paia ma le mauaina o se lagona mamana e oo mai i ou luga. Atonu ua e iloaina se uunaiga na taitai atu ai oe e aloese mai se mea matautia pe lagonaina le filemu po o le mafanafana i se taimi faigata. O faaaliga uma nei a le Agaga Paia. E aapa atu le Atua i Ana fanau ma fesootai atu ia i latou e ala i le uunaiga ma le mana o le Agaga Paia. E te maua le meaalofa o le Agaga Paia pe a papatisoina o se tasi O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O lou Tama Faalelagi alofa ua mafai ai ona e olioli i Lona alofa, taiala, ma le taitaiga—ma o nisi taimi o Lana faasa’oga—e ala i Lana avefeau, le Agaga Paia.
O le a le Agaga Paia?
O le Agaga Paia o le sui lona tolu o le Aiga Atua. O ia o se peresona o le agaga, e leai se tino o aano ma ivi (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22). E i ai i le Agaga Paia ia uiga o se tagata paia ma e masani ona ta’ua “o le Agaga.” O le “mana” o le Agaga Paia e mafai ona maua e fanau uma a le Atua. O i latou o e papatiso e mauaina le “meaalofa” o le Agaga Paia, po o le folafolaga e mafai ona faatasi pea le Agaga Paia ma i tatou.
Vaaiga Aoao i autu: Agaga Paia
Taiala fesootai mo le suesueina o le talalelei: AigaAtua, Meaalofa o le Agaga Paia, Faaaliga Faaletagata Lava Ia
Vaega 1
E Mafai ona Avea le Agaga Paia ma se Faamanuiaga Le Mafaatauina ia te Oe
O le tele o lou aoao e uiga i le Agaga Paia, o le tele foi lea o lou manao ia maua ma iloa faaaliga a le Agaga Paia. Sa i ai ia sa Nifae i le malumalu i Nuumau se manaoga faamaoni ina ia tuuina atu i ai le Agaga Paia (tagai i le 3 Nifae 19:8–9). E i ai laasaga e mafai ona e faia e faateleina ai lou manao ia lagona le Agaga Paia, po o le Agaga o le Alii (tagai i le 1 Nifae 13:37; 2 Nifae 31:12–13; Moronae 7:31–32; 8:26). Ona ua auina atu le Agaga Paia ia te oe e molimau atu ma molimau i le Atua le Tama ma Iesu Keriso ma musuia oe e mulimuli ia i Laua, o se faamanuiaga e le mafaatauina (tagai i le 2 Nifae 31:18).
Mea e mafaufau i ai
-
Atonu e te iloiloina nisi o mau o loo faamamafa mai ai ni auala e mafai ai e le Agaga Paia ona aumaia oe ia latalata atili i le Atua. O le Agaga Paia
-
Molimau atu i le Tama ma le Alo (tagai Ioane 15:26; 3 Nifae 11:32, 36).
-
Faapaiaina ma faamamaina (tagai Alema 13:10–12; 3 Nifae 27:19–20; Moronae 6:4).
-
E faaalia ma molimau mai i le upumoni (tagai i le 2 Nifae 32:4–5; Alema 5:46–47; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3).
-
Faamafanafana (tagai Ioane 14:16–17, 26; Moronae 8:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2).
-
E faamaonia ma faamaufaailogaina o le Agaga Paia o Folafolaga (tagai Efeso 1:13–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:3–4; 132:7).
-
-
Na molimau mai Peresitene Uilifoti Uitilafi: “Afai ua ia te oe le Agaga Paia … e leai se isi meaalofa e sili atu, e leai se isi faamanuiaga e sili atu, e leai se molimau e sili atu ua tuuina mai i soo se tagata i le lalolagi.”1 O se tasi o auala taua e mafai ona e saili ai ia lagona atili e le aunoa le Agaga Paia o le taimi e te ai ai ma inu ma le agavaa i le faamanatuga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79). Mafaufau e fai se lisi o auala na avea ai le Agaga Paia ma se faamanuiaga ia te oe. O le a se mea na e faia e saunia ai e maua lena molimau faaopoopo o le Agaga Paia?
-
Pe na e mafaufau pe ua e faalogo i le siufofoga o le Agaga? E mafai ona e faitauina nei fuaitau o mau e toe faamanatu ai auala e mafai ai e le Agaga Paia ona faaali mai o ia lava ia te oe: 1 Tupu 19:11–12; Luka 24:30–32; Kalatia 5:22–23; Helamana 5:30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23; 8:2–3; 11:11–14.
Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi
-
O le soifuaga o Peresitene Lorenzo Snow sa faasaoina ona sa taialaina ana uo e le Agaga Paia. Faitau le tala o loo maua i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow ma talanoaina pe aisea na mafai ai e ana uo ona iloa ma mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia.2 O anafea na e maua ai le puipuiga faalelagi ma le fesoasoani sa fesootai mai e ala i uunaiga ma lagona mai le Agaga Paia?
Aoao atili
-
Gary E. Stevenson, “E Faapefea ona Fesoasoani le Agaga Paia ia te Oe?,” Liahona, Me 2017, 120
-
Kevin R. Duncan, “O Matafaioi Paia a le Agaga Paia,” Liahona, Oke. 2014, 62–65
Vaega 2
O le a Fesoasoani le Agaga Paia Ia Te Oe e Iloa le Moni o Mea Uma
E finagalo le Atua i Ana fanau uma ia aoao le upumoni e uiga i Lana fuafuaga mo lo latou fiafia ma le faaolataga. Sa lapatai mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea e galue le fili e “faanenefu mai le laina i le va o mea e moni ma mea e le moni. O le lolo o faamatalaga o loo maua i o tatou tamatama’ilima, o le mea moni, ua matua faateleina ai le faigata ona fuafua po o le a le mea moni.”3 E finagalo le Atua ia e malamalama manino i le upumoni ma pe mafai faapefea ona fesoasoani ia te oe e maua ai le olioli ma saunia ai mo le ola e faavavau. O le Agaga Paia o le avefeau a le Alii e aoao atu ma molimau atu ia te oe i le upumoni. Na aoao mai Moronae “O le mana foi o le Agaga Paia tou te iloa ai le tonu i mea uma lava” (Moronae 10:5; faaopoopo le faamamafa).
Mea e mafaufau i ai
-
O se tasi o auala tatou te aoao ai le upumoni e ala i le Agaga o le taimi e saunoa ai perofeta ma aposetolo i lalo o le uunaiga a le Agaga Paia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:3–4). Aisea e taua ai le faalogo ma uai atu i savali e tuuina mai e perofeta ma aposetolo? Ua folafola mai foi e le Alii e faamalosia au upu faatasi e le Agaga Paia pe a e faia le galuega a le Alii (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–8).
-
I lana saunoaga “O Le Moni o Mea Uma Lava,” sa faasoa mai ai e Elder David F. Evans ni auala taua e mafai ona e maua ai le upumoni mo oe lava ia.4 O anafea na e mulimuli ai i lenei mamanu mo le sailia o le upumoni mai le Agaga Paia?
Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi
-
Atonu e te talanoaina pe na faapefea ona tosinaina oe e ala i le faalogologo po o le faitauina o savali o le konafesi aoao. Sa folafola mai Peresitene Russell M. Nelson o le “auaunaga a le Agaga Paia” o le a “fesoasoani ia te oe e faalogo ai i mea e finagalo le Alii e te faalogo i ai” i le taimi o le konafesi aoao.5 O a nisi o auala e mafai ona e saunia ai e aoao mai le Agaga Paia a o e faalogologo pe suesue i savali o le konafesi aoao?
Aoao atili
-
Elder Mathias Held, “Saili le Malamalama e ala i le Agaga,” Liahona, Me 2019, 31–33
Isi Punaoa e uiga i le Agaga Paia
-
Savali mai le Konafesi Aoao
-
Punaoa mo tamaiti