Uvod u Riječi Mormonove

Zašto proučavati ovu knjigu?

Kroz proučavanje Riječi Mormonovih polaznici mogu povećati svoju vjeru da »Gospod zna sve« (Riječi Mormonove 1:7) te da on vodi svoje sluge u ostvarivanju svojih nakana. Kao povijesni zapis, knjiga služi kao most između malih ploča Nefijevih (1 Nefi–Omni) i Mormonovog sažetka velikih ploča Nefijevih (Mosija–4 Nefi). To može pomoći polaznicima bolje razumjeti koje je zapise Mormon sažeo dok je sastavljao Mormonovu knjigu. One također predstavljaju polaznicima vjeru i postignuća kralja Benjamina.

Tko je napisao ovu knjigu?

Mormon je napisao ovu knjigu. On je bio prorok, voditelj zapisa te je sažeo i uklopio Mormonovu knjigu. On je također bio pravedan otac i vojskovođa među Nefijcima. Prorok Moroni bio mu je sin.

Kome je ova knjiga napisana i zašto?

Mormon se obraćao budućem slušateljstvu, s nadom da im njegovi zapisi i zapisi njegovog sina Moronija »mo[gu] koristiti« (Riječi Mormonove 1:2). Posebice, pisao je za korist Lamanaca. O njima je rekao: »I moja je molitva Bogu za braću moju, da bi jednom ponovno došli do spoznaje o Bogu, da, o otkupljenju Kristovom; da mogu jednom ponovno biti očaravajući narod« (Riječi Mormonove 1:8).

Kada i gdje je napisana?

Mormon je napisao ovu knjigu oko 385. po. Kr., nakon što »bijah svjedokom gotovo potpunog uništenja naroda svojega, Nefijaca« (Riječi Mormonove 1:8). Mormon nije zabilježio gdje je napisao ovu knjigu.

Koja su neka osobita obilježja ove knjige?

Ova kratka knjiga prekida kronološki redoslijed knjiga na početku Mormonove knjige. Mormon ju je napisao više od 500 godina nakon što je Amaleki dovršio knjigu Omnijevu. Mormon u ovoj knjizi ukratko objašnjava prikupljanje i sažetak zapisa svojeg naroda. Kako bismo razumjeli ovo objašnjenje, korisno je upamtiti da je Gospodin zapovjedio Nefiju da napravi dva seta ploča za »posebnu« i »mudru« svrhu (vidi 1 Nefi 9:3, 5). Jedan set ploča, često zvan velike ploče, sadržavao je sekularnu povijest Nefijaca, dok je drugi set, često zvan male ploče, sadržavao sveti zapis o propovijedanjima, objavama i proročanstvima Nefijaca (vidi 1 Nefi 9:2–4; Jakov 1:3–4).

Mormon je otkrio male ploče Nefijeve kada je već napravio sažetak dijela velikih ploča (vidi Riječi Mormonove 1:3). Vođen Duhom Gospodnjim, Mormon je uključio male ploče u svoj sažetak velikih ploča. Učinio je to »za mudru svrhu« prema Gospodinovoj volji (vidi Riječi Mormonove 1:4–7).

Mnogo godina kasnije, jedan je razlog za njegovo nadahnuće postao jasan. Kada je Joseph Smith počeo prevoditi Mormonovu knjigu, započeo je sa sažetkom velikih ploča Nefijevih – sekularnom povijesti. Martin Harris, koji je bio prorokov pisar za ovaj dio prijevoda, izgubio je 116 stranica rukopisa. Gospodin je objavio Josephu Smithu da su opaki ljudi došli u posjed tih stranica i promijenili riječi (vidi NiS 10:8–10). Da je Joseph ponovno preveo isti materijal, ti bi ljudi mogli tvrditi da on nije prorok jer nije mogao prevesti istu knjigu na isti način dva puta (vidi NiS 10:11–19). Gospodin je rekao Josephu da ne prevodi ponovno taj dio, već da prevede male ploče Nefijeve koje je Mormon uključio u svoj sažetak velikih ploča (vidi NiS 10:30–45). Time, Riječi Mormonove nam pomažu vidjeti kako je Gospodin pripremio put da osujeti naum opakih ljudi i uključi Sveto pismo koje nije samo pokrivalo isto vremensko razdoblje kao i izgubljeni rukopis, već je pružilo »veće uvide u [Gospodinovo] evanđelje« (NiS 10:45). Starješina Jeffrey R. Holland iz Zbora dvanaestorice apostola je naučavao: »Očito da bi bilo uzbudljivo kada bi netko jednoga dana pronašao izgubljenih 116 stranica prvotnog rukopisa Mormonove knjige. No, što god te stranice sadržavale, to ne bi moglo biti važnije ili temeljnije za svrhu Mormonove knjige od naučavanja… zabilježenih na malim pločama« (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon, [1997.], 35–36).

Uz to što je iznio uvide o prikupljanju svetih zapisa svojeg naroda, Mormon je dao kratak opis služenja kralja Benjamina (vidi Riječi Mormonove 1:10–18). Ovaj opis pomaže nam povezati male ploče Nefijeve s Mormonovim sažetkom velikih ploča. Kralj Benjamin spomenut je na kraju knjige Omnijeve koja je posljednja knjiga na malim pločama (vidi Omni 1:23–25). Knjiga Mosijina, prva knjiga onoga što imamo kao sažetak velikih ploča, započinje sa završetkom vladavine i službeništva kralja Benjamina (vidi Mosija 1:1, 9).

Kratak pregled

Riječi Mormonove 1:1–9 Mormon otkriva male ploče Nefijeve i uključuje ih u svoj sažetak velikih ploča.

Riječi Mormonove 1:10–18 Mormon sažima vladavinu kralja Benjamina.