Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 11: ‘Ona Fetalai Atu Ai Lea o Ia ia te i Latou i Mea e Tele i Faataoto’


Lesona 11

“Ona Fetalai Atu Ai Lea o Ia ia te i Latou i Mea e Tele i Faataoto”

Mataio 13

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e atiina ae ni “taliga e faalogo” ina ia mafai ai ona latou malamalama pe faapefea ona faatatau ia faataoto a Iesu ia i latou (Mataio 13:9).

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Mataio 13:1–17. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito ma faamalamalama atu i ai lona faaaogaina o faataoto.

    2. Mataio 13:18–23. Ua faamalamalama atu e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito.

    3. Mataio 13:24–53. Ua aoao atu Iesu e uiga i le malo o le lagi i le lalolagi (o le Ekalesia a Iesu Keriso) e ala i faataoto o le saito ma le titania, o le fatu o le sinapi, o le mea faafefete, o le oa ua natia i le fanua, o le penina tautele, ma le upega ua lafo i le vai.

  2. Mau faitau faaopoopo: Mareko 4:1–34; Luka 8:4–18; 13:18–21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1–7.

  3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na saunoa mai Elder Boyd K. Packer faapea: “E leai ni mea e fesoasoani i aoaoga, ma e laitiiti foi ni mea e tutusa ma le laupapa tusitusi. … E mafai ona e faaaogaina e taulai atu i ai mata o tamaiti o lau vasega ao faitauina atu le lesona. Ao e talanoa, e mafai ona e tusia ia mea i luga o le laupapa e taulai atu i ai la latou vaai ma tuuina atu i ai ni manatu, ae aua lava nei aveesea e mea o loo faatino ai le lesona i latou mai le sagisagi atu i le lesona” (Teach Ye Diligently [1975], 224–25; tagai foi i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 170–71).

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia valaaulia tagata o le vasega e mafaufau faapea o loo latou tietie i se pasi. Ao amataina le faigamalaga, sa latou tilotilo atu i fafo i faamalama o le pasi ma latou vaaia ai se vaaiga matagofie.

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • A maea ona faimalaga faatasi i le pasi lea e tasi, mata e tutusa mea na e maitauina ma mea na maitauina e isi o le pasese? Aisea e tutusa ai pe aisea foi e le tutusa ai?

Ia faamanino atu e tusa lava pe tasi le tulaga sa i ai tagata uma ae le tutusa lava mea latou te maitauina. E faapea foi, e le o tagata uma foi o e na faalogologo ia Iesu o aoao atu ia faataoto na malamalama i le auala e faatatau ai ia faataoto ia i latou. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe mafai faapefea ona tatou malamalama ma faaaoga faataoto a Iesu.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

A o outou talanoaina ia faataoto nei, ia mautinoa ua iloa e tagata o le vasega ia tagata, o mea faitino, ma gaoioiga eseese o loo faatatau i ai. O le a fesoasoani lenei mea ia i latou e malamalama ai i faataoto ma faaaoga i o latou olaga.

1. Ua tuuina mai e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito ma faamalamalama mai lona faaaogaina o faataoto.

Faitau ma talanoaina le Mataio 13:1–17.

  • Ina ua faapotopoto atu le motu o tagata i luga o le matafaga, “ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te i latou i mea e tele i faataoto” (Mataio 13:3). O le a le faataoto? (O se tala faatusa lea e aoaoina mai ai upumoni o le talalelei e ala lea i le faatusatusaina i mea o le lalolagi.) O le a le fetalaiga a Iesu i le mafuaaga o lona aoao mai i faataoto? (Ina ia aoao atu i le taimi lava lea e tasi lana savali i ona soo ma nanaina mai ai i e le talitonu. Tagai Mataio 13:10–13.)

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le faataoto i le tagata lulu saito (Mataio 13:3–8). Ia valaaulia isi tagata o le vasega e mulimuli i le faitauina o le mau, ma ia manatua o mea faitino ma gaoioiga o loo i le faataoto o faatusa na o upumoni o le talalelei.

  • O le a le mea na taofiofia le fatu lea na pau i autafa o le auala mai le tatupu ae i luga (tagai Mataio 13:4. Tusi i luga o le laupapa Fatu i autafa o le ala—aina e manufelelei.)

  • Aisea na magumagu ai fatu sa i le mea papa? (Tagai Mataio 13:5–6; Luka 8:6. Tusi i luga o le laupapa Fatu i le mea papa—leai ni aa.)

  • O le a le mea na tupu i fatu ia na toulu i le vao tuitui? (Tagai Mataio 13:7. Tusi i luga o le laupapa Fatu i le vao tuitui—fetinaiina e le vaotuitui.)

  • O le a le mea na tupu i fatu na toulu i le eleele lelei? (Tagai Mataio 13:8. Tusi i luga o le laupapa Fatu i le eleele lelei—fua mai ona fua.)

Tuu upu na e tusia i luga o le laupapa, ma faamalamalama atu i ni nai minute o le a outou talanoaina ia upumoni o loo faatusa i ai.

  • O a ni uiga atonu e oo i tagata pe a latou faalogo i lenei faataoto e aunoa ma se faamalamalamaina o lona uiga? (O nisi tagata atonu e le mautonu ona latou te le malamalama i ai. O nisi e malamalama ae manatu faapea e le aoga ia i latou. O nisi atonu e mafaufau loloto i ai ma iloa ona faaaogaina i o latou olaga.)

  • O le a le valaaulia na tuuina mai e Iesu ina ua uma ona ia tuuina mai le faataoto i le tagata lulu saito? (Tagai Mataio 13:9.) O le a sou manatu o le a le uiga o le upu lagona e pei ona i ai i lenei valaaulia? O le a le uiga o le vaai ae le iloa ma le faalogo ae le lagona? (Tagai Mataio 13:13–15.)

    Na saunoa mai faapea le Perofeta o Iosefa Samita: “O le motu o tagata … latou te lei mauaina Lana saunoaga … aua latou te lei naunau e vaai i o latou mata, ma faalogo i o latou taliga; e le i faapea latou te le mafai, ma e lei maua foi le avanoa e vaai ma faalogo ai, ae talu ai ona sa tumu o latou loto i le amioleaga ma le inoino. … O le mafuaaga tonu lava … na le maua ai e le motu o tagata se faamalamalamaga o Ana faataoto, ona o lo latou le talitonu” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 96–97).

2. Ua faamalamalamaina e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito.

Faitau le Mataio 13:18–23, ma talanoaina le uiga o mea ma gaoioiga o loo i le faataoto i le tagata lulu saito.

Fatu

  • I le faataoto i le tagata lulu saito, o le a le mea e faatusa i ai le fatu? (Tagai Mataio 13:19; Luka 8:11. Tusi i luga o le laupapa Fatu = afioga a le Atua.)

Tafatafa o le auala

  • O le a le mea e faatusa i ai tafatafa o le auala? (Tagai Mataio 13:19.) Tusi i luga o le laupapa Tafatafa o le auala = tagata o e na faalogo i le afioga a le Atua ae le malamalama i ai (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai).

  • O a nisi o mea atonu tatou te faia lea e taofia ai i tatou mai le malamalama i afioga a le Atua? (Tagai Mosaea 26:1–3 mo le tali sao e tasi.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou malamalama i le afioga a le Atua? (Tagai Alema 32:27.) E faapefea ona avea le le lava o le malamalama ma auala e faigofie ai ia Satani ona aveesea le afioga mai o tatou loto? (Tagai Mataio 13:19.)

Nofoaga Papa

  • O le a le mea e faatusa i ai nofoaga papa? (Tagai Mataio 13:20–21.) Tusi i luga o le laupapa Nofoaga papa = o tagata na faalogo ma talia le afioga a le Atua ae latou te lei taliaina ina ia mauaa i totonu o i latou (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai).

  • Aisea e le faatagaina ai e nisi tagata le afioga a le Atua e mauaa i totonu o i latou? (Tagai Mataio 13:21; Mareko 4:5.) E faapefea ona tatou faatagaina le afioga e faavaeina ai ni aa loloto i totonu o i tatou? (Tagai Alema 32:41–43.) E faapefea ona fesoasoani lenei mea i le vevela o faigata, sauaga, ma solitulafono?

Vao Tuitui

  • O le a le mea e faatusa i ai le vao tuitui? (Tagai Mataio 13:22; Mareko 4:19; Luka 8:14.) Tusi i luga o le laupapa Vao tuitui = o tagata na faalogo i le afioga a le Atua ae na faaseseina e le lalolagi (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai).

  • O le a le uiga o se tagata ae le fua mai? O a “vao tuitui” ia e mafua ai ona le fua mai tagata? (Tagai Mataio 13:22; Mareko 4:19; Luka 8:14.) O faapefea ona matuai iloga nei vao tuitui i aso nei? O le a se mea e mafai ona tatou faia e teenaina ai nei vao tuitui mai le faalavelave i le afioga a le Atua i totonu o i tatou?

Eleele Lelei

  • O le a le mea e faatusa i ai le eleele lelei? (Tagai Mataio 13:23.) Tusi i luga o le laupapa Eleele lelei = o tagata na lagonaina le afioga a le Atua, ma faia galuega o le amiotonu (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai).

  • O le a se mea e mafai ona faia ina ia fesoasoani ai i vaega e le o fua mai ina ia fua mai? (O autafa o le auala e mafai ona suotosinaina ma ave i ai le faalelei eleele, e mafai ona aveesea ia maa, ma vao tuitui e mafai ona veleeseina.) E mafai faapefea ona faatatau lenei tulaga i a tatou taumafaiga ina ia tatou matuai gauai atu ai i le afioga a le Atua?

  • Aisea e te manatu ai o le faataoto i le tagata lulu saito o loo sili ona taulai atu i le eleele nai lo le tagata lulu saito po o le fatu foi?

3. Na faaaogaina e Iesu ia faataoto e aoao atu ai e uiga i le malo o le lagi i le fogaeleele (o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai).

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 13:24–53. Ia faamatala atu o loo i ai i nei fuaiupu le faaupuga “malo o le lagi” e faatatau lea i le Ekalesia a Iesu Keriso, o le malo lea o le lagi i le lalolagi.

  • O le a le uiga o le faataoto i le saito ma le titania? (Tagai Mataio 13:24–30, 36–43; MFF 86:1–7. Atonu e te manao e fai se lisi i luga o le laupapa e pei ona e faia i le faataoto i le tagata lulu saito. Ia lisi po o ai ae o le a le faatusa o le tagata lulu saito, o le faatoaga, ma le fatu lelei, o titania, o le fili, o le seleselega, ma i latou e seleseleina.)

  • I le faataoto i le saito ma le titania, aisea na teenaina ai e le tagata lulu saito ia ana auauna e veleese loa ia le titania, po o vao? (Tagai Mataio 13:27–30; tagai foi MFF 86:5–7, lea o loo faamanino mai ai le Mataio 13:30.)

  • Na aoaoina atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia faataoto i le fua o le sinapi ma le mea faafefete e faatatau lea i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (Teachings of the Prophet Jospeh Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 98–100). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Ekalesia toefuataiina mai le faatusatusaina e le Faaola i le fua o le sinapi? (Tagai Mataio 13:31–32.) I le mea faafefete? (Tagai Mataio 13:33. Ia faamalamalama atu o le mea faafefete, e pei o se fefete, lea e faafefete ai le falaoa.) O faapefea ona e vaaia le faateleina o le galuega a le Atua e pei ona faaalia i nei faataoto?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai faataoto o le oa ma le penina tautele? (Tagai Mataio 13:44–46.) O a ni osigataulaga e tatau ona tatou naunau e fai ina ia maua ai le oa o le talalelei? O a ni osigataulaga na e faia pe na fai foi e nisi e te iloa mo le talalelei? O a ni faamanuiaga ua maua ona o na osigataulaga?

  • O le a le mea e faatusa i ai le upega lea o loo taua i le faataoto i le upega na lafo i le vai? (Tagai Mataio 13:47.) O le a le uiga o le faapotopotoina uma i totonu o le upega? O le a se mea e faatusa i ai le faapotopotoina o i’a lelei i le vaa ma le lafoaiina o i’a leaga? (Tagai Mataio 13:48–50. Atonu e te manao e faaaoga le Iosefa Samita—Mataio 1:4 e faamalamalama atu ai faapea “o le iuga o le lalolagi” i le fuaiupu e 49 e faatatau lea i le faaumatiaga o e amioleaga.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou tutumau ma le faamaoni i le Ekalesia ma fesoasoani i isi ina ia faia foi faapea?

Faaiuga

Ia faamanino atu na faamatalaina e Iesu ana faataoto ia i latou o e na saili ina ia malamalama. Ia molimau atu a o tatou suesueina ia faataoto a Iesu ma se naunau moni ina ia malamalama, o le a tatou iloaina le auala e faatatau ai i o tatou olaga.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

Lesona Faitino

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama ma manatua ia faataoto o loo i le lesona, ia faaali atu nisi o mea faitino e faamatalaina ai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaaliina atu pe faapefea ona gaoioi le fefete pe a tuufaatasi ma le vai ma le suka. E mafai ona e taoina se itu falaoa se tasi e i ai le fefete ma le isi e leai se fefete, ma tuu atu i tagata o le vasega e vaai ma tofoina le eseesega. E mafai foi ona e faaaliina atu ni nai fatu o le sinapi (po o se pepa faamanogi meaai, lea e pei lava o se fatu uliuli o le sinapi). Tagai i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, (36123 890), itulau 171–73, mo fautuaga i le aoaoina o lesona faitino.

Lolomi