Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 25:‘Aua Le Faia Lo’u Loto, A o Lou Finagalo’


Lesona 25

“Aua Le Faia Lo’u Loto, A o Lou Finagalo”

Mataio 26:36–46; Mareko 14:32–42; Luka 22:39–46

Faamoemoega

Ina ia faamalosia molimau a tagata o le vasega faapea e mafai ona latou mauaina le faamagaloga, filemu, ma le ola e faavavau ona o le Togiola a Iesu Keriso.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei, lea o loo aumaia ai se tala i mea na oo i ai le Faaola i le Faatoaga i Ketesemane: Mataio 26:36–46, Mareko 14:32–42, ma le Luka 22:39–46.

  2. Tusi faitau faaopoopo: 2 Nifae 2:5–8; Alema 7:11–14; 34:8–16; 42:1–31; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15–24.

  3. Afai e maua le ata O Le Tatalo a Iesu i Ketesemane (62175; Taga Ata o le Talalelei 227), ia faaaoga i le taimi o le lesona.

  4. Ia valaaulia ni nai tagata o le vasega e o mai i le vasega ua saunia ina ia faamatala faapuupuu atu o latou lagona e uiga i le Togiola a Iesu Keriso e ala lea i le faitauina o ni fuaiupu e fiafia i ai e uiga i le Togiola po o le taulotoina mai foi o ni nai laina mai se viiga faamanatuga e fiafia i ai.

  5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na fetalai mai le Alii, “Aua le muai saili e talai atu la’u upu, ae muai saili ia maua la’u upu” (MFF 11:21). Ina ia lelei atoatoa le aoao mai tusitusiga paia, e tatau ona e suesue ma mafaufau loloto i ai i aso uma. Ia fafagaina pea lau molimau i aso taitasi i lo latou malosi ma le moni. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 14–17.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

I nai tausaga ao lumanai le faauuina o Elder Orson F. Whitney e avea o se Aposetolo, na ia mauaina se faaaliga i le Faaola i le Faatoaga i Ketesemane. Faitau le upu sii lenei, o le faamatalaga lea a Elder Whitney i lana faaaliga:

“Peiseai sa ou i le Faatoaga i Ketesemane, o se molimau o puapuaga o le Faaola. Sa manino lelei la’u vaai ia te ia. Na ou vaaia Iesu faatasi ma Peteru, Iakopo ma Ioane, a o latou laasia se faitotoa laititi … i lo’u itu taumatau. Sa ia tuua ana Aposetolo e toatolu iina, ina ua uma ona tau atu ia i latou ia tatalo, ma sa ui ane i le tasi itu le Alo o le Atua, tootuli ma tatalo ai foi. O le tatalo lava e tasi lea e masani ai tagata uma e faitau Tusi Paia: ‘Lo’u Tama e, afai e mafai ia aveeseina lenei ipu ia te au: ae aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo.’

“A o ia tatalo, sa tafe mai ona loifofoga i ona fofoga lea sa faasaga mai ia te au. Sa ou lafi ina ua ou tagi foi ma au i le loto momomo. Sa tuuina atu lo’u agaga atoa ia te ia; sa ou alofa ia te ia ma lo’u agaga atoa, ma ou naunau ina ia faatasi ma ia nai lo se isi mea.

“Sa ia tulai ma afio atu i le mea sa tootuli ai ona soo—ua momoe! Na ia fafagu ia te i latou, ma i se leo malu sa ia toe faapea atu, ma si ona faanoanoa, pe le mafai ona latou mataala faatasi ma ia i le itula e tasi. Sa ia tauaveina le mamafa o agasala a le lalolagi, faatasi ma le sasa a tagata taitasi, faatiga i lona finagalo mama—ma e le mafai ona latou mataala faatasi ma ia i le itula lava e tasi!

“Ina ua foi i lona nofoaga, sa Ia toe tatalo atu foi i le tatalo lava e tasi; na toe foi atu ma toe maua foi ona soo o momoe. Sa ia toe fafagu foi ia i latou, ma toe apoapoai atu ia i latou, ona toe alu atu ai lea ma toe tatalo. E faatolu ona faia lea mea” (Liahona, Aperila 1976, 7).

Faaali atu le ata o Iesu o loo tatalo i Ketesemane. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i lo latou alofa mo le Faaola ma ni o latou lagona e i ai pe afai latou te vaaia o ia o tatalo i le Faatoaga i Ketesemane i le po ao lumanai lona Faasatauroga. Ia valaaulia ni nai tagata o le vasega ina ia fetufaai atu o latou manatu.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

O le lesona lenei ma le lesona 26 e faatatau lea i le Togiola—o se galuega ofo alofa a Iesu Keriso o le tauaveina lea i ona luga le oti ma agasala ma vaivaiga o tagata uma. O lenei lesona o loo taulai atu i le mea na oo i ai le Faaola i le Faatoaga i Ketesemane, ae o le lesona 26 o loo talanoaina ai lona Faasatauroga. E taua tele le manatuaina o le Togiola e aofia ai le puapuagatia o le Faaola i le faatoaga ma luga o le satauro.

Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson faapea: “I Ketesemane ma Kalevaria, na ia galueaiina ai le togiola e le uma ma le faavavau. O se tasi o galuega tupito o le alofa ua faamaumauina i le talafaasolopito. Peitai, ua avea o Ia ma o tatou Togiola—ua togiolaina ai i tatou uma mai le oti faaletino, ma togiolaina nisi o i tatou mai le oti faaleagaga o e o le a usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 14).

1. Na tauaveina e le Faaola i ona luga a tatou agasala ma vaivaiga.

Ia talanoaina le Mataio 26:36–46; Mareko 14:32–42; ma le Luka 22:39–46. Ia valaauliaina tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia.

  • O le a le mea na talosagaina ai e Iesu ana Aposetolo ina ia latou faia i le Faatoaga o Ketesemane? (Tagai Luka 22:39–40.) Aisea na talosagaina ai e Iesu le Au Aposetolo ina ia tatalo? (Tagai Luka 22:40.) O faapefea ona faamalosia i tatou e le tatalo e tetee atu i faaosoosoga?

  • O le a le mea na talosaga atu ai Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane ina ia faia i le Faatoaga o Ketesemane? (Tagai Mataio 26:38, 41. Ia faamanino atu o le upu mataala o lona uiga o le aua le momoe.) E faapefea ona faatatau ia i tatou le poloaiga ia mataala ao tatou taumafai e ola i le talalelei? (Tagai 2 Nifae 4:28; Alema 7:22; 32:26–27.)

  • Aisea na naunau ai Iesu ina ia gauai atu i le puapuaga tele na ia silafia o le a ia oo i ai i le Faatoaga o Ketesemane? (Tagai Mataio 26:39, 42, 44.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tatalo a le Faaola i Ketesemane? E faapefea ona faamanuiaina oe ao e gauai atu i le finagalo o le Tama Faalelagi?

  • Ina ua mavae ona faapea atu Iesu o le a ia faia le finagalo o le Tama Faalelagi, “ona faaali mai ai lea ia te ia o se agelu mai le lagi, ua faamalosi ia te ia” (Luka 22:43). O le a se mea e mafai e lenei mea ona aoaoina ai i tatou e uiga i le Tama Faalelagi? (O tali e mafai ona aofia ai lona faamalosia o i tatou ao tatou faia lona finagalo ma le lotomaualalo.)

  • • O le a le mea na oo i ai le Faaola i Ketesemane? (Tagai MFF 19:16–19; Luka 22:44; Mosaea 3:7; Alema 7:11–13.)

    Na aoao mai e Elder James E. Talmage faapea: “O le tiga o Keriso i le faatoaga e le mafai ona faatusalia e se mafaufau, e le gata i lona matuitui ae o lona mafuaaga… . Na ia tauivi ma mafatia i se avega e leai se isi tagata soifua i lenei lalolagi e mafai ona ia tauaveina. E le o se tiga faaletino, pe na o se tiga i le mafaufau, lea na mafua ai ona mafatia o ia i lea ituaiga tiga na mafua ai ona puna mai le toto i pupu ninii uma; ae o se tiga faaleagaga ua na o le Atua lava na mafai ona silafiaina… . I lena taimi o tiga na fetaiai ai ma faatoilaloina e Keriso mea taufaafefe uma e mafai e Satani ‘o le alii o lenei lalolagi’ ona ia tuuina mai… . I se isi faaupuga, e ui o se mea e matuai moni ma tino mai e le mafaatusalia, ae na tauaveina e le Faaola i Ona luga le avega o agasala a tagata uma mai ia Atamu e oo i le iuga o le lalolagi” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 613).

    Na sauoa mai Elder Neal A. Maxwell: “Ona o se vaega o lana togiola, o lea ua silafia ai e Iesu ‘e tusa ma le tino’ mea uma lava o le a oo mai ia i tatou. (Alema 7:11–12). Na ia tauave agasala, ma le tiga, ma le faanoanoa, ma le … . mafatia o tane, ma fafine, ma tamaiti uma lava (tagai 2 Nifae 9:21)” (Liahona, Iulai 1987, 69).

2. Tatou te manaomia le Togiola a Iesu Keriso.

  • Aisea tatou te manaomia ai le Togiola a Iesu Keriso? (Tagai Alema 34:9.)

    1. Talu ai ona o le Pa’u o Atamu ma Eva, ua tatou oo ai i le oti faaletino, po o le tuueseeseina lea o le tino ma le agaga (Mose 6:48).

    2. A tatou agasala, ua tatou aumaia le oti faaleagaga i o tatou luga ona ua tuueseeseina i tatou mai le Atua. O a tatou agasala e eleelea ai i tatou ma le mafai ona mau faatasi ma le Atua (1 Nifae 10:21).

    3. Talu ai ona e le mafai ona tatou teenaina le oti faaletino po o le oti faleagaga e i tatou lava, o lea na auina mai ai e le Tama Faalelagi lona Alo Pele e Toatasi e ofoina mai le Togiola mo i tatou (Ioane 3:16; 2 Nifae 2:5–9).

  • O a faamanuiaga o loo avanoa mo i tatou talu ai le taulaga togiola a le Faaola? E mafai faapefea ona tatou mauaina nei faamanuiaga?

    1. Talu ai ona sa maliu le Faaola ma toetu mai, o le a tatou toetutu uma ai foi, ma faatoilaloina ai le oti faaletino (Mosaea 16:7–8).

    2. Talu ai ona sa ia tauaveina i ona luga a tatou agasala, o lea e mafai ai ona tatou salamo ma faamagaloina, ma faamamaina ai ma agavaa ai i tatou ina ia mau faatasi ma le Atua (Alema 7:13–14; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3).

    3. Talu ai ona ua ia tauaveina i ona luga o tatou vaivaiga, ua malamalama lelei i o tatou faigata ma silafia le ala e fesoasoani mai ai ia i tatou (Alema 7:11–12). Tatou te maua le filemu ia te ia pe a tatou mulimuli ma le lotomaualalo ia te ia (MFF 19:23).

    Na faamatalaina e Elder Mrion G. Romney faapea o le Togiola, e faasaoina mai ai tagata uma mai le oti faaletino ma o i latou o e salamo ma usiusitai o le a laveaiina foi mai le agasala:

    “O le togiola a Iesu Keriso e toe faatasia ai tino ma agaga o tagata i le toetutu. Ma o le lalolagi atoa, o e talitonu, ma e le talitonu, e nofo aitalafu i le Togiola mo lo latou toetutu, talu ai ona o le toetutu o le a aofia uma ai e faapea foi i le pa’u, lea e oo mai ai le oti i tagata uma.

    “E i ai le isi laasaga o le togiola lea e mafua ai ona alofa tele i le Faaola, ma faatumulia ai lo’u agaga i le loto faafetai e le mafaamatalaina. E faaopoopo atu lena i le togiolaina o le soligatulafono a Atamu, lea e maua mai ai le toetutu, o puapuaga o le Faaola ua totogiina ai le aitalafu mo a’u lava agasala. Na ia totogiina le aitalafu mo au agasala ma agasala a soo se tagata soifua e nofo ai i le lalolagi po o soo se tasi lava o le a i ai i la le tino i luga o le fogaeleele. Ae o lenei mea na ia faia e i ai ma ni ona aiaiga. O faamanuiaga o lenei puapuaga mo a tatou soligatulafono taitasi o le a le oo mai ia i tatou ma ni aiaiga e pei o le tulaga o le a oo mai ai le toetutu e tusa lava po o a mea tatou te faia. Afai tatou te tofo i faamanuiaga o le togiola e tusa ai ma a tatou soligatulafono taitoatasi, e tatau ona tatou usiusitai i le tulafono.

    “… Afai tatou te solia se agasala, ua vavaeeseina i tatou mai le Atua ma ua tatou le agavaa e ulu atu i lona afioaga. E leai se mea eleelea e mafai ona ulu atu i lona afioaga. Tatou te le mafai, e tusa lava po o le a lo tatou taumafai, e aveesea lena pisipisia ua i o tatou luga ona o se taunuuga o a tatou soligatulafono. O lena pisipisia e tatau ona fufulueseina e le toto o le Togiola, ma ua ia saunia le ala e mafai ai ona aveesea lena pisipisia. O lena ala o le talalelei lea a Iesu Keriso. O le talalelei e moomia ai ona tatou talitonu i le Togiola, talia lana togiola, salamo i a tatou agasala, ia papatisoina i le faatofuina mo le faamagaloina o a tatou agasala, mauaina le meaalofa o le Agaga Paia e ala lea i le faaee atu o lima, ma le faaauau pea ona vaavaai ma le faatuatua, po o le faia o mea silisili e mafai ai ona tatou tausia, ia mataupu faavae o le talalelei i aso uma o o tatou olaga” (i le Conference Report, Oketopa 1953, 35–36).

Ia valaaulia tagata o le vasega na muai tofia ina ia fetufaai atu a latou sauniuniga na sauniaina (tagai i le vaega o “Sauniuniga”).

Faaiuga

Ia molimau atu ia Iesu Keriso ma faailoa atu lou agaga faafetai mo lana Togiola. Afai e talafeagai, ia talosaga atu i tagata o le vasega ina ia latou faia foi faapea.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. Ata Vitio

O le vaega lona lima o “Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo faamatalaina ai o le uiga o le upu Ketesemane o le nofoaga e “tatau ai le sua o le olive.” Afai e te faaalia le vaega lenei, ia talanoaina pe faapefea ona talafeagai le igoa Ketesemane i le togalaau lea na tauaveina ai e le Faaola a tatou agasala.

2. “O le Puluvaga”

Na faaaogaina e Elder Boyd K. Packer se faataoto e aoao atu ai pe faapefea e le Togiola a Iesu Keriso ona faasaolotoina i tatou mai le agasala pe a tatou salamo ma usiusitai i poloaiga. Atonu e te manao e fetufaai atu lenei faataoto ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia malamalama i le manaomiaina o le Togiola. O lenei faataoto e mafai ona mai vaega nei:

  1. Mataupu Faavae o le Talalelei [1997], Mataupu 12, palakalafa 4-31.

  2. “O le Puluvaga,” o se vaega o Ata Vitio o le Tusi a Mamona (53911).

  3. Conference Report, Ape. 1977, itulau 79–80; po o le Liahona, Oke. 1977, 55–57.

Lolomi