Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 45: ‘O Le Manumalo, E Maua e Ia Mea Uma’


Lesona 45

“O Le Manumalo, E Maua e Ia Mea Uma”

Faaaliga 1–3; 12

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama i nisi o faamanuiaga o le a oo mai ia i latou e manumalo i tofotofoga faaletino e ala i a latou molimau ia Iesu Keriso.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Faaaliga 1:1–3, 9–20. Ua faatonuina Ioane e tusia faaaliga na ia maua mai le Alii e ala i se agelu. Na vaaia e Ioane i faaaliga ni faailoga o loo suitulaga i vaega o le Ekalesia a Iesu Keriso.

    2. Faaaliga 2–3. Ua aoao e le Alii paranesi e fitu o le Ekalesia i Asia e ala mai ia Ioane, i mea e uiga i faamanuiaga sili o loo faatali mo i latou e manumalo i tofotofoga ma faaosoosoga faaletino.

    3. Faaaliga 12. Na vaaia e Ioane se faaaliga o le Taua i le Lagi ma lona faaauauina i le lalolagi. Na ia aoaoina o le Au Paia na manumalo ia Satani e ala i le Togiola a le Faaola ma a latou molimau.

  2. Mau faitau faaopoopo: Faaaliga 21:7.

  3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia saunia e faaali atu ata o loo i le itulau e 217 Atonu e te manao e toe faalapopoa ia ata i luga o le laupapa po o se pepa tele ina ia mafai ona iloa atu e tagata uma o le vasega.

  4. Fautuaga mo le aoaoina atu: O faiaoga lelei, o ni tagata faalogo lelei. O le faalogo e le na o le faalogo e aofia ai, ae o le taumafai e malamalama i mea o loo taua. O faiaoga e faalogo lelei e fesootai ma malamalama i tulaga o tagata taitoatasi o le vasega. (Tagai i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 69–70).

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i ni faailoga po o ni faatusa na faaaoga e le Alii i lana aoaoga i le taimi o lana misiona i le lalolagi. (O tali e mafai ona aofia ai le masima, saito ma le titania, areto ma laau o le olive.)

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • Aisea e taua ai faatusa i aoaoga? (E mafai ona latou fesoasoani i le tagata aoao e malamalama ma manatua e ala i le faatusatusaina o manatu e le masani ai po o mea e sili atu ona masani ai; e mafai ona eseese o latou uiga; e mafai ona uunaia ai tagata aoao e mafaufau loloto i mea ua aoaoina.)

Faamatala atu o faailoga po o faatusa o loo faaaogaina i tusitusiga paia, aemaise lava le tusi o Faaaliga. Faaali atu le ata o loo i le itulau e 217, ma faailoa atu o nei ata o loo faaalia ai faailoga o loo talanoaina i le mataupu 1 o le Faaaliga. O nei faailoga taitasi o le a talanoaina i le lesona lenei.

Atonu e te manao e faamatala atu o le Aposetolo o Ioane, le na tusia le tusi o Faaaliga, e malaga mai i se aganuu latou te faaaogaina tele faailoga i la latou gagana ma aoaoga. O tagata faitau i aso nei o loo faigata ia i latou faailoga i tusitusiga a Ioane. Afai tatou te faaliliuina i faaupuga tuusa’o lea tulaga, o lona uiga o le tusi o Faaaliga e foliga mai e faigata. Afai tatou te manatua o le tele o faatusa o ni faailoga o loo suitulaga i tagata, pe manatu o ni mea ua tatou masani ai, o le a faigofie ona tatou malamalama i le tusi.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ia mafaufau ma le agaga tatalo i mau ma fesili mai lenei lesona e talafeagai ma manaoga o tagata o le vasega. Ia faaaluina se taimi umi o le vasega e talanoa ai i fesili ma mau nei. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia latou iloa o le tusi o Faaaliga e talafeagai ma taua ia i tatou i aso nei.

1. Na vaaia e Ioane ni faailoga o loo suitulaga i vaega o le Ekalesia a Iesu Keriso.

Faitau ma talanoaina le Faaaliga 1:1–3, 9–20.

Ia iloiloina ma le vasega faamatalaga faalauaitele nei e uiga i le tusi o Faaaliga:

O Ioane o se tasi lea o Aposetolo moni a le Faaola. Sa faaaunuua o ia e le malo o Roma i Patamo, o se motu laitiiti i le talafatai i sasae o nuu ua taua i ona po nei o Take, i le molimauina o Iesu Keriso. A o i ai o ia iina, na asiasi atu le agelu ia te ia ma tuuina atu i ai se faaaliga na ia tusia mo paranesi po o lala e fitu o le Ekalesia i Asia. (Faaaliga 1:1, 9–11.) O nei tusitusiga na avea ma tusi o Faaaliga.

O le tusi o Faaaliga na muai tusia i se gagana faatusa. O lona autu e faapea “o le a i’u ina i ai le manumalo moni o le Atua i le tiapolo i le lalolagi lenei; o le malo tumau o le lelei i le leaga, o tagata o le au paia ia i latou na faapologaina i latou, o le malo o le Atua i le malo o tagata ma Satani… . O faamatalaga e uiga i meaola, o taua, o agelu, o tagata ma isi mea, o loo fesoasoani i le faalauteleina o lenei autu. I se suesuega itiiti, o le autu e mafai ona malamalama e tusa lava pe le o atoatoa le faamaninoina o ia faamatalaga” (Bible Dictionary, “Revelation of John,” 762).

O mataupu tomua e tolu o le tusi o loo tusia ai le molimau a Ioane i le moni o le faaaliga, o faatonuga mo Ioane mai le Alii, ma fautuaga a Ioane i paranesi e fitu o le Ekalesia i Asia. O le mataupu e 4 o loo tusia ai faaaliga a Ioane i le lagi, ma le mataupu 5 e oo i le 20 o le taunuuga manumalo o le malo o le Atua. O lenei faaaliga o loo faaalia ai le taua ma le malo o Satani, o le faatamaiga o le malo o Satani, ma toe vaaiga i le talafaasolopito o le lalolagi. A maea lea ona sosoo ai lea ma se faaaliga o le lagi fou ma le lalolagi fou—le lalolagi i lona tulaga faaselesitia (Faaaliga 21:1–5). O le tusi o Faaaliga o loo faaiuina i molimau a le agelu ma fautuaga faaopoopo mai le Alii.

  • O le a le ata po o le faailoga muamua na vaaia e Ioane i le faaaliga? (Tagai Faaaliga 1:12.) O a mea o loo suitulaga ai na tuugalamepa? (Tagai Faaaliga 1:20.) Aisea e talafeagai ai le faailoga o tuugalamepa ma paranesi o le Ekalesia? (Tagai 3 Nifae 18:24 ma le faamatalaga o loo i lalo.) E faapefea ona foliga mai paranesi i lenei vaitaimi i ni tuugalamepa?

    Na saunoa mai Elder Bruce R. McConkie e faapea: “O tuugalamepa latou te tauaveina le malamalama; latou te fausia. O la latou galuega o le faaavanoaina lea, ae le o le faatinoina mai. I le faaaogaina la o tuugalamepa e fitu e faailoa mai ai ekalesia e fitu lea o loo fautua mai ai nei Ioane, ua faaalia e le Alii o lana ekalesia i le lalolagi latou te tauaveina lona malamalama i le lalolagi” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:442).

  • O fea o loo i ai le Faaola i le faaaliga o tuugalamepa e fitu? (Tagai Faaaliga 1:13.) E faapefea le Faaola i le totonugalemu o lana Ekalesia i aso nei? Aisea e taua ai lo tatou iloa o loo i ai o ia i le totonugalemu o ona tagata?

  • O le a le mea na uuina i le aao taumatau o le Faaola a o ia tu i le totonugalemu o tuugalamepa e fitu? (Tagai Faaaliga 1:16.) O a mea na suitulaga ai fetu e fitu? (Tagai Faaaliga 1:20; tagai foi i le Faaaliga 2:1, ma le Faaaliga 3:1. I le Faaliliuga atoa a Iosefa Samita o le Faaaliga 1–3, o le upu agelu ua suia i auauna, ina ia faamanino ai o fetu o loo suitulaga i taitai o paranesi e fitu a le Ekalesia.) E faapefea ona faatusa taitai o le Ekalesia i fetu? (O tali atonu e aofia ai ona o i latou e tuuina atu pea faatonuga ia i latou o loo sailia.)

  • O le a le mea na tulei mai le fofoga o le Faaola i lea faaaliga? (Tagai Faaaliga 1:16.) O le a le mea o loo suitulaga ai le pelu? (Tagai MFF 6:2.) O a ni tulaga ua faatusa ai le afioga a le Alii i le pelu? (Tagai Eperu 4:12; Helamana 3:29.)

  • O a isi faailoga na faaali mai e le Alii i lenei faaaliga? (Tagai Faaaliga 1:18.) O le a le mea o le a fai e le Faaola i ia ki? (O le a ia aveina ae tagata uma mai le oti faaletino, ma o le a ia aveina ae tagata amiotonu mai le oti faaleagaga. Tagai 2 Nifae 9:10–13.)

2. Ua tau atu e le Alii i paranesi e fitu i Asia faamanuiaga ua folafolaina mo i latou o e manumalo.

Talanoaina le Faaaliga 2–3. Tofi ni tagata o le vasega e faitau leotele atu fuaiupu filifilia. Faamatala atu o le mataupu 2 ma le 3 o loo i ai afioga a le Alii i paranesi taitasi e fitu o le Ekalesia i Asia. Na iloiloina e le Alii nisi o malosiaga ma vaivaiga i paranesi taitasi ma lapataia le Au Paia e faasa’o o latou vaivaiga.

  • E pei ona faaviivii ma faasa’oina e le Alii tagata o le Ekalesia i Asia, ua ia faaviiviiina foi ma faasa’oina i tatou i aso nei. O le a se mea o le a faaviiviiina ai i tatou e le Alii? O le a le mea na tau mai e le Alii ia i tatou e faasa’o?

Ia faamatala atu faapea, i ana faatonuga i paranesi o le Ekalesia i Asia, na folafola atu foi e le Alii ana faamanuiaga silisili ia i latou e manumalo i tofotofoga ma faaosoosoga faaletino. Tusi i luga o le laupapa Folafolaga Ia I Latou e Manumalo. A o e talanoaina folafolaga taitasi, ia tusia i luga o le laupapa i lalo o le faaulutala.

Mo Efeso (Faaaliga 2:1–7)

  • Na lapataia e le Alii ia tagata Efeso e tatau ona latou salamo, ae na ia folafola atu, “O le manumalo ou te avatua ia te ia e ai i le laau o le ola.” O le a le mea o loo suitulaga ai le laau o le ola? (Tagai 1 Nifae 11:21–22.) Aisea ua avea ai lea mea ma faamanuiaga aupito manaomia?

Mo Semurana (Faaaliga 2:8–11)

  • Na lapataia e le Alii le Au Paia i Semurana o le a latou feagai ma tofotofoga, ma na ia folafola atu foi, “O le manumalo e le afaina lava o ia i le oti faalua.” O le a le oti faalua? (Tagai Alema 12:16, 32; Helamana 14:18.) E faapefea ona fesoasoani le folafolaga a le Alii i le Au Paia i Semurana tatou te iloa ai o tatou tofotofoga i lo tatou tulaga moni?

Mo Perekamo (Faaaliga 2:12–17)

  • Na faitioina e le Alii nisi o tagata o Perekamo ona o lo latou mulimuli i mataupu a Palaamo, o se perofeta o le Feagaiga Tuai e naunau i taui ma mea faalelalolagi nai lo le naunau e mulimuli i le finagalo o le Alii. O a ni taui ma ni mamalu faalelalolagi e tatau ona tatou aveesea ina ia tatou usitai i le finagalo o le Alii?

  • I le Au Paia i Perekamo na folafola atu i ai e le Alii, “O le manumalo ou te avatua ia te ia le manai lilo e ‘ai ai.” (O le upu lilo i le fuaitau lea o lona uiga e paia, pe le vaaia e tagata taitoatasi.) O le a le mea o loo suitulaga ai le manai lilo? (Tagai Ioane 6:35, 49–51.)

Mo Tuatira (Faaaliga 2:18–29)

  • I nei upu i le Au Paia i Tuatira, o le a le mea na folafola atu e le Alii ia i latou e manumalo? (Tagai Faaaliga 2:26–28. Faamatala atu o nei folafolaga o loo faatatau i faamanuiaga o le faaeaina ma le ola e faavavau, pe a taitaiina e e amiotonu malo o le lagi.) O le a le tootoo uamea lea o le a pulea ai e e amiotonu malo uma? (Tagai 1 Nifae 11:25; Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 2:27. E faapefea ona tatou faaaogaina le afioga a le Atua e pulea ai o tatou lava olaga?

  • O ai le fetuao lea o loo taua i le Faaaliga 2:28? (Tagai Faaaliga 22:16.) O le a le uiga o le tuuina atu o le fetuao? (O tali atonu e aofia ai le mauaina o Keriso i o tatou olaga ma maua faamanuiaga o le Togiola.)

Mo Sarataisa (Faaaliga 3:1–6)

  • O a faamanuiaga na folafola atu e le Alii i le Au Paia i Sarataisa? (Tagai Faaaliga 3:5.) E faapefea ona avea lo tatou auai i sauniga o le malumalu e saunia ai i tatou e “faaofuina i ofu sisina” e faavavau? O le a le tusi o le ola? (Tagai MFF 128:7; tagai foi i le Esoto 32:33; Alema 5:58.) O le a le mea e tupu ia i latou o loo tusia o latou igoa i le tusi ma o loo faailogaina ona o lo latou amioleaga? (Tagai Faaaliga 21:10, 23–27; Alema 5:58; MFF 88:2.)

Mo Filatelefaia (Faaaliga 3:7–13)

  • O le a le mea na tau mai e le Alii o le a ia faia mo le Au Paia i Filatelefaia ona ua latou “tausia [lana] upu, ma … e le i faafitia [lona] igoa”? (Tagai Faaaliga 3:10.) E faapefea e lo tatou ola amoitonu ona faafaigofie ai le tetee atu i faaosoosoga?

  • Na folafola atu e le Alii ia i latou o e manumalo, “Ou te tusi i ai le suafa o lo’u Atua, ma le igoa o le aai o lo’u Atua.” O le a le uiga o le tusia o le suafa o le Atua ma le igoa o le aai ia i tatou? (O le a avea i tatou ma Atua ma tagata nuu o lona malo e faavavau.)

Mo Laotikaia (Faaaliga 3:14–22)

  • Na faasalaina e le Alii le Au Paia i Laotikaia o e na “faaleogalua, e le maalili e le vevela foi” (Faaaliga 3:15–16). E faapefea ona tatou “faaleogalua” faaleagaga i isi taimi? E faapefea ona faateleina la tatou tautinoga i le talalelei a Iesu Keriso?

  • Na folafola atu e le Alii i tagata Laotikaia, “O le manumalo ou te avatua ia te ia ma te nonofo faatasi ma a’u i lo’u nofoalii, e pei o a’u foi ona ou manumalo, ua ma nonofo foi faatasi ma lo’u Tama i lona nofoalii” (Faaaliga 3:21). O a faamanuiaga ua faafoliga mai i le folafolaga o le nonofo faatasi ma le Alii i lona nofoalii? (Tagai Roma 8:16–17.)

Ia toe tagatagai i le lisi o folafolaga o loo i luga o le laupapa, ma faamatala atu afai e tuu faatasi ia folafolaga, o le a latou faamatalaina le taunuuga e faavavau o le amiotonu. Tuu atu i tagata o le vasega latou te faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:20 e avea o se otootoga o nei folafolaga.

3. Ua aoaoina e Ioane e mafai ona manumalo le Au Paia ia Satani e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma a latou molimau.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Faaaliga 12. Faamatala atu o se vaega o lenei faaaliga, na vaai ai Ioane i se faaaliga faafaailoga o le Taua i le Lagi ma lona faaauauina i le lalolagi.

Faamatala atu o le fafine o loo faamatala mai i le Faaaliga 12:1–2, 5 o loo suitulaga i le Ekalesia a le Atua. O le tamaitiiti na ia aumaia o loo suitulaga i le malo o le Atua—o le malo o le a i ai i le lalolagi i le taimi o le nofoaiga a Iesu Keriso i le meleniuma.

  • O le a le mea o loo suitulaga ai le tarako o loo i le Faaaliga e 12? (Tagai Faaaliga 12:9.) O le a le mea na tupu i le tarako ma i latou na mulimuli i ai i le taimi o le Taua i le Lagi? (Tagai Faaaliga 12:3–4, 7–9.) O le a le mea na faia e le tarako ina ua tulia o ia i fafo? (Tagai Faaaliga 12:17.) O ai lea o loo tau ma Satani i le taimi nei? (Tagai Faaaliga 12:12.)

    Na saunoa mai Peresitene Uilifoti Uitilafi e faapea: “O loo i ai ni malosiaga se lua i le lalolagi ma tagata o loo i ai i le lalolagi—o le mana o le Atua ma le mana o le tiapolo… . Ina ua tuuina mai e le Atua tagata i le lalolagi, e le afaina pe o le a le matutua, o Lusifelo le atalii o le taeao, ma le miliona o agaga na tuliesea mai le lagi, na faasagatau atu i le Atua, Keriso ma le galuega a le Atua, faatasi ai ma le faasagatau atu i tagata o le Atua. Ma ua maasiasi i latou e faia i la tatou tupulaga i ona po nei. Soo se mea lava e faasino i ai le aao o le Atua i se galuega e fai, e galulue lava na agaga e faasese” (i le Deseret Evening News, 17 Oke. 1986, 9; upu sii a Gordon B. Hinckley i le Conference Report, Oke. 1986, 56; po o le Liahona, Ianuari 1987, 47).

  • E faapefea ona manumalo le Ekalesia ma le malo o le Atua ia Satani? (Tagai Faaaliga 12:11.) E faapefea ona fesoasoani le Togiola a Keriso ma a tatou molimau i tauiviga a i tatou taitoatasi ma Satani?

Faaiuga

Molimau atu o i latou e manumalo i faaosoosoga ma tofotofoga a le lalolagi o le a latou maua faamanuiaga o le ola e faavavau. Faamanatu atu i tagata o le Togiola a le Faaola ua saunia se auala tatou te manumalo ai pe a tatou salamo ma faamaoni.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

“Faauta, ou te tu atu i le puipui ma ou tu’itu’i atu” (Faaaliga 3:20)

Faaali atu le ata o Iesu i le Faitotoa (62170; Taga Ata o le Talalelei 237).

  • O le a le mea o loo aoao mai e le Faaaliga 3:20 e uiga i le Alii? (Tagai foi i le Faaaliga 22:17.) E faapefea ona e iloa e moni lea tulaga?

Ata

Lolomi