Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 31: ‘Ma Ua Faamalosia Foi Ekalesia i le Faatuatua’


Lesona 31

“Ma Ua Faamalosia Foi Ekalesia i le Faatuatua”

Galuega 15:36–18:22; ma le 2 Tesalonia

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao mai aoaoga a Paulo e uiga i le ala e fetufaai atu ai le talalelei ma le ala e ola ai o ni tagata o le Au Paia.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Galuega 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Ina ua tuanai ona foiaina le feeseeseaiga e uiga i tagata Nuu Ese e liliu mai ma le tulafono a Mose, ona saunia loa lea o Paulo ma Panapa mo le la faigamalaga lona lua. Sa le malilie i laua i se soa mo le talaiga ma fuafua ai loa ina ia la o eseese. Na ave e Paulo ia Sila ma Timoteo ma amataina le galuega faatalai i Maketonia ma Eleni. Sa sauaina soo i latou ae sa toatele tagata sa faaliliuina.

    2. Galuega 17:16–34. Ua asiasi atu Paulo i Atenai ma iloa ai le aai atoa ua ifo i tupua. Na ia molimau atu i tagata atamamai o Atenai ma talai atu i Areopako e uiga i le natura o le Atua, le aotelega o tagata o se fanau a le Atua, ma le Toetu.

    3. ma le 2 Tesalonia. Na tusi atu e Paulo tusi e lua i Tesalonia, o se aai i Maketonia. Na ia fautuaina i latou e uiga i le fetufaai atu o le talalelei, saunia mo le Afio Faalua Mai, ma ola e pei o ni tagata o le Au Paia.

  2. Tusi faitau faaopoopo: 1 Korinito 2:4–5, 10–13.

  3. Afai e maua mea nei, atonu e te manao e faaaogaina i le taimi o le lesona:

    1. Se faafanua o loo faaalia ai le malaga lona lua a Paulo.

    2. “O le Afio Faalua Mai,” o se vaega e tolu minute o Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914).

  4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ua i ai i tagata o le vasega se tiutetauave ina ia o mai i le vasega e tuuina mai ni fesili, tuu mai ni malamalamaaga, ma tuuina mai molimau. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saunia mo le vasega e ala i le suesue o tusitusiga paia ma tatalo i aso uma. Ia faailoa atu lou fiafia ma le talisapaia o sao o tagata taitoatasi o le vasega.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Faamatala atu le tala lenei:

Ao nonofo faatasi ai ma le aiga o Heywood i le Aai o Sate Leki i le vaitau o le 1800, na miti ai John Morgan i se tasi po faapea o loo ia malaga atu i se auala i Georgia. Na ia iloaina le auala aua sa ia faaaogaina soo ao avea o ia ma se fitafita i le Taua faavaomalo a le Iunaite Setete. Na ia tau mai i se magaala i le auala ma iloa ai Polika Iaga o tutu ai iina. E ui lava o le magaala taumatau e tau atu i le isi aai, ae na tau atu e Peresitene Iaga ia te ia e ui atu i le magaala tauagavale.

O le Susuga a Morgan, e le o se tagata o le Ekalesia i le taimi lea, na ia faamatalaina ia Sister Heywood e uiga i lana miti ma fesili atu i ai po o le a sona manatu i ai. Sa ia tau atu i ai e talitonu o le a auai o ia i le Ekalesia ma auauna atu i se misiona i setete i saute, ma o le a i ai se aso o le a ia iloaina ai o ia i le auala lea na vaai i ai i lana miti. Afai e tupu lena mea, e tatau ona ia manatuaina le fautuaga a Polika Iaga ma ui i le magaala tauagavale.

I le tele o tausaga na lumanai ai, ina ua mavae ona papatisoina John Morgan ma valaauina o se faifeautalai i setete i saute, na ia tau atu ai i le magaala i le auala na ia vaaia i lana miti. Na ia manatuaina le fautuaga ina ia ui i le magaala tauagavale, o lea na ia faia loa. I se itula na mulimuli ane ai, na ia iloaina ai o ia i le faatausiusiuga o le Vanu o Heywood—o se nofoaga matagofie faatasi ai ma le igoa lava e tasi o le aiga sa latou nonofo faatasi ina ua ia faia lana miti i tausaga ua tuanai.

Ao ia fesavaliai i le vanu i le talaiga, na ia vaaia le saunia lelei o tagata e faalogologo i le talalelei. Ina ua maea ona latou faalogologo i lana aoaoga, sa tau atu e le tele o aiga faapea sa i ai se tagata ese na alu atu i le vanu pe tusa o le sefulu aso ua tuanai, ma talosaga atu mo se faatagaga ina ia makaina a latou Tusi Paia. Na tau atu e le tagata ese lenei ia i latou faapea e iai se isi avefeau o le a oo mai ma faamatalaina ia i latou fuaiupu ua makaina. Na faamatalaina atu e John Morgan nei fuaiupu na faailogaina ao ia aoaoina atu le talalelei. I vaiaso na sosoo ai, na aoao atu ai ma papatisoina e John Morgan aiga uma sei vagana ai aiga e tolu o aiga e luasefulutolu i le vanu. (Bryant S. Hinckley, The Faith of Our Pioneer Fathers [1956], 242–44.)

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O le a se mea na avea ma sao i le faamanuiaina o John Morgan i le avea ai ma se faifeautalai? (O tali e mafai ona aofia ai lona naunau ina ia galue malosi, na ia faalogo i le Agaga, ma na saunia foi loto o tagata e taliaina le talalelei.)

Ia faamatala atu o lenei lesona e faatatau lea i le Aposetolo o Paulo, o le e pei o John Morgan, na faalogo i le Agaga ma na avea ma se faifeautalai faamanuiaina. I lana malaga lona lua, na mafatia ai Paulo i le tele o sauaga ae na ia mauaina foi tagata o e na saunia e taliaina le talalelei a Iesu Keriso.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoao atu e uiga i le malaga lona lua a Paulo, ia talanoaina po o a mea e mafai ona tatou aoaoina mai ia Paulo e uiga i le aoaoina atu o le talalelei, sauniaina o i tatou ina ia aoao le talalelei, ma le faamalosia o a tatou molimau.

1. Ua talai atu Paulo, Sila, ma Timoteo i Maketonia ma Eleni.

Ia talanoaina le Galuega 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Ia valaauliaina tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. Atonu e te manao e faamanatu i tagata o le vasega faapea o le tusi o Galuega na tusia e Luka. Na maitauina lo laua faimalaga faatasi ma Paulo i nisi o malaga a Paulo, ae e masani ona ia faaaogaina le upu matou pe a ia faatatau i galuega a Paulo ma ana soa faifeautalai (Galuega 16:10).

  • I lana malaga lona lua, na talai atu ai Paulo i le tele o aai i Maketonia ma Eleni, e aofia ai Filipi, Tesalonia, Perea, ma Atenai. (Ia faasino atu nei aai i luga o le faafanua.) Na faapefea ona taitaiina e le Agaga ia Paulo ma ana soa i lenei malaga? (Tagai Galuega 16:6–10; 18:9–11.) O faapefea ona taitaia e le Agaga au taumafaiga ina ia auauna atu i le Alii?

  • O loo faamaumauina i tusitusiga paia faapea na faalogo Litia ma talitonu i upu a Paulo aua na tatalaina e le Alii lona loto (Galuega 16:14–15). Aisea e manaomia ai se “loto matala” mo le liliuina i le talalelei? (Tagai Mosaea 2:9; MFF 64:34.) Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu ni mea na latou oo i ai ina ua tatalaina e le Alii o latou loto (po o se loto o se tasi latou te iloa) i le talalelei.

  • Aisea na faafalepuipuiina ai Paulo ma ana soa i Tuatira? (Tagai Galuega 16:16–24.) Na faapefea ona faasaolotoina i latou? (Tagai Galuega 16:25–26.) Na faapefea ona latou faaaogaina lenei mea na oo i ai e avea o se avanoa faaletalaiga? (Tagai Galuega 16:27–34.) O a nisi faataitaiga, mai le talafaasolopito o le Ekalesia po o lou lava olaga, lea e tulai mai ai le lelei ona o sauaga?

  • O le a le mea na aoaoina atu e Paulo i tagata o Tesalonia ina ua ia faaaluina Sapati e tolu i le sunako faatasi ma i latou? (Tagai Galuega 17:1–3.) O a taunuuga o aoaoga a Paulo i Tesalonia? (Tagai Galuega 17:4–10.)

  • Na faapefea ona taliaina e tagata i totonu o le sunako i Perea aoaoga a Paulo? (Galuega 17:10–12.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina se “mafaufau saunia” mo le aoaoina o le talalelei?

2. Ua lauga atu Paulo i luga o Areopako i tagata atamamai o Atenai.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 17:16–34. Ia faamatala atu, ina ua tuua e Paulo ia Perea, sa ia alu atu i Atenai, lea sa avea ma totonugalemu o aganuu faalelalolagi. O tagata atamamai iina na latou vaai i le Atua o se tagata e leiloa pe o se mana, nai lo o se Tama moni o o tatou agaga. Latou te tapuai i mea na foafoaina e le Atua nai lo le Atua lava ia. Ua latou suia faaaliga i mafuaaga ma finauga, ua faatauaina le poto o le tagata nai lo upumoni a le Atua.

  • O tagata atamamai o Atenai ua “leai se isi mea ua faia, ua na ona tala atu ma faalogo mai sina tala faatoa iloa” (Galuega 17:21). O faapefea ona maitauina lea tulaga i aso nei? O a ni tulaga matautia o i ai iina i le na o le sailia “o mea fou”?

  • O le a le mea na aoaoina atu e Paulo i tagata Atenai e uiga i le Atua? (Tagai Galuega 17:22–31.) Aisea e taua ai le iloaina “o i tatou o fanau uma a le Atua”? (Galuega 17:28). E faapefea ona fesoasoani lo tatou malamalama i le natura o le Atua ma lana matafaioi i le avea ai ma o tatou Tama tatou te alolofa ai ma tapuai atu ia te ia?

  • Na faafetaui e Paulo mafuaaga ma manatu o tagata atamamai i se molimau faamaoni i le Atua, lo tatou Tama. I le aoaoina atu o le talalelei, aisea e sili atu ai ona talitonuina se molimau faamaoni nai lo mafuaaga ma manatu? (Tagai 1 Korinito 2:4–5, 10–13.)

  • Aisea na faalogologo atu ai tagata atamamai nei ia Paulo? (Tagai Galuega 17:18–21.) O le a sou manatu na faapefea ona aafia a latou tali i le savali a Paulo i lenei manatu? (Tagai 17:32–33.) E mafai faapefea ona tatou sauniaina i tatou lava ina ia faalogo ma malamalama i afioga a taitai o le Ekalesia?

3. Ua tusia e Paulo tusi o le fautuaga i le Au Paia i Tesalonia.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le ma le 2 Tesalonia.

  • Na popole Paulo e uiga i le Au Paia i Tesalonia ae sa le mafai ona ia toe foi atu e asiasi ia i latou, o lea na ia auina atu ai Timoteo (1 Tesalonia 2:17–18; 3:1–2, 5–7). Ina ua mavae le toe foi atu o Timoteo, sa tusia e Paulo ni tusi se lua e tuuina atu ai fautuaga ma uunaiiga i le Au Paia i Tesalonia. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai taumafaiga a Paulo mo tagata fou o le Ekalesia?

  • O le a le mea na aoao atu e Paulo i le 1 Tesalonia 1:5 ma le 2:2–12 e uiga i le ala e aoao atu ai le talalelei i isi? (Ia lisi i luga o le laupapa tali a le vasega.) O faapefea ona fesoasoani lou mulimuli i nei mataupu i lou aoaoina atu o le talalelei?

  • O a popolega o le Au Paia i Tesalonia e pei ona atagia ai i le faamatalaga a Paulo i le Afio Faalua Mai? (Tagai 1 Tesalonia 4:13–18; 5:1–3.) O le a le mea na tau atu e Paulo i tagata Tesalonia o le a tupu ao lei oo mai le Afio Faalua Mai? (Tagai 2 Tesalonia 2:1–4.) O faapefea ona faataunuuina lenei valoaga? (Tagai MFF 1:15–16; Talafaasolopito Iosefa Samita 2:19.)

  • O le a le mea na tau atu e Paulo i le Au Paia i Tesalonia e ao ona latou faia ina ia saunia ai mo le Afio Faalua Mai? (Tagai 1 Tesalonia 5:4–8.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia saunia ai mo le Afio Faalua Mai?

Afai e te faaaogaina le ata vitio “O le Afio Faalua Mai,” ia faaali atu nei loa. Ia talanoaina otooto le fautuaga a Elder Packer ma Elder Maxwell e uiga i le saunia mo le Afio Faalua Mai ae le o le popole pe a oo mai.

  • O le a le fautuaga na tuuina atu e Paulo i tagata Tesalonia e uiga i le ola ai e pei o ni tagata o le Au Paia? (Tagai 1 Tesalonia 4:9–12; 5:11–22.) Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. Ao taitaiina ai e le Agaga, ia talanoaina nisi o manatu ua e lisiina. O le talanoaga e mafai ona aofia ai pe faapefea ona tatou matuai mulimuli ma le atoatoa i le fautuaga ma pe faapefea foi ona faamanuiaina i tatou ao tatou faia ai faapea.

Faaiuga

Ia tuuina atu lau molimau i upumoni na aoaoina atu e Paulo e faatatau i uiga e tatau ona i ai i faifeautalai faamanuiaina ma tagata alolofa o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saili e atinaeina nei uiga ina ia mafai ai ona latou fesoasoani e saunia ai i latou lava ma isi mo le Afio Faalua Mai o le Alii.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O le manatu lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu e avea o se vaega o le lesona.

Aoaoina atu o le talalelei i le uiga tonu

Tuu atu i tagata o le vasega e faitau le 1 Tesalonia 2:2–3. Ia faamanino atu na faapea mai Paulo e tatau ona aoaoina atu le talalelei ma le faamalosi ae ia aunoa ma le sese po o le faa’ole’ole. Na faaopoopo mai Elder James E. Talmage faapea e tatau ona tatou aoao atu ma le faamalosi le upumoni e aunoa ma le faitioina po o se osofaia o talitonuga o le isi tagata. Ia fetufaai atu le tala lenei e faamatala ai lenei mea:

Ao avea Elder Talmage ma se tamaitiiti aoga, sa alu atu ai se tasi tagata ia te ia ma ofo atu ia te ia le faatauina atu i ai o se lamepa suauu manaia lava. Sa i ai le lamepa a Elder Talmage ma na ia iloaina ua faamalieina ai o ia, ae na ia faatagaina le tagata faatau lamepa ina ia alu atu i luga o lona potu ma faataitai ai.

“Na ma ulu atu i lo’u potu, ma ou tutuina se afitusi i la’u lamepa matagofie. Sa ofo le uso lea na asiasi mai. O se lamepa matagofie tele lena, o lana tala lea, ma e lei vaai lava o ia i se lamepa e faapea lona teuina. Na tago ki i luga ma lalo le vavae, ma faapea mai ua lelei atoatoa.

“ ‘Ia o lenei,’ o lana tala lea, ‘faatasi ai ma lau faatagaga o le a ou tutuina nei la’u lamepa,’ ma aveese mai lona ato… . O lona malamalama na matuai faamalamalamaina ai le tulimanu pito i mamao o lo’u potu. O lona susulu na faavaivaia ai ma tau le malamalama ai la’u lamepa. Talu mai lena taimi o se faataitaiga faatalitonuina, ou te le’i iloaina lava le pumoomoo lea na ou ola ma galue ai, atoa foi ma a’u suesuega ma tauiviga.”

Na faatauina e Elder Talmage le lamepa fou, ma ia fautua mulimuli mai ai faapea e mafai ona tatou aoaoina mai le tagata faatau lamepa ao tatou aoaoina atu le talalelei: “O le tagata na ia faatauina se lamepa na te lei faaleaga i la’u lamepa. Na ia tuu ane i lana lamepa susulu malosi i tafatafa ane o la’u lamepa e vaivai lona susulu, ma sa ou naunau ina ia ou mauaina.

“O faifeautalai galulue o le Ekalesia a Iesu Keriso i aso nei ua auina atu, e le taufaaleaga pe faatauemu i talitonuga o isi tagata, ae ua auina atu i le lalolagi o se malamalama sili, ina ia faasusulu atu i aloiafi tau pulapula o tuinanauga faaletagata e pei ona maitauina. O le galuega a le Ekalesia o le atinaeina, ae le o le faamalepeina” (i le Albert L. Zobell Jr., Story Gems [1953], 45–48; tagai foi i le The Parables of James E. Talmage, comp. Albert L. Zobella Jr. [1973], 1–6).

Lolomi