Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 46: ‘E Mau Foi O Ia Ma I Latou, E Fai Foi I Latou Mona Nuu’


Lesona 46

“E Mau Foi O Ia Ma I Latou, E Fai Foi I Latou Mona Nuu”

Faaaliga 5–6; 19–22

Faamoemoega

Ina ia uunaiina tagata o le vasega ia agai atu i le lumanai ma le faamoemoe aua ua latou iloa o mana o le tiapolo o le a faatoilaloina ma o le a nofotupu le Faaola ma le manumalo.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Faaaliga 5:1–5; 6. Na vaaia e Ioane i se faaaliga se tusi o i ai faamaufaailoga e fitu ma sa ia iloaina ni mea na tutupu i isi faamaufaailoga e ono muamua, po o vaitausaga. Na ia iloaina sa tau Satani e tetee atu i tagata amiotonu i vaitausaga uma lava.

    2. Faaaliga 19;1–9; 20:1–11. Na iloa e Ioane o le a fusifusia Satani ma o le a nofotupu Keriso i le manumalo i le taimi o le Meleniuma.

    3. Faaaliga 20:12–22:21. Na aoaoina e Ioane faapea a maea le faamasinoga mulimuli, o le a mau faatasi e amiotonu ma le Atua.

  2. Tusi faitau faaopoopo: Mataupu Faavae ma Feagaiga 77.

  3. Fautuaga mo le aoaoina atu: “E ui lava i mea uma, ae o le mea sili ona taua o le saunia lea o oe lava. Ia saunia ia maua le mafutaga a le Agaga Paia” (Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently [1975], 219). O tatou uma taitoatasi e tatau ona tauivi ina ia ola e pei ona soifua ai le Faaola ma aoao atu e pei ona ia aoao atu. Ia iloiloina ma le agaga tatalo mea e mafai ona e faia ina ia mautinoa ai o loo e aoaoina atu i le aafiaga a le Agaga Paia.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia faaali atu se nusipepa talu ai nei, ma faamatala atu ni tala faavaivailoto se lua po o se tolu, e pei o ni tala i soligatulafono po o ni faalavelave matautia o le natura.

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O le a sou lagona pe a e faitau i ni tala faapea? (Aua nei talanoaina auiliili vaega taitasi.)

Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le 2 Timoteo 3:1..

Ia faamanino atu o loo tatou ola nei i aso mulimuli, i le taimi na taua e le Aposetolo o Paulo e “faigata.” Ia faamatala atu o se tasi o luitau o le ola ai i aso mulimuli o le aoaoina lea ina ia faatoilaloina le fefe ma le popole ina ia mafai ona tatou manumalo i tofotofoga ma faaosoosoga. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe faapefea ona mafai ona tatou mauaina le faamoemoe ma le lototele e ala i se malamalama i mea i aso mulimuli.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ia talanoaina pe faapefea ona fesoasoani nei mau mai tusitusiga paia ia i tatou ia i ai se faamoemoe ao tatou feagai ai ma faigata o aso mulimuli. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama o e amiotonu o le a le moomia ona fefefe i le Afio Faalua Mai.

1. O le a faasagatau Satani i e amiotonu.

Ia talanoaina le Faaaliga 5:1–5; 6. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu o mataupu muamua e tolu o le tusi o Faaaliga e faatatau lea i taimi o Ioane (tagai lesona 45). O le vaega atoa o le tusi e faatatau lea i mea o le a tutupu i le lumanai ia Ioane, mai le Liliuese lea na tupu ina ua mavae le fasiotia o Aposetolo e oo i le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso ma le faamasinoga mulimuli.

Ia faamatala atu o mataupu e 5 ma le 6 o Faaaliga o loo faaaoga ai le faatusa o se tusi “ua faamauina i faamaufaailoga e fitu” (Faaaliga 5:1). O faamaufaailoga taitasi e suitulaga i se vaitausaga e afe tausaga i le olaga faaletino nei i le lalolagi (MFF 77:6–7); o loo tatou ola nei i se vaitausaga o loo suitulaga ai le faamaufaailoga lona ono. (Tagai i le manatu faaopoopo lona tolu e aoao mai ai mo nisi faamatalaga i faamaufaailoga e fitu.) I le mataupu e 6, o le Tamai Mamoe (Iesu Keriso) na ia tatalaina ia uluai faamaufaailoga e ono, ua faaalia ai nisi o mea na tutupu e faatatau i lo tatou vaitaimi.

  • O se tasi mea na tatou aoaoina mai i le mataupu e 6 o le faasagatau atu lea o Satani i e amiotonu i le talafaasolopito atoa o le lalolagi. E tusa ai ma le Faaaliga 6:4–11, o a nisi o auala ua ia faia ai lenei mea? (O tali e mafai ona aofia ai tali o loo lisiina atu i lalo.)

    1. Fefasiai ma le fetauai (Faaaliga 6:4, 8)

    2. Oge ma le fiaai (Faaaliga 6:5–6, 8. Ia faamatala atu o le pene Roma o le averesi lea o le totogi i se aso ma o se fua o karite o se fua lea o le meaai a le tagata e toatasi; o loo faailoa mai i le fuaiupu e 6 faapea o le totogi mo le aso e tasi e na o le tau o le meaai a le tagata e toatasi e maua ai.)

    3. Sauaga (Faaaliga 6:9–11)

  • O a ni auala o loo faaaogaina e Satani i aso nei e faatoilaloina ai e amiotonu?

    Na faapea mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

    “O lena taua matautia ma le fita, o loo faia pea ma e le iu lava. O le taua i le va o le upumoni ma le sese, i le va o le saolotoga ma le pologa, i le va o soo o Keriso ma e tetee ia te Ia. Ua faaaoga e ona fili ala eseese uma. Ua latou faaaoga le pepelo ma le tau faasese. Ua latou faaaoga le tupe ma le tamaoaiga. Ua latou faasese mafaufau o tagata i togafiti leaga. Ua latou fasioti ma faaumatia ma faaaoga ala uma e taofi ai le alualu i luma o le galuega a Keriso… .

    “[O le fili] o loo vaaia pea i taumafaiga a le toatele, i totonu ma fafo o le Ekalesia, e taumafai e faaumatia le faatuatua, tauleaga, tauemua, faia o molimau pepelo, ma tuuai i o tatou tagata o uiga ma amioga mataga e le tusa ai ma aoaoga a le Ekalesia a le Atua… .

    “O loo tau pea le taua. O loo tauina i le lalolagi atoa i mataupu nei o le saolotoga ma le pologa. O loo tauina nei e le autau a faifeautalai i le va o le upu moni ma le sese. O loo tauina i o tatou olaga, i lea aso ma lea aso, i o tatou aiga, ia tatou galuega, ia tatou uo i le aoga; o loo tauina i fesili o le alofa ma le faaaloalo, o le faamaoni ma le faatuatua, o le usiusitai ma le amiotonu. O loo aafia ai i tatou uma i lea taua” (Liahona, Ianuari 1987, 47–48).

  • Ina ua mavae ona saunoa atu i na upu e pei ona siitia atu i luga, na toe faaopoopo mai faapea Peresitene Hinckley, “O loo tatou manumalo [i le taua ma Satani], e ui lava ina le mavae faigata i le lumanai” (i le Conference Report, Oke. 1986, 58; po o le Liahona, Ian. 1987, 48). E mafai faapefea ona tatou faatumauina le faamoemoe ma se uiga vaaia lelei ao tatou tauina le taua ma Satani? O a fesoasoaniga o loo ia i tatou e faamalosia ai i tatou e tetee atu ai i le mana o Satani ma e o loo mulimuli ia te ia? (O tali e mafai ona aofia ai tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta soifua, pule o le perisitua, malumalu, ma fegalegaleaiga ma isi tagata o le Ekalesia.)

2. O le a fusifusia Satani, ae o le a nofotupu Keriso ma le manumalo i le Meleniuma.

Faitau ma talanoaina le Faaaliga 19:1–9 ma le Faaaliga 20:1–11.

  • Na iloa e Ioane le tele o mala, taua, ma faamasinoga o le a tutupu ao lei oo i le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso (Faaaliga 8–16). Ae i le Faaaliga 19, na ia faamatalaina ai le afio mai o le Alii, e faatusa lea i se tausamaaga o se faaipoipoga (Faaaliga 19:7–9). O le a le mea o loo faatusa i ai le faletua o le Tamai Mamoe? (O le Ekalesia a Iesu Keriso.) O le a le mea o loo fautua mai e le faatusa o le tausamaaga o le faaipoipoga, i le i ai o Keriso o le faatoafaiava ma le Ekalesia o le faatoanofotane, e uiga i le sootaga i le va o le Tamai Mamoe ma lana Ekalesia?

  • O le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia valaaulia ai i tatou i lea tausamaaga?

    Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie: “O loo tuuina atu nei e toeaiina o Isaraelu valaaulia i lena tausamaaga o le faaipoipoga a le Alii; o e talitonu ma usiusitai i le talalelei ua latou taliaina le valaaulia ma o le a nonofo ai i lea tulaga … i le tausamaaga o le faaipoipoga” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:563–64).

  • O le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso o le a oo mai lea i le Meleniuma, o se afe tausaga o le a nofotupu ai Keriso lava ia i le lalolagi. O le a le mea o le a tupu ia Satani i le taimi o le Meleniuma? (Tagai Faaaliga 20:1–3.) O le a faapefea le olaga pe a fusifusia Satani? (Tagai 1 Nifae 22:26; MFF 45:55, 58.) E mafai faapefea ona tatou faatapulaaina le mana o Satani i o tatou olaga i le taimi nei?

  • A mavae le Meleniuma, o le a toe tatalaina mai Satani mo se vaitaimi, ma o le a tau ai se taua tele mulimuli i le va o le autau a le Atua ma le autau a Satani (Faaaliga 20:7–8; MFF 88:111–13). O lenei taua e ta’ua i nisi taimi o le taua a Koku ma Makoku. O le a le taunuuga o le a i ai lenei taua tele i le faaiuga o le Meleniuma? (Tagai Faaaliga 20:9–11; MFF 88:114–15.) Talu ai ona o le faaiuga o le taua ua uma ona iloa, o le a lo tatou tiutetauave e tusa ai ma lenei manumalo?

    Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson: “O aso taitasi uma lava e maua ai e au a le tiapolo ma au mo le lelei, ni soo fou. O aso taitasi uma lava ua tatou faia ai ni filifiliga patino e tele ua faailoa atu ai le vaega o loo tatou lagolagoina. Ua mautinoa lava le iuga—o le a manumalo le au a e amiotonu. Peitai, o le mea tatou te le o iloa i le taimi nei, o le tulaga lea o le a tutu ai patino i tatou taitoatasi i lenei taua, i le taimi nei ma le lumanai—ae po o le a foi le ituaiga lototoa o le a tatou tutu ai. Pe o le a tatou faamaoni ea i o tatou aso mulimuli ma faataunuu a tatou misiona na muai faauuina ai i tatou?” (Liahona, Fepuari 1989, 3).

3. A maea le faamasinoga mulimuli, o le a mau faatasi e amiotonu ma le Atua.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Faaaliga 20:12–22:21.

  • A mae’a le taua tele mulimuli, ona oo mai lea o le faamasinoga mulimuli. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Faaaliga 20:12 e uiga i le ala o le a faamasinoina ai i tatou? O a faamanuiaga o le a oo mai ia i latou o e faamasinoina ua amiotonu? (Tagai Faaaliga 21:3–7. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. O tali e mafai ona aofia ai tali o loo lisiina atu i le isi itulau.)

O e amiotonu o le a:

  1. Mau faatasi i le afioaga o le Atua (Faaaliga 21:3).

  2. E le toe oo ia i latou le oti, faanoanoa, tagiaue, po o le tiga (Faaaliga 21:4).

  3. Latou te maua mea uma i le avea ai ma atalii ma afafine o le Atua (Faaaliga 21:7).

    • E mafai faapefea e le iloaina o nei faamanuiaga ona fesoasoani ia i tatou ao tatou feagai ai ma faigata i lenei olaga?

Faaaliga 21:10–22:5 o loo faamatala mai ai le mamalu selesitila o le lalolagi ma le aai o le a nonofo ai i latou ua mauaina le mamalu selesitila. Aisea e leai ai se malumalu i le aai selesitila? (Tagai Faaaliga 21:22. O le faamoemoega o le malumalu o le faalatalata atu ai lea o i tatou i le Atua ma aoaoina ai i tatou i lana fuafuaga. A tatou toe ola faatasi la ma ia, e le toe manaomia la ni malumalu.) O le a se mea o loo tau mai e le Faaaliga 22:14 ia i tatou e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou ulu atu i faitotoa o le aai e faavavau?

Na faamatalaina e Peresitene Tavita O. Makei se faaaliga na ia vaaia ai se aai matagofie, ma le toatele o tagata o loo laei papae, faatasi ai ma le Faaola:

“O le aai, ua ou malamalama, o le aai a le [Faaola]. O le Aai e Faavavau; ma o tagata na mulimuli atu ia te ia o le a mau ai iina i le filemu ma le fiafia e faavavau.

“Ae o ai i latou na?

“E pei ua faitauina e le Faaola o’u manatu, na ia tali mai e ala i le tusi atu i se ‘afali’o sa i o latou luga ae, ma o loo tusia ai i luga i le auro ia upu: O I Latou Nei O E Ua Faatoilaloina Le Lalolagi—O e Ua Matuai Toe Fanauina Moni Lava!” (Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss [1976], 60).

Faaiuga

Ia faamanino atu o le Feagaiga Fou e faaiuina i se savali o le faamoemoe. O perofeta e pei o Ioane le Tali Faaaliga na ia vaaia mea o le a oo mai ma tauina mai ia i tatou ia faamanuiaga o le a tatou mauaina pe afai tatou te tutumau i le amiotonu ma tumau seia oo i le iuga. Ia molimau atu o le a manumalo le amiotonu i le faaiuga o le lalolagi. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia latou faaaogaina le lototele ma le faamoemoe mai lenei malamalamaaga ao latou tetee atu i le amioleaga ma saili ina ia faatoilaloina faigata o le olaga.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. O le tulaga matautia o le pupu atu o o tatou loto i mea faalelalolagi

  • O le Faaaliga 18:11–18 o loo aoao mai ai faapea o le a tagitui e amioleaga ona o le le toe mauaina o a latou tamaoaiga faalelalolagi ma o le a latou ofo i se lalolagi tele e mafai ona faatafunaina i sina taimi puupuu. O anafea na e vaaia ai ni tamaoaiga faalelalolagi o faatafunaina pe mou atu i se taimi puupuu?

  • O a ni tulaga matautia o le pupu atu o o tatou loto i mea o lenei lalolagi? O a ni auala o loo taitaieseina ai i tatou e mea faalelalolagi mai mea faaleagaga?

2. O le Uluai Toetu

Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Faaaliga 20:4–6. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i nei fuaiupu, ia fetufaai atu i ai le faamatalaga lenei (i le isi itulau):

O le Uluai Toetu, po o le toetu o e amiotonu, o le a amataina i le Afio Faalua Mai o le Faaola. O i latou o le a mauaina se taui faaselesitila pe faaterasitila o le a tutu mai i lenei toetutu (MFF 88:98–99). O le Toetu Lona Lua, po o le toetu lea o e amioletonu, o le a le amataina seiloga e oo i le faaiuga o le Meleniuma. O i latou o le a mauaina se taui faatelesitila ma atalii o le malaia o le a tutu mai i lenei toetu (MFF 88:100–102).

3. O faamaufaailoga e fitu i le tusi o Faaaliga

O le siata lenei ua tuuina atu ai ni faamatalaga e uiga i faamaufaailoga taitasi e fitu. O le siata e mafai ona faaaogaina ina ia malamalama ai i le tusi o Faaaliga.

Faamaufaailoga

O Mea Taua

Faamaufaailoga muamua

O le foafoaga ma le pa’u o Atamu ma Eva; o le galuega a Enoka ma le faaliliuina o lona nuu i le lagi (Faaaliga 6:1–2).

Faamaufaailoga lona lua

O Noa ma le Lolo (Faaaliga 6:3–4).

Faamaufaailoga lona tolu

O galuega a Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma Iosefa (Faaaliga 6:5–6).

Faamaufaailoga lona fa

Galuega a Mose; o le Esoto; o le vaitaimi o nofoaiga a faamasino; o le vaitaimi o nofoaiga a tupu; o le vaeluaina o le malo; o le fetauai o malo (Faaaliga 6:7–8).

Faamaufaailoga lona lima

O le fanau mai, galuega, faasatauroga, ma le toetu o Iesu Keriso; o le faavaeina o lana Ekalesia ma le galuega a Aposetolo; o le faamaturoina o Aposetolo; o le Liliuese (Faaaliga 6:9–11).

Faamaufaailoga lona ono

Faaauauina o le Liliuese; toefuataiina o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita; faailoga o taimi ua oo mai (Faaaliga 6:12–17; 7:1–8).

Faamaufaailoga lona fitu

Taua, mala, ma le faatafunaga; Afio Faalua Mai o le Alii (Faaaliga 8:1–19:21). Meleniuma o le filemu (Faaaliga 20:1–6). Ua tatalaina Satani mo sina vaitaimi, o le taua tele mulimuli, ma le faamasinoga mulimuli (Faaaliga 20:7–15).

A maea le faamaufaailoga loan fitu

O le a faaselesitilaina le lalolagi (Faaaliga 21:1–22:6).

  • Ia faamanino atu o faamaufaailoga muamua e lima o loo ta’ua i fuaiupu e 11, o le faamaufaailoga lona ono o loo ta’ua i fuaiupu e 14, ma le faamaufaailoga lona fitu o loo ta’ua i fuaiupu e 226. O le a se mea o loo aoao mai e lenei faamamafa ia i tatou?

Ia faamanino atu na matuai gauai atu lava Ioane i mea na tutupu i o tatou taimi ma le lumanai. O le tusi o Faaaliga na tusia mo o tatou aso, ma o le a faamanuiaina o tatou olaga ao tatou suesue i ai ma saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Lolomi