Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 17: ‘Se a Se Mea Ou Te Faia Ina Ia Ou Maua Ai Le Ola e Faavavau’


Lesona 17

“Se a Se Mea Ou Te Faia Ina Ia Ou Maua Ai Le Ola e Faavavau”

Mareko 10:17–30; 12:41–44; Luka 12:13–21; 14; 16

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama e tatau ona tatou naunau e ositaulaga mea o lenei lalolagi ina ia maua ai se nofoaga i le malo o le lagi.

Sauniuniga

  1. 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei.

    1. Mareko 10:17–30; 12:41–44. O se tagata mauoa na fesili po o le a se mea na te faia ina ia maua ai le ola e faavavau, ma sa aoao atu i ai e Iesu o le naunau i ‘oa e mafai ona taofia ai se tagata mai le malo o le Atua. Na viia e Iesu se fafine ua oti lana tane mo le lafoina o ana tupe iti e lua i le mea e teu ai tupe.

    2. Luka 12:13–21. I le faataoto i le tagata mauoa, na aoao mai ai e Iesu le leaga o le manao lasi. Na ia apoapoaiina ona soo ina ia saili i ‘oa faalelagi nai lo ‘oa faalelalolagi.

    3. Luka 14:15–33. O le faataoto i le talisuaga tele, na aoao ai e Iesu faapea o e mulimuli ia te ia e tatau ona naunau e tuuese mea uma lava.

    4. Luka 16:1–12. O le faataoto i le auauna amioletonu, na aoao ai e Iesu ona soo ina ia saili i ‘oa faaleagaga ia pei o le maelega o i latou o loo sailia le tamaoaiga faalelalolagi.

  2. Tusi faitau faaopoopo: Mataio 19:16–30; Luka 18:18–30; 21:1–4; Iakopo 2:18–19.

  3. Afai e maua le ata o Keriso ma le Tagata Mauoa (Taga Ata o le Talalelei 244), ia faaaoga i le taimi o le lesona.

  4. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia fai se mailei manuki pe tusi se ata i luga o le laupapa (tagai i le ata o loo i lalo). Ina ia faia se mailei manuki, ia maua se pusa e i ai sona tapuni. Ia faapipii le tapuni i le pusa, ma tipi le isi itu o le pusa ia fai ai se avanoa e mafai ona ofi ai se lima o loo faamatala ae le o uuina se moto. Tuu se fualaau aina po o ni nai pinati i totonu o le pusa.

    Ata
  5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na faapea mai Nifae, “Na ou faatatau tusi paia uma ia te i matou, ina ia aoga e aoaoina ai i matou” (1 Nifae 19:23). Suesue le O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, itulau 78–79, 171–172, ma le 179–180 e vaai i ai pe mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega e faatatauina, po o le faaaogaina, ia tusitusiga paia i o latou olaga.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Faaali atu le mailei na e faia pe na e tusia (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). Ia faamatala atu o se mailei e pei o lenei e mafai ona faaaogaina e pue ai se manuki. O se pusa e faataatia i le palapala, ae tuu i totonu se meaai (e pei o se pinati po o se fualaau aina). O le pu o loo i totonu o le pusa e lava lona lapoa e ofi ai le lima o se manuki e aunoa ma se mea o uuina ai ae laitiiti tele mo le lima o le manuki faatasi ai ma le meaai pe a aumai i fafo (atonu e te manao e faataitai lenei faiga). A iloa e le manuki se meaai ona aapa atu lea i ai ina ia maua mai. O le taimi e maua ai e le manuki le meaai, o le a maua ai loa o ia nai lo le faamamuluina o le meaai. O le a le ositaulaga lava o ia mo lenei tau mo se mea e sili atu—o lona saolotoga lea.

Ia faamanino atu o nisi taimi tatou te faia ai ni mea sese e pei lava o le manuki. A tatou mauaina se mea e naunau i ai, atonu o le a tatou le naunau e faamamulu e tusa lava po o lo tatou taofiofi i ai atonu o le a aveesea ai se mea e sili atu ona lelei. O lenei lesona e faatatau lea i nisi o mea atonu tatou te maua ina ia ositaulagaina ina ia maua ai faamanuiaga silisili: o le ola e faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

A o e aoaoina ia mau nei, fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o i tatou uma taitoatasi o le a talosagaina ina ia ositaulagaina mea eseese mo le malo o le Atua. E tatau ona tatou naunau ina ia ositaulagaina soo se mea e talosagaina ai i tatou e le Atua.

1. O le faatuatua i ‘oa e mafai ona taofia ai se tagata mai le malo o le Atua.

Faitau ma talanoaina le Mareko 10:17–30; 12:41–44. Faaali atu le ata o Keriso ma le tagata mauoa.

  • O le a le fetalaiga a Iesu na fai i le tagata mauoa o le na fesili pe faapefea ona maua le ola e faavavau? (Tagai Mareko 10:17–21.) Aisea na faanoanoa ai le tagata talavou i nei poloaiga? (Tagai Mareko 10:22..) O le a sou manatu aisea na talosagaina ai o ia e le Alii ina ia foai uma atu ana mea? E faapefea ona faatatau le poloaiga a le Faaola i le tagata mauoa ia i tatou?

    Na saunoa mai faapea Peresitene Iosefa F. Samita: “O le faigata i le alii mauoa talavou lenei ona e tele naua ana mea, ma sa sili ia te ia le faalagolago i lona tamaoaiga nai lo le faagalo o mea uma ae mulimuli ia Keriso… . E le mafai e se tasi ona maua le meaalofa o le ola e faavavau sei vagana ua naunau e ositaulagaina mea uma o lenei lalolagi ina ia maua ai” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 261).

  • O le a le mea na aoao e Iesu e uiga i le sootaga i le va o le maua o oa ma le ulu atu i le malo o le Atua? (Tagai Mareko 10:23–25.) O le a le eseesega i le va o le umiaina o oloa ma le faatuatua i ai? E mafai faapefea ona tatou faatumauina se uiga lelei i a tatou meatotino faalelalolagi? (Tagai Mosaea 4:19, 21.)

    Na aoao mai Peresitene Samita: “E le faailoga tagata le Atua. E mafai e le tagata mauoa ona faigofie ona ulu atu i le malo o le lagi e pei foi o le mativa, pe afai na te faagauaiina lona loto ma ona lagona i le tulafono a le Atua ma le mataupu faavae o le upu moni; pe afai o le a ia tuuina atu ona lagona i le Atua, o lona loto i le upu moni, ma lona agaga i le faataunuuina o faamoemoega o le Atua, ae le o le tuuina atu o ona lagona ma ona faamoemoega i mea o lenei lalolagi” (Gospel Doctrine, 260–61).

  • Faatusatusa le tagata talavou mauoa ma le fafine mativa ua oti lana tane o loo i le Mareko 12:41–44. O le a le mea sa naunau le fafine ua oti lana tane e faia lea e lei mauaina e le tagata talavou mauoa? (Tagai Mareko 12:44. Sa ia naunau e tuuina atu mea uma sa ia te ia mo le malo o le Atua.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina se uiga e pei o le fafine mativa ua oti lana tane?

2. Saili oa faalelagi, nai lo ‘oa faalelalolagi.

Faitau ma talanoaina le Luka 12:13–21.

  • O le a le mea na ta’u atu e Iesu i le tagata na popole i lona tofi? (Tagai Luka 12:13–15.) O le a le matapeapea? (O se naunauga malosi mo le tamaoaiga po o meatotino a le isi tagata.) O a mea o loo matapeapea ai tagata i aso nei? Aisea e matautia ai le matapeapea?

  • I se lalolagi lea e masani ona faatauaina ia meatotino, e mafai faapefea ona tatou manatuaina o lo tatou taua taitoatasi e le fuafuaina i le tele o mea tatou te mauaina? (Tagai Luka 12:15.) O a faamanuiaga e sili atu nai lo meatotino? (Tagai Luka 12:31–34; MFF 6:7 mo nisi faataitaiga.)

  • Na faapefea ona faamanuiaina le tagata o loo i le faataoto o le tagata mauoa? (Tagai Luka 12:16.) O le a le mea na ia fuafua e faia i ana mea na totoe? (Tagai Luka 12:18.) O le a le mea na faaalia mai i ana gaoioiga? (Tagai Luka 12:19–21. O lona loto ua faananau i ana oa.) O le a le mea sa tatau ona ia faia i ana mea e tele pe afai o loo ia sailia oa faalelagi nai lo oa faalelalolagi? (Tagai Mosaea 4:26; MFF 52:40.)

  • Aisea e tuu atu ai loto o le toatele o tagata i tamaoaiga faalelalolagi e ui lava ua latou iloa ua mo na o sina taimi? E mafai faapefea ona tatou fuafuaina pe ua tatou naunau tele i meatotino? E mafai faapefea ona faateleina lo tatou foai atu i o tatou tamaoaiga ma isi faamanuiaga, e pei o taimi ma taleni? (Atonu e te manao e uunaia le vasega ina ia matuai mafaufau loloto i nei fesili i fafo atu o le vasega, ia i latou lava po o nisi foi tagata o le aiga.)

3. O e mulimuli ia Keriso e tatau ona naunau e tuuese mea uma ina ia avea ai ma soo moni.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Luka 14:15–33.

  • I le faaliliuina o le faataoto i le talisuaga tele, na aoao mai ai e Elder James E. Talmage e faapea o le valaauliaina o malo faaaloalogia e faatusa lea i tagata o le feagaiga, po o le aiga o Isaraelu. Ina ua talosagaina e le auauna (Iesu) i latou ina ia o mai i le talisuaga (talia le talalelei), sa latou faia ni ’alofaga ma mumusu e o mai (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 452). Aisea na le o mai ai tagata o Isaraelu i le talisuaga? O ai e “matitiva, ma e mumutu, ma e pipili, ma e tauaso” na o mai i le talisuaga? (Luka 14:21).

  • E faapefea ona faatatau le faataoto i le talisuaga tele ia i tatou? O a ni ’alofaga tatou te faia i le le aai ai i le laoai a le Alii—mo se faataitaiga o le le faitauina o tusitusiga paia po o le alu atu i le malumalu? E mafai faapefea ona tatou faaali atu lo tatou taliaina o le valaaulia a le Alii i le talisuaga?

  • Na aoao mai Iesu faapea e tatau i ona soo ona naunau e ositaulaga soo se mea na te talosagaina mai ia te i latou (Luka 14:26–33). O a nisi o mea na talosagaina ai uluai soo ina ia latou ositaulagaina? O a nisi o mea ua talosagaina ai soo i aso nei ina ia ositaulagaina? O le a se mea ua talosaga mai ai le Alii ia te oe ina ia ositaulagaina? O faapefea ona faamanuiaina oe i le faia o nei osigataulaga?

4. Saili le tamaoaiga faaleagaga ma le maelega ma le malosi.

Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Luka 16:1–12. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama i le faataoto i le auauna amioletonu, ia fetufaai atu le faamatalaga lenei:

Na faamalamalama mai e Elder James E. Talmage faapea na faaaogaina e le Alii lenei faataoto “ina ia faaali atu ai le eseesega i le va o le faaeteete, manatunatu, ma le naunautai o tagata o loo aafia i mataupu i le sailiga o tupe o le lalolagi, ma ala o i latou o e o loo tauivi ma le naunautai i tamaoaiga faaleagaga.” E lei faapea ua fautua mai le Alii ina ia tatau ona tatou faataitai i mea leaga a le auauna amioletonu, ae e tatau ona tatou saili i le tamaoaiga faaleagaga i le naunautaiga lava e tasi lea na faaalia e le auauna i le sailia o le tamaoaiga faaletino.

Na faaauau le saunoaga a Elder Talmage, “O tagata e mafaufau faalelalolagi latou te le teenaina le saunia o mea mo o latou tausaga i le lumanai, ma e masani ona latou naunau ina ia matuai faateleina; ae o tagata o le malamalama, po o i latou o e talitonu e silisili le tamaoaiga faaleagaga nai lo meatotino o lenei lalolagi, e le malolosi, e le tamaoaiga, pe atamamai” (Jesus the Christ, 463).

  • Fai atu i tagata o le vasega ina ia faatusatusa ma le filemu ia le aofaiga o le taimi, manatu, ma le malosi latou te faaaluina i le mauaina mai o tupe ma meatotino ma le aofaiga o le taimi, manatu, ma le malosi latou te faaaluina i le sailia o oa faaleagaga. E mafai faapefea ona tatou matuai naunau ma maelega i le sailia o oa faaleagaga?

Faaiuga

Ia molimau atu o le mauaina o le ola e faavavau, e tatau ai ona tatou naunau e tuu ese mea a le lalolagi ae auauna atu i le Alii ma o tatou loto atoa, manatu atoa, ma le malosi atoa. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia loto faafetai mo faamanuiaga faalelalolagi ae ia tauivi ina ia tagatagai i ai i le tulaga sao.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. Lotomaualalo

Faitau ma talanoaina le Luka 14:7–11.

  • E faapefea ona e iloaina le sa’o o le faamatalaga a Iesu o loo i le Luka 14:11?

2. Alofa moni

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Luka 14:12–14 e uiga i le ala tatou te auauna atu ai? (O tali e mafai ona aofia ai le le tatau ona tatou auauna atu faatasi ma se manatu e toe tauia mai i tatou, ma e le tatau ona faatapulaaina la tatou auaunaga ia i latou o e o le a toe totogiina mai i tatou pe faafetai mai foi.) O a ni o tatou lagona mo le auauna atu?

  • E faapefea ona fesoasoani le alofa moni ina ia tatou latalata atu ai i le Alii?

3. O le faataoto i le tagata mauoa ma Lasalo

Tuu atu i tagata o le vasega e faitau ma talanoaina le faataoto o loo i le Luka 16:19–31.

  • Ina ua mavae le maliu o le tagata mauoa, o le a le mea na ia talosaga atu ai i le Tama o Aperaamo e faia mo ona uso? (Tagai Luka 16:27–28.) O le a le tali a Aperaamo? (Tagai Luka 16:29–31.) O le a se mea o loo aoao mai ai tatou e uiga i le faalogo atu i le perofeta?

  • O le a se mea o loo aoao mai ai i tatou e lenei faataoto e uiga i le tausiga o e matitiva? (Tagai MFF 104:18.)

Atonu e fiafia le autalavou i le faatinoina o lenei faataoto. Ia tuu ni tagata se toalua o le vasega (Aperaamo ma Lasalo) i le isi itu o le pa e pei o se laina nofoa (vanu tele), ma le isi tagata o le vasega (o le tagata mauoa) i le isi itu. Fai atu i le tagata lona fa o le vasega e avea ma faamatala. Tuu atu i tagata o le vasega e faitauina sao mai laina o loo i le Luka 16:19–31, faatasi ai ma le tagata faamatala o loo ia faitauina mea uma e le o taua tonu mai e soo se tasi o loo faatinoina le tala.

Lolomi