Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 36: ‘O e Alofagia e le Atua, Ua Valaauina e Fai Ma Tagata Paia’


Lesona 36

“O e Alofagia e le Atua, Ua Valaauina e Fai Ma Tagata Paia”

Roma

Faamoemoega

Ina ia faamanatu i tagata o le vasega o i latou o fanau a le Atua ma ia uunaiina i latou ina ia ola agavaa i o latou tofi paia.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Roma 2–5. Ua aoao atu Paulo faapea e tauamiotonuina tagata uma i le faatuatua ia Iesu Keriso, lea e faaalia i galuega lelei.

    2. Roma 6; 8. Na aoao atu Paulo o fanau a le Atua e mafai ona toe fanau ma avea ma suli faatasi ma Keriso.

    3. Roma 12–13; 15:1–7. Na fautuaina e Paulo tagata Roma ina ia ola o ni tagata o le Au Paia.

  2. Atonu e te manao e valaauliaina se tagata pese toatasi po o se vaega e usuina pe taina le “O Au O Se Atalii o le Atua” (Viiga, 184) po o le “Le Alofa O Lo’u Faaola” (Tusipese a Tamaiti, 74–75). Afai e le talafeagai, atonu e te manao e sauni e usu e tagata o le vasega ia se pese se tasi po o pese uma foi nei.

  3. Fautuaga mo le aoaoina atu: I lana tusi i Roma, na faamanatu atu ai e Paulo i faiaoga le taua o le ola i mataupu o loo latou aoaoina (Roma 2:21–22). O lau faataitaiga e mafai ona aoaoina ai tagata o le vasega e sili atu nai lo au upu. Faaali atu i tagata o lau vasega o lau molimau i mataupu o le talalelei e maua mai le ola ai i na mataupu i aso taitasi (Ioane 7:17). (Tagai O Le Aoao Atu— E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, itulau 18–19.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Roma 3:10. Ia faamatala atu o lenei fuaiupu e le o fautua mai ai Paulo faapea e leai se tasi na te faia ni galuega amiotonu; ae, na ia faamanino mai faapea e leai se tasi i le lalolagi e atoatoa lona amiotonu. E na o Keriso lava le tagata na soifua ma ola i se olaga atoatoa e aunoa ma se agasala. O isi tagata uma sa latou faia se agasala (tagai foi Roma 3:23).

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • Pe a tatou agasala, o le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou toe mama ai? (Faataitai le faatuatua ia Keriso ma salamo mai a tatou agasala ina ia mafai ai ona tatou maua le mana faamama o lana Togiola.)

Ia faamatala atu, tatou te faia loa se agasala, e le mafai ona atoatoa lo tatou mama na o i tatou. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe faapefea ona mafai ona tatou toe mama e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o se fuafuaga na taua e Paulo o le tauamiotonuina.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ia filifili ma le agaga tatalo mau ma fesili na o le a sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai a latou molimau i aoaoga ma mataupu e talanoaina i le lesona.

1. E tauamiotonuina i tatou i le faatuatua ia Iesu Keriso.

Faitau ma talanoaina le Roma 2–5. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu na tusi atu Paulo i vaega eseese o le Ekalesia sa i ai ona tagata o e na toe foi atu i le tausiga o le tulafono a Mose, ua talitonu faapea o le matuai tausia o lenei tulafono ua lava lea mo le faaolataga. E ui lava sa malolosi le Au Paia i Roma i le talalelei (Roma 1:8), na tusia e Paulo lenei tusi ina ia faamamafa atu ai o le tauamiotonuina ma le faaolataga e ala mai lea i le faatuatua ia Keriso, ae le ala i galuega o le tulafono a Mose.

  • I lana tusi, sa taumafai ai Paulo e fesoasoani i le Au Paia i Roma ia malamalama i le aoaoga o le tauamiotonuina. O le a le uiga ia tauamiotonuina? (Ia lelei ma le Atua, faasaoina mai le faasalaga mo agasala, ma le faailoaina atu o le amiotonu ma le taumamaina.)

  • Aisea e moomia ai ona tatou tauamiotonuina? (Tagai Roma 3:10–12, 23; tagai foi Alema 7:21. Tatou te faatiga uma lava i le Atua ma ua tatou le mama ai e ala i le agasala. Talu ai ona e leai se mea eleelea e mafai ona mafuta ma le Atua, e tatau ona tatou tauamiotonuina ina ia mafai ai ona tatou toe foi atu ia te ia.)

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo i le ala e tauamiotonuina ai i tatou? (Tagai Roma 3:24, 28; 5:1–2; tagai foi 2 Nifae 2:6. E tauamiotonuina i tatou i le alofa tunoa o Iesu Keriso ma lo tatou faatuatua ia te ia.) O le a le alofa tunoa? (Fesoasoani po o le malosi faalelagi.) E faapefea ona avanoa le fesoasoani faalelagi mo i tatou? (Tagai Roma 5:8–11; 2 Nifae 2:7–8. O le alofa tunoa o Iesu Keriso ua faaavanoaina lea mo i tatou uma e ala lea i lana Togiola.) Aisea e talafeagai ai ona tatou mauaina le faatuatua ina ia maua atoatoa ai le alofa tunoa o le Faaola?

  • Na faamatala mai e Paulo o le tauamiotonuina e auala mai le alofa tunoa o Iesu Keriso, ae le o “galuega a le tulafono” (Roma 3:20, 24, 28). Aisea e le mafai ai ona tatou mauaina le tauamiotonuina ma le faaolataga i na o a tatou galuega? (Tagai Mosaea 2:20–21; Alema 22:14.)

  • E toatele tagata na latou faaliliuina tusitusiga a Paulo ina ia faauigaina faapea e mafai ona tauamiotonuina e ala i le faatuatua e aunoa ma ni galuega. O le a le sootaga i le va o a tatou galuega ma le tauamiotonuina e ala i le alofa tunoa o Keriso? (Tagai Roma 3:31; Iakopo 2:14–18, 24; 2 Nifae 25:23; MFF 88:38–39.)

    Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Ina ia tauamiotonuina i luma o le Atua, e tatau ona tatou fealofani: e tatau ona tatou faatoilaloina le leaga; e tatau ona tauasiasi atu i e matuaoti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga, ma ia tausia i tatou ia aua nei pisia mai le lalolagi: aua o na uiga e puna mai le punavai tele o talitonuga mama, e faamalosia ai lo tatou faatuatua e ala lea i le faaopoopoina atu i ai o uiga lelei lea e faamatagofieina ai fanau a Iesu o le ua faamanuiaina. E mafai ona tatou tatalo i le vaitau o talosaga; e mafai ona tatou alolofa i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava, ma ia faatuatua i faigata, i le iloaina lea o lo tatou taui e sili ona tele lea i le malo o le lagi. E maeu lea taui! E maeu le olioli!” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 76).

2. E mafai ona toe fanaufouina i tatou ma avea ma suli faatasi ma Keriso.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Roma 6 ma le 8.

  • Na faatusatusa e Paulo le papatisoga i le oti, tanumia, ma le toetu. E mafai faapefea e le papatisoga ona avea ma sui o le oti, tanumia, ma le toetu? (toe fanaufou)? (Tagai Roma 6:3–4; MFF 76:50–52.) Na faapefea ona avea le papatisoga ma se toe fanaufouina mo oe?

    Ia faamatala atu o le papatisoga i le faatofuina o se faailoga lea o lo tatou toe fanaufouina faaleagaga. A tatou o ifo i lalo o le vai, o se faailoga lena ua tatou tanumiaina o tatou tagata tuai i se tuugamau. A tatou toe tulai ae mai le vai, o le faailoga lena ua faamamaina i tatou. Ua avea i tatou ma se tagata fou ua osi feagaiga ina ia mulimuli ia Keriso.

  • E mafai faapefea ona tatou faatumauina le mama ma le “olaga fou” (Roma 6:4) lea tatou te mauaina i le papatisoga? (O tali e mafai ona aofia ai le faafouina o a tatou feagaiga o le papatisoga pe a tatou taumamafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi, e ala i lo tatou salamo ma sailia le faamagaloga mai le Alii, ma le amataina o aso taitasi i se naunautaiga ina ia auauna atu i le Atua.)

  • O le a le uiga o le “loto i la le tino”? (Tagai Roma 8:5–6.) Oa ni taunuuga o le loto i la le tino? (Tagai Roma 8:6–8, 13.) E mafai faapefea ona tatou aveesea le faaletino mai o tatou loto ma mafaufau? O faapefea ona faamanuiaina oe ina ua e filifili e te mafaufau faaleagaga?

  • Na molimau mai Paulo “o i tatou o fanau a le Atua” (Roma 8:16). O faapefea ona aafia oe i le malamalama o oe o se atalii o le Atua? O le a se mea e atagia mai e uiga i mea e te oo i ai ma mea e te mafaia?

    Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks: “Mafaufau i le mamana o le manatu o loo aoao mai i la tatou pese faapelepele ‘O Au se Atalii o le Atua’ (Viiga, 184)… . O le tali lea i se tasi fesili tele o le olaga, ‘O ai a’u?” O a’u o se atalii o le Atua faatasi ma se sootaga faaleagaga ma matua faalelagi. O le mea moni e uiga i le i ai o o tatou matua faalelagi, ua faailoa mai ai o tatou e agavaa e faavavau. O lena manatu mamana o se faatosinaga malosi lea e puipuia mai ai i tatou mai le faalotovaivaia. E mafai ona faamalosia i tatou taitoatasi e faia filifiliga amiotonu ma sailia mea sili o loo i totonu ia i tatou. Faatupuina i le mafaufau o se tagata talavou le manatu mamana, o ia o se atalii o le Atua ma ua tuuina atu le faaaloalo ia te ia lava ma le uunaiga e manumalo ai i faafitauli o le olaga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 31; po o le Liahona, Ian. 1996, 31).

    Afai e te fuafua e usuina pe taina le “O Au se Atalii o le Atua” e avea o se musika faapitoa, ia tuu atu loa i se tagata pese toatasi po o se vaega e faatino nei loa. Po o le usu faatasi ma tagata o le vasega (tagai i le vaega o “Sauniuniga”).

  • O le a le folafolaga sili na tau mai e Paulo o le a maua e fanau a le Atua? (Tagai Roma 8:17.) O le a le uiga o le avea ma suli faatasi ma Keriso? (Tagai MFF 76:50, 54–70.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou mauaina ai lenei tofi silisili? (Tagai MFF 76:51–53.)

  • E mafai faapefea e lo tatou iloaina o i tatou o fanau a le Atua ma o suli faatasi ma Keriso ona fesoasoani ia i tatou ia tutumau ai i faigata o lenei lalolagi? (Tagai Roma 8:18, 28, 31; tagai foi Roma 5:3–5.) E faapefea ona e vaaia “le galulue faatasi o mea uma e lelei ai i latou o e alolofa i le Atua”? (Roma 8:28).

  • O le a le mea na aoao e Paulo i le Roma 8:35–39 e uiga i le alofa o Iesu Keriso? O faapefea ona e lagonaina le alofa o le Faaola i lou olaga? O le a se eseesega ua faia e lona alofa i lou olaga?

    Afai e te fuafua e usuina pe taina le “Le Alofa O Lo’u Faaola” e avea o se musika faapitoa, ona tuu atu lea i se tagata pese toatasi po o se vaega e faatinoina nei loa. Pe usu faatasi foi ma tagata o le vasega (tagai i le vaega o “Sauniuniga”).

3. E tatau ona tatou ola o ni tagata o le Au Paia.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Roma 12–13; 15:1–7.

  • Na apoapoaiina malosi e Paulo le Au Paia i Roma ina ia tuuina atu i latou o ni “taulaga ola, paia, ma le malie i le Atua” (Roma 12:1). E mafai faapefea ona tatou tuuina atu i tatou o ni taulaga ola i le Atua? (Tagai 3 Nifae 9:20; MFF 59:8.)

    Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie, “Ina ia tuuina atu se tasi o se taulaga ola o le sau lea ma se loto momomo ma se agaga maulalo e ala i le usiusitai” (Doctrinal New Testament Commentary, 3vols. [1966–73, 2:292).

  • Na fautuaina e Paulo le Au Paia i Roma ina ia “aua nei amio faatasi ma lenei lalolagi” (Roma 12:2). O a nisi o auala o loo tatou taumafai ai ina ia amio faatasi ma le lalolagi i aso nei? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina lea fesootaiga? (Tagai Roma 12:2.)

  • O le Roma 12 ma le 13 o loo lisiina ai le tele o uiga o Au Paia moni. Tuu atu i tagata o le vasega e faailoaina mai nei uiga, ma tusi i luga o le laupapa. (Atonu e te manao e vaevaeina le vasega i ni vaega ma tofiaina vaega taitasi e sailia se vaega o le mataupu.) Ona talanoaina lea o fesili nei e faatatau i nei uiga eseese: Aisea e tatau ai ona atinaeina lenei uiga? O le a se mea e mafai ona tatou faia i lenei vaiaso ina ia saga atinaeina ai lenei uiga?

  • E faapefea ona tatou taulimaina o tatou fili e pei ona poloaiina ai i tatou e Paulo? (Tagai Roma 12:19–21.) O a faamanuiaga e mafai ona oo mai i o tatou olaga pe afai tatou te taulimaina faapea o tatou fili? O a faataitaiga ua e vaai ai i se tasi o faaaogaina le agalelei e faatoilaloina ai se naunautaiga leaga po o manatu faatiapolo?

  • O le a le poloaiga na taua e Paulo e aofia ai poloaiga uma? (Tagai Roma 13:8–9.) E faapefea ona aofia ai i lenei poloaiga isi poloaiga uma? (Tagai Roma 13:10.)

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le ala e tatau ona tali atu ai tagata malolosi i le faatuatua i tagata o loo vaivai i le faatuatua? (Tagai Roma 15:1–7.) E mafai faapefea e se tagata e malosi i le faatuatua ona fesoasoani i se tagata o loo vaivai?

Faaiuga

Ia faamamafa atu o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le ola amiotonu lea e mafai ai ona tauamiotonuina i tatou—faailoa atu le amiotonu ma ia lelei ma le Atua. Ia molimau atu o i tatou o fanau a le Atua ma e i ai le malosiaga e mafai ai ona avea i tatou ma suli faatasi ma Keriso pe afai tatou te faatuatua ia te ia ma ola e pei ona poloaiina ai i tatou.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. “Ou te le ma i le talalelei a Iesu Keriso” (Roma 1:16)

Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Roma 1:16.

  • E mafai faapefea ona tatou faaali atu tatou te le matamumuli i le talalelei a Iesu Keriso? (Tagai 1 Peteru 3:15 mo se tasi fautuaga. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega, ma uunaiina tagata taitoatasi o le vasega ina ia faia ia le itiiti ifo ma le tasi se mea o nei mea i le vaiaso a sau.)

2. Gaoioiga a le autalavou

Tuu atu i tagata uma o le vasega se fasi pepa ma se peni po o se penitala. Tuu atu i tagata o le vasega e tusi i luga o a latou pepa le fesili lenei mai le Roma 8:31: “Afai ua au ma i tatou le Atua, o ai se faasaga tau mai ia i tatou?”

Ia talanoaina pe faapefea ona faamalosia tagata o le vasega e lenei fuaitau i o latou olaga i aso taitasi. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia tuu a latou pepa i se mea e mafai ona latou vaavaai i ai e le aunoa.

Lolomi