Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 34: ‘Taofi Mau Sauniga, Pei Ona Ou Tuuina Atu Ia Te Outou’


Lesona 34

“Taofi Mau Sauniga, Pei Ona Ou Tuuina Atu Ia Te Outou”

1 Korinito 11–16

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina le taua o le ola e tusa ai ma aoaoga o le talalelei ma mauaina sauniga o le perisitua.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. 1 Korinito 11:1–3, 11–12. Na aoao e Paulo sootaga o tane ma ava faapea ma le Alii.

    2. 1 Korinito 11:17–29. Ua aoao mai Paulo faapea o le faamanatuga o se faatusa lea o le taulaga a le Faaola ma e tatau ona taumamafa ai ina ia manatua ai o Ia.

    3. 1 Korinito 12–14. Ua aoao mai Paulo e tele meaalofa faaleagaga ma e taua uma lava i le Ekalesia. Na ia aoao mai o le alofa moni e sili ona taua nai lo se isi lava meaalofa po o se uiga. Na ia aoao mai o meaalofa faaleagaga e tatau ona faaaogaina mo le manuia o tagata uma.

    4. 1 Korinito 15. Ua aoao mai Paulo faapea, talu ai ona o Iesu Keriso, o le a tatou toetutu uma ai. Na ia tautala foi i le papatisoga mo e ua oti ma vaega e tolu o le mamalu.

  2. Tusi faitau faaopoopo: 3 Nifae 18:1–14; Moronae 7:44–48; 10:8–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:1–26; 76:50–119; 88:27–32, 95–102.

  3. Afai e maua ata nei, ia faaaoga nisi i le taimi o le lesona ina ia faailoa atu ai le alofa moni: Faatalitali Mo lo Tatou Taimi (62316); Fetufaai le Uila Pa’u Tolu (62317); Fiafia Faaleaiga (62384); Faamanuiaina e Mama’i (62342; Taga Ata o le Talalelei 613); Faiaoga o Aiga (Taga Ata o le Talalelei 614); Auauna Atu le Tasi i le Tasi (Taga Ata o le Talalelei 615).

  4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ina ia lelei atoa le aoaoina atu o le talalelei, e moomia e faiaoga le meaalofa o se loto malamalama. Ina ia sili atu ona malamalama i manaoga o tagata o le vasega, e tatau i faiaoga ona i ai le alofa moni ma ia taitaiina e le Agaga Paia. E tatau i faiaoga ona iloilo ma le agaga tatalo ia manaoga o tagata taitoatasi o le vasega ma le ala e fesoasoani ai ina ia faafetaia’ia na manaoga. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 25–26.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Fesili atu i tagata o le vasega po o le a le mea e ta’u o tulaga fesuia’i o auala. Tusi se ata i luga o le laupapa (e pei ona faaalia i le isi itulau), ma faamatala atu o se tulaga fesuia’i o se nofoaga lea e sui mai ai se nofoaafi mai le isi auala i le isi auala.

Ata
railroad track switch

Fetufaai atu le mea lenei na faamatalaina mai e Elder Gordon B. Hinckley:

“I le tele o tausaga ua tuanai, sa ou galue ai i se ofisa tutotonu o se tasi o a tatou auala o nofoaafi. I se tasi aso na ou mauaina ai se telefoni mai se tasi o le ofisa i Newark, i New Jersey, na ia faapea mai o se nofoaafi laupasese ua taunuu atu ae leai se vaega e teu ai ato. Ua le fiafia le pasese.

“Na matou iloaina na matuai lelei atoatoa le fauina o le nofoaafi i Oakland, i Kalefonia, ma sa aveina atu faalelei lava i St. Louis, o iina le nofoaga lea na agai atu ai i lona taunuuga i le talafatai i sasae. Ae o lotoa i St. Loius, o se tagata faigaluega i nofoaga e fesuiai ai auala na ia aveeseina se tamai fasi uamea pe tusa ma le tolu inisi. O lena tamai fasi uamea o le tulaga lea e fesuiai ai auala, ma o le vaega o le nofoaafi sa tatau ona alu i Newark, i New Jersey, lea ua i New Orleans, i Louisiana, e tusa ma le afe toluselau maila le mamao ese” (i le Conference Report, Oke. 1972, 106–7; po o le Liahona, Ian. 1973, 91).

A maea ona faaamatalaina atu le tala, ona toe foi atu lea i le tulaga e fesuiai ai auala o nofoaafi i luga o le laupapa ma tuuina atu fesili nei:

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • Na mafai faapefea e si nei tamai suiga ona matuai iloga sona aafiaga i le tulaga o le nofoaafi? O a nisi o tulaga fesuiai malolosi i o tatou olaga? O tali e mafai ona aofia ai mea e tutupu, faaiuga, malamalamaaga fou, po o se isi lava mea e suia ai le faasinomaga o o tatou olaga. O tulaga e fesuiai ai e mafai ona leaga pe afai e taitaieseina i tatou mai le upumoni po o le lelei pe afai e toe faafoiina atu i tatou i le auala sao.)

O mataupu mulimuli o le uluai tusi a Paulo i Korinito o loo taua mai ai ni tulaga fesuiai se fa lea na o ese mai ai Korinito ma le upumoni. Ia faamatala atu, ao tatou suesueina ia aoaoga a Paulo i nei mataupu, e mafai ona tatou faamalosia ai a tatou tautinoga ina ia mulimuli atu i le auala o le amiotonu lea o le a taitaiina atu ai i tatou i lo tatou Tama o i le Lagi.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau.

1. O sootaga o tane ma ava faapea ma le Alii.

Faitau ma talanoaina le 1 Korinito 11:1–3, 11–12.

  • O a sootaga e tolu ia na tautala i ai Paulo i le 1 Korinito 11:3? O le a sou manatu aisea na faaaofia uma ai e Paulo nei sootaga e tolu? O a ni uiga o loo i ai i le va o Iesu Keriso ma lona Tama? (Tagai Ioane 5:20; 8:29; 17:21–22.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina nei uiga i a tatou fesootaiga ma Iesu Keriso? E mafai faapefea e tane ma ava ona atinaeina nei uiga i a latou fesootaiga?

  • O le a le uiga o le “leai o se tane pe a le o i ai se fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii”? (1 Korinito 11:11). Aisea e taua tele ai le fesootaiga o le tane ma le ava i le malo o le Atua? O le a se mea o loo aoaoina mai ai i tatou e uiga i le ala e fetausiai ai tane ma ava?

    Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney: “[O se tane ma le ava] e tatau ona tasi i laua i le agaga, faaaloalo ma iloiloga e malilie faatasi i ai. E le tatau i se isi ona fuafua po o le mulimuli atu foi i se ala o gaoioiga ua fuafuaina toatasi. E tatau ona la feutagai, tatalo ma filifili faatasi… . Ia manatua e le o se pologa a le fafine le tane e le o se pologa foi a le tane le fafine. O tane ma ava o paaga tutusa lelei” (Liahona, Novema 1978, 2).

Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talanoaina pe faapefea ona avea nei fesootaiga ma tulaga fesuiai lelei pe leaga foi i o tatou olaga.

2. O le faamoemoega o le faamanatuga.

Faitau ma talanoaina le 1 Korinito 11:17–29. Ia faamatala atu o le toatele o le Au Paia i Korinito latou te lei iloaina le faamoemoega o le sauniga o le faamanatuga. Nai lo le taulai atu i le sauniga o le faamanatuga, ua latou fefinauai ma isi ma soona aai ma feinu (1 Korinito 11:18–22).

  • O le a le faamoemoega autu o le sauniga o le faamanatuga? Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le 1 Korinito 11:20, o loo faapea mai ai ina ia aai i le talisuaga a le Alii.)

    Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland: “Faatasi ai ma le tele o mea ua oo mai, [o le faamanatuga] e tatau ona matua faatauaina nai lo le tulaga e i ai i nisi taimi. E tatau ona mamana, faaaloalogia, ma o se taimi e mafaufau loloto ai. E tatau ona faamalosia ai lagona ma uiga faaleagaga. E le tatau ona faatelevaveina. E le o se mea e “tau lava ina uma” ina ia faataunuu ai le faamoemoega moni o le sauniga faamanatuga. O le faamoemoega moni lenei o le sauniga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 89; po o le Liahona, Ian. 1996, 81).

  • E tusa ai ma le tala a Paulo, o a faamoemoega o le faamanatuga? (Tagai 1 Korinito 11:23–26; tagai foi Luka 22:19–20.) E mafai faapefea ona sili atu ona taulai o tatou manatu ma loto ia Iesu ao tatou taumamafa ai i le faamanatuga?

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le taua o le taumafa ma le agavaa i le faamanatuga? (Tagai 1 Korinito 11:27–29.) O le a le uiga o le taumafa ma le le agavaa i le faamanatuga? Aisea ua avea ai le suesueina lelei o i tatou ma se vaega taua o le faamanatuga?

  • O faapefea ona faamanuiaina oe i lou taumafa ai i le faamanatuga? E mafai faapefea ona tatou avea lenei sauniga ma sauniga sili ona taua i o tatou olaga?

Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talanoaina pe mafai faapefea ona avea ou uiga e faaalia i le faamanatuga ma tulaga fesuiai i o tatou olaga.

3. O le taua o meaalofa faaleagaga uma

Ia talanoaina le 1 Korinito 12–14. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu o le tusi a Paulo o loo fautuaina mai ai le Au Paia i Korinito ina nei matele lo latou faatauaina o meaalofa o le tautala i gagana (1 Korinito 14:2–14, 27–28). I mataupu 12–14, na faamatala atu ai e Paulo o meaalofa uma a le Agaga e taua, ae ao i le Au Paia ona saili meaalofa na o le a faamanuiaina ai i latou uma.

  • O a meaalofa faaleagaga? (Faamanuiaga faaleagaga, po o mea e mafaia e ala mai le Agaga Paia. Tagai 1 Korinito 12:7–11; MFF 46:11.) Aisea e tuuina mai ai e le Atua meaalofa faaleagaga? (MFF 46:26.)

  • O a ni meaalofa a le Agaga ua e maitauina ma vaai iai? (Atonu e te manao e lisi ma talanoaina nisi o meaalofa faaleagaga e pei ona faaalia i le 1 Korinito 12:8–10, Moronae 10:8–17, ma le MFF 46:13–25.) O faapefea ona faamanuiaina ai oe po o isi i nei meaalofa?

  • O le a sou manatu aisea na faatusatusa ai e Paulo tagata o le Ekalesia i vaega eseese o le tino? (1 Korinito 12:12–25. Ina ia faaalia ai o tagata uma lava e taua i isi tagata faapea ma le Ekalesia atoa.) E mafai faapefea ona tatou faatatauina lenei faatusatusaga i meaalofa eseese a le Agaga?

  • Ua fautuaina i tatou e tusitusiga paia ina ia tatou saili i meaalofa faaleagaga (1 Korinito 12:31; MFF 46:8.) O a ni a tatou mafuaaga e tatau ona i ai mo le sailia o meaalofa faaleagaga? (Tagai 1 Korinito 14:12; MFF 46:9. Afai e moomia, ia faamatala atu o le faamalosia, o lona uiga o le atinaeina, faatonutonuina, faaleleia, ma le faamalamalamaina.)

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo e silisili i meaalofa faaleagaga uma? (Tagai 1 Korinito 13. Ia faamatala uiga taitasi o le alofa o loo taua i fuaiupu 4–7, ma talanoaina pe mafai faapefea ona tatou faatatauina i o tatou olaga. Atonu e te manao e lisi ia uiga i luga o le laupapa.) Aisea e taua ai le alofa nai lo se isi lava meaalofa faaleagaga? (Tagai 1 Korinito 13:1–3, 8–13.)

  • O faapefea ona faamanuiaina oe e se isi tagata na ia faaalia lona alofa ia te oe? E mafai faapefea ona tatou atinaeina le alofa silisili? (Tagai Moronae 7:44–48.)

Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talanoaina pe mafai faapefea e le alofa ona avea ma tulaga fesuiai i o tatou olaga.

4. O le Toetu ma vaega o le mamalu

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 1 Korinito 15. Ia faamatala atu o le toatele o tagata i Korinito ua amata ona fefinauai i le moni o le Toetu (1 Korinito 15:12).

  • O a molimau o le Toetu na ta’ua mai e Paulo? (Tagai 1 Korinito 15:5–8.) O le a sou manatu aisea na sii uma mai ai e Paulo le tele o molimau i le Toetu? (Tagai 2 Korinito 13:1.) Aisea e taua ai molimau o le Toetu ia te oe?

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le sootaga o le Pau o Atamu ma le Toetu? (Tagai 1 Korinito 15:20–23.)

  • Na faapefea ona faaaogaina e Paulo le aoaoga i le papatisoga mo e ua maliliu e aoao atu ai e uiga i le Toetu? (Tagai 1 Korinito 15:29. O le sauniga o le papatisoga mo e ua oti o le a leai se uiga pe afai e leai se Toetu.)

  • O le a le mea na aoao mai ai Paulo e uiga i malo o le mamalu? (Tagai 1 Korinito 15:35–44. Tatou te toetutu i ni malo eseese o le mamalu—selesitila, terasitila, po o le telesitila. Tagai foi i le MFF 88:27–32.) E faapefea ona aafia le ala e te ola ai i lou malamalama lea i le Toetu ma malo o le mamalu?

Faaiuga

Ia molimau atu i le taua o le mulimuli i aoaoga na o le a toe taitaiina atu ai i tatou i lo tatou Tama o i le Lagi. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia valaaulia tagata o le vasega ina ia iloiloina o latou olaga mo tulaga fesuiai—o uiga ma amioga, na afai e mulimuli ai, e mafai ona suia ai le taitaiga o o latou olaga. Ia uunaiina i latou ina ia filifilia taitaiga na o le a aafia ai o latou olaga i le lelei.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. “O le Atua e le o le Atua ia o le faasoesa” (1 Korinito 14:33)

Tuu atu i tagata o le vasega e faitau le 1 Korinito 14:33. Ona tuuina atu lea o fesili nei:

  • O a nisi o mataupu o loo tele ai le faasoesa ma le fefinauai i le lalolagi? Aisea e te manatu ai ua tele le faasoesa i le lalolagi? E faapefea ona avea le Atua ma “atua … . o le filemu”?

2. Gaoioiga a le autalavou

Ao lei amataina le vasega, mafaufau i nisi o tulaga i olaga o talavou i aso taitasi lea latou te maua ai le avanoa e faaali ai le alofa (mo se faataitaiga, vaaia lea o se tagata o loo manaomia se fesoasoani i le aoga, feeseeseai ma se uso po o se tuafafine, po o le i ai o se uo e tuua na o ia po o le le talisapaiaina foi). Tuu atu nei tulaga i le autalavou, ma fesili atu i ai pe mafai faapefea ona latou faaaogaina uiga o le alofa, e pei ona aoaoina mai e Paulo i le 1 Korinito 13, e faaleleia ai lea tulaga.

Lolomi