Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 27: ‘E Le o Iinei o Ia, Aua Ua Toetu Mai o Ia’


Lesona 27

“E Le o Iinei o Ia, Aua Ua Toetu Mai o Ia”

Mataio 28; Luka 24; Ioane 20–21

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia lagonaina le agaga faafetai mo le Toetu o le Faaola ma faamanuiaga ua aumaia ai ia i tatou.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Mataio 28:1–15; Luka 24:1–12; Ioane 20:1–10. Na o atu Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau o Iesu ma iloa ai ua avanoa. Na faailoa atu e agelu faapea o Iesu ua toetu. Na o atu Peteru ma Ioane e vaai i le tuugamau ua avanoa. Ua faaali atu le Alii toetu i fafine.

    2. Luka 24:13–35. Na savavali ma talanoa Iesu ma soo e toalua i le ala i Emau. La te le’i iloaina o ia seia oo ina ua ia totofi le areto mo i latou.

    3. Mataio 28:16–20; Luka 24:33–53; Ioane 20:19–31. Ua faaali atu Iesu i ana Aposetolo, ua faaali atu ia te i latou ua toetu o ia, ma poloaiina i latou ina ia aoao atu le talalelei i atunuu uma. Na tago atu Toma i manua i vae, lima, ma le itu o Iesu.

    4. Ioane 21. Na toe faaali atu foi Iesu i nisi o Aposetolo i le Vai o Tiperia (o le Sami o Kalilaia). Na ia poloaiina ai Peteru ina ia, “Fafaga i au mamoe.”

  2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 16.

  3. Fai atu i tagata o le vasega ina ia saunia e otooto le tala ia Iesu ma ona soo e toalua i le ala i Emau (Luka 24:13–32).

  4. Afai e maua ata nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona; Falelauasiga o Iesu (62180; Taga Ata o le Talalelei 231); O le Tuugamau o Iesu (62111; Taga Ata o le Talalelei 232) po o le Tuugamau Avanoa (Taga Ata o le Talalelei 245); O Maria ma le Alii Toetu (62186; Taga Ata o le Talalelei 233); Ua Faaali Atu e Iesu Ona Manua (62503; Taga Ata o le Talalelei 234); ma le O Iesu Keriso Toetu (62187; Taga Ata o le Talalelei 239)..

  5. Fautuaga mo le aoaoina atu: O le poloaiga a le Alii ia Peteru, “Fafaga i au mamoe” (Ioane 21:16–17), e faatatau i faiaoga uma. Ia saili ma le agaga tatalo mo auala e avea ai taumafataga faaleagaga i tusitusiga paia ma mea e fiafia i ai tagata o le vasega ina ia latou mananao e taumamafa i ai. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 5–7.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia faamatala atu le tala lenei na faamatalaina e Elder James E. Paramore:

“I le tele o tausaga ua tuanai … na fesiligia ai se tusitala o se nusipepa i se fesili, taua lava, ‘O le a le talafou sili ona taua e mafai e le lalolagi ona mauaina?’ ”

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • E faapefea ona e talia lenei fesili?

Na faaauau le saunoaga a Elder Paramore faapea: “Sa mafaufau pea [le tusitala] e uiga i le fesili, ma talanoa i tagata e toatele, ma sa ia faitauina mea uma sa mafai ona ia maua e taumafai ai ia maua se tali mo ia lava. Ma mulimuli ane, sa ia lomia loa lana tali, “O le iloa o loo soifua Iesu Keriso i le as, o se tala pito sili lea ona taua i le lalolagi e mafai ona maua. O le mea moni, afai o loo soifua o ia i le aso, o lona uiga o le a ola foi i tatou e faavavau e pei ona Ia fetalai mai’ ” (Liahona, Ianuari 1991, 66).

Faaali atu ata o loo lisiina atu i le vaega o “Sauniuniga.” Ia faamatala atu o le faanoanoa o le au soo i le maliu o Keriso na suia i se olioli e le mafai ona faamatalaina i lona Toetu. E mafai foi ona tatou fiafia i le iloaina lea ua toetu Keriso.

Tuu ai pea i luga ata. Ia faasino atu i ai i vaega talafeagai o le lesona.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu nei mau mai tusitusiga paia, ia talanoaina ma tagata o le vasega pe faapefea ona aafia o latou olaga i aso taitasi i lo latou malamalama i le Toetu. Nai lo le taumafai e fuafuaina le faasologa tonu o mea na tutupu i le Toetu (e tofu lava le fai Evagelia ma lana faatulagaga), ae ia taulai atu i molimau o le Toetu o loo tuuina mai i tala a Evagelia taitasi.

1. O Maria le Makatala ma isi fafine o molimau i le Alii toetu.

Ia talanoaina le Mataio 28:1–15; Luka 24:1–12; ma le Ioane 20:1–10. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotele mau filifilia. Ia faamatala atu ina ua mavae le faasatauroga o Iesu, sa aui loa lona tino i ‘ie lino mama ma tuuina atu loa i se tuugamau e pulea e Iosefa le Arimataia, o se tasi o soo o Iesu (Mataio 27:57–60; Luka 23:50–53; Ioane 19:38–42). Na vave ona faia lea tulaga ona ua toeitiiti lava oo i le Sapati. I le taeao ina ua mavae le Sapati, na toe foi atu ai Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau ma mea manogi ma suauu ina ia toe uu ai le tino o Iesu.

  • O le a le mea na iloa e Maria le Makatala ma isi fafine ina ua latou oo atu i le tuugamau o Iesu? (Tagai Mataio 28:1–4; Luka 24:1–4. Ia maitauina o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 28 o loo faapea mai, e pei ona tusia e Luka, e toalua agelu sa i ai.) O le a le tala na tauina atu e agelu i fafine? (Tagai Mataio 28:5–7; Luka 24:5–8.)

  • O le a le uiga o le tala a agelu ina ua la faapea atu i ai, “Ua toetu o Ia?” (Ua toetu Iesu.) O le a le uiga o le toetu mai? (Tagai Alema 11:42–45.) O a faamanuiaga o le a tatou maua ona o le Toetu o Iesu? (Tagai 1 Korinito 15:22, 50–58; Alema 11:42–45. O le a tatou toetutu uma ma maua ni tino ola pea.)

  • Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter faapea o upu “e le o iinei o Ia, ae ua toetu” (Luka 24:6) “o loo aofia ai le faamoemoe, mautinoa, ma le talitonuga e moomia e lagolagoina ai i tatou i o tatou olaga luitau ma faanoanoa i nisi o taimi” (Liahona, Iulai 1987, 16). O faapefea ona fesoasoani lau molimau i le Togiola ma le Toetu i taimi faigata?

  • O le a le mea na faia e fafine ina ua maea le tautalaga a agelu? (Tagai Mataio 28:8; Luka 24:8–9.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i le latou faataitaiga?

  • O Maria faatasi ai ma isi fafine o i latou ia o uluai tagata o nisi o e na vaai ia Iesu Keriso ina ua mavae lona toetu (tagai foi i le manatu faaopoopo lona lua ma le tolu o isi manatu e aoao mai ai). O le a sou manatu aisea na taua ai i le Alii toetu ona faaali atu i molimau faalelalolagi? (Tagai 2 Korinito 13:1.)

2. O soo e toalua i le ala i Emau o ni molimau i le Alii toetu.

Ia talanoaina le Luka 24:13–35. Tuu atu i tagata o le vasega na tofiaina e otooto le mau.

  • Aisea na faanoanoa ai Kaleopa ma lana soa ao laua savavali ai i le ala i Emau? (Tagai Luka 24:13–24.) O le a le mea na aoaoina atu i ai e le Alii toetu ia i laua ao latou savavali? (Tagai Luka 24:25–27.)

  • O le a se lagona na oo i nei soo e toalua ao aoaoina i laua e Iesu? (Tagai Luka 24:32.) O le a se mea na tuuina atu ia te i laua lea lagona? (O le aafiaga a le Agaga Paia.) Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu ni mea na oo i ai ina ua latou mauaina se molimau mai le Agaga ao suesueina le talalelei pe faalogo atu foi i se tasi o aoaoina mai.

3. O Aposetolo o molimau i le Alii toetu.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 28:16–20; Luka 24:33–53; ma le Ioane 20:19–31.

  • O le a se manatu sa i ai i le Au Aposetolo ina ua latou vaaia le Faaola o faaali atu ia i latou i le afiafi o le aso na ia toetu mai ai? (Tagai Luka 24:36–37.) Na faapefea ona toe faamautinoa atu e Iesu ia i latou o ia o se tagata toetu, ae le o se agaga? (Tagai Luka 24:38–43.)

  • Na faapefea ona tali atu Toma i molimau a isi Aposetolo faapea o le Alii ua toetu? (Tagai Ioane 20:24–25.) Na faapefea ona talitonu o ia o le Alii ua toetu? (Tagai Ioane 20:26–29.) E faapefea ona tatou faaalia i nisi o taimi lea vaivaiga e pei ona i ai ia Toma?

    Na saunoa mai Elder Gordon B. Hinckley:

    “Pe tou te lei faalogo ea i isi o tautala faapei o Toma? ‘Tuu mai ia i matou,’ o la latou tala mai lea, ‘ina ia faamaonia ai i o matou mata, ma o matou taliga, ma o matou lima, ina nei tei ua matou le talitonu.’ O le gagana lava lea o le taimi o lo tatou ola. O Toma le masalosalovale ua avea ma faataitaiga o tagata i augatupulaga uma o e na mumusu e talia soo se mea vagana ua i ai se faamaoniga vaaia e pei ona latou faamaonia le alofa, le faatuatua, po o se isi lava mea maoae faaletino e pei o le eletise… .

    “Mo i latou uma o loo lagona mai lou leo o e le talitonu, Ou te toe fia tau atu fetalaiga a le Alii ia Toma ina ua ia tago i aao manua o le Alii: ‘Aua e te masalosalovale, a ia e talitonu’ ” (Liahona, Oketopa 1978, 103–104).

  • E mafai faapefea ona tatou matuai mulimulitai i le aoaiga a le Alii “ina ia aua nei masalosalovale, ae ia talitonu”? (Ioane 20:27).

4. O nisi o Aposetolo na latou toe vaai ia Iesu i le Vai o Tiperia (Sami o Kalilaia).

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 21.

  • Na toe faaali atu le Alii toetu i le toafitu o ana Aposetolo ao fagogota i latou. Na faapefea ona latou iloaina o Iesu lea o loo i le matafaga? (Tagai Ioane 21:4–7.) Ina ua mavae ona latou aai, o le a le mea na talosagaina ai e Iesu ia Peteru ma isi Aposetolo ina ia faia? (Tagai Ioane 21:15–17.) E mafai faapefea ona tatou fafagaina mamoe a le Alii?

  • O le a le mafuaaga a Ioane na ia tusia ai i lalo nisi o mea na taua ma faia e Iesu? (Tagai Ioane 20:30–31.) O faapefea ona faamanuiaina oe mai le suesueina o tala faatusipaia i le Toetu o Iesu?

Faaiuga

Ia molimau atu o Iesu Keriso na toetu ma talu ai ona o ia o lea o le a tatou toetutu uma ai. Ia tuuina atu lau molimau i le malosi ma le mafanafana ua e maua i lou iloaina lea o le Toetu.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. “Ua toetu o ia” (Mataio 28:6)

Ia fuafuaina se vaega toaitiiti latou te usuina le “Ua Toetu Mai o Ia” (Viiga, 111) po o le “Ua Toetu Mai le Alii” (Viiga, 112) o loo i le faaiuga o le lesona. Po o le tuu atu i se vaega o tamaiti laiti latou te usuina le “Pe Na Toe Soifua Moni Mai ea Iesu?” (Tusipese a Tamaiti, 64).

2. “Funa e, se a le mea e te tagi ai?” (Ioane 20:15)

Ia faamanino atu o le Evagelia a Ioane e na o le pau lea o le Evagelia o loo aofia ai se tala i le faaali atu o le Alii ia Maria le Makatala ina ua faatoa mavae lava lona Toetu. Tuu atu i se tagata o le vasega e faitau leotele mai lenei tala o loo i le Ioane 20:11–18. Ia valaaulia tagata o le vasega e fetufaai atu o latou manatu ma lagona e uiga i lenei mea na tupu.

3. O isi molimau i le Alii toetu

4. O mau e uiga i le Toetu

E tele mau mai le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faateleina ai lo tatou malamalama i le Toetu. Ia talanoaina ni vaega se tele pe afai e lava le taimi:

  1. O Iesu o le uluai toetu (2 Nifae 2:8), ma talu ai ona o lona Toetu, o le a toetutu uma ai tagata (2 Nifae 9:22; Alema 11:42, 44).

  2. Ina ua mavae Iesu Keriso, o i latou e mauaina le mamalu selesitila o le a toetutu muamua, sosoo ai ma i latou o le a mauaina se mamalu terasitila, o i latou e mauaina se mamalu telesitila, ma mulimuli ane ai o atalii o le malaia (MFF 88:96–102).

  3. Afai tatou te toetutu, o le a toe tuufaatasia o tatou agaga ma o tatou tino atoatoa, e le toe tuueseeseina lava (Alema 11:43, 45).

  4. O le poto ma le malamalama tatou te maua i le lalolagi “tatou te toetutu ae ma i tatou i le toetutu” (MFF 130:18–19).

  5. O agaga o e oti o le a tuueseeseina mai le tino o se pologa; o le toetutu e mafai ai ona tatou oo atu i le atoatoaga o le olioli (MFF 138:12–17, 50).

Lolomi