Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 23: ‘Ia Outou Fealofani, E Pei Ona Ou Alofa Atu Ia Te Outou’


Lesona 23

“Ia Outou Fealofani, E Pei Ona Ou Alofa Atu Ia Te Outou”

Luka 22:1–38; Ioane 13–15

Faamoemoega

Ina ia musuia tagata o le vasega ina ia mulimuli i faataitaiga a Iesu e ala lea i le alolofa ma auauna atu i isi.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Luka 22:7–30. Ua feiloai Iesu ma lana Au Aposetolo e Toasefululua mo le Tausamiga o le Paseka. Na ia faatulagaina le faamanatuga ma aoaoina lana Au Aposetolo e tatau ona latou auauna atu i isi.

    2. Ioane 13. Ua mulumulu e Iesu vae o le Au Aposetolo ma poloaiina i latou ina ia fealofani.

    3. Ioane 14:1–15; 15. Na aoao mai Iesu, “O a’u o le ala, upu moni, ma le ola.” Na ia faatusatusaina ai o ia i se vine ma ona soo i le lala vine. (Faaaliga: o fuaiupu mai le mataupu 14 ma le 15 e uiga i le Fesoasoani o le a talanoaina i le lesona e 24.)

  2. Tusi faitau faaopoopo: Mataio 26:1–5, 14–35; Mareko 14:1–2, 10–31.

  3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia fuafua ia i ai se tagata e usuina toatasi se pese po o se vaega o tagata matutua po o tamaiti e usuina le “Ia Fealofani” (Viiga, nu. 195) i le amataga o le lesona. Afai e le faigofie lea tulaga, ia aumai se lipine e i ai le pese po o le saunia foi o tagata o le vasega latou te usuina.

  4. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona.

    1. O ata O Le Talisuaga Mulimuli (62174; Taga Ata o le Talalelei 225) ma le O Le Mulumuluina o Vae o le Au Aposetolo e Iesu (62550; Taga Ata o le Talalelei 226).

    2. O se tamai laau toto ina ia faataitai ai lau talanoaga i le Ioane 15:1–8.

  5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Usu pe taina se viiga po o se pese a le Peraimeri e fetaui ma le autu o le lesona o se auala lelei lea e valaaulia ai le Agaga i le taimi o le lesona. Na fetalai mai le Alii, “Aua e olioli lo’u agaga i le pese a le loto; ioe, o le pese a e amiotonu o le tatalo ia te a’u, ma o le a tali i se faamanuiaga i o latou luga” (MFF 25:12; tagai foi i le Kolose 3:16). O viiga ma Pese a le Peraimeri e mafai foi ona fesoasoani i tagata o le vasega ia aoaoina aoaoga faavae o le talalelei. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 47–48, 181–84.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Tuu atu i se tagata pese toatasi po o se vaega toaitiiti e usu le “Ia Outou Fealofani,” po o le taina o se lipine pu’e po o le fai atu i tagata o le vasega e usu faatasi le viiga (tagai i le vaega o le “Sauniuniga”).

Ia faamatala atu o upu o lenei viiga e maua mai le Ioane 13:34–35. Fai atu i tagata o le vasega e su’e a latou tusitusiga paia, ma fai atu i se tasi e faitau leotele. Ia faamanino atu na fetalai Iesu i nei upu i le Talisuaga Mulimuli. O lenei lesona o le a talanoaina ai lenei poloaiga ma isi mea na fetalai i ai Iesu ma ia faia i lenei taimi na feiloai ai ma ana Aposetolo.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu fuaitau nei mai mau, ia talanoaina pe na faapefea ona faaalia i upu ma aga a le Faaola i le taimi o le Talisuaga Mulimuli lona alofa mo ana Aposetolo ma i tatou. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama e finagalo Iesu ina ia tatou mulimuli i ana faataitaiga i le alofa ma le auauna atu i isi.

1. Ua faavaeina e Iesu le faamanatuga.

Ia talanoaina le Luka 22:7–30. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotetele ia fuaiupu filifilia. Ia faamanino atu o lenei taumafataga o le Paseka, na fetufaai ai Iesu ma lana Au Aposetolo i le aso ao lumanai le faasatauroga o Iesu, e masani ona taua o le Talisuaga Mulimuli. Faaali atu le Ata o le Talisuaga Mulimuli.

  • Ina ua feiloai Iesu ma ana Aposetolo e taumamafa i le taumafataga o le Paseka, na faailoa atu ai e Iesu le sauniga o le faamanatuga. O le a le mea na ia tauina atu i Aposetolo e uiga i le faamoemoega o le faamanatuga? (Tagai Luka 22:19–20. E fesoasoani lea ia i latou ina ia manatua o ia ma lana taulaga togiola.) E faapefea ona fesoasoani lou taumafa i le faamanatuga e te manatuaina ai le Faaola?

    “Talu mai lena mea na tupu i le afeafe aupitoaluga i le afiafi a o lumanai le mea na tupu i Ketesemane ma Kolokota, ua osi feagaiga ai le fanau o le folafolaga ina ia manatua le taulaga a Keriso i lea ala e sili atu ona fou, sili ona maualuga, ma sili ona pa’ia… . Afai o le mea aupito taua tatou te faia o le manatua, o a ni mea tatou te mafaufau i ai pe manatua pe a tuuina mai ia te i tatou na faatusa faigofie ma le taua?” (Liahona, Ianuari 1996, 80–81).

Ia talanoaina tali i le fesili a Elder Holland, ia aofia ai nisi o mea nei na fautuaina mai e Elder Holland e tatau ona tatou manatuaina e uiga i le Faaola (Liahona, Ianuari 1996, 81–82):

  1. O Lona alofa ma le malosi i le Fono Tele i le Lagi.

  2. O ia o le na Foafoaina le lagi ma le lalolagi.

  3. O mea uma na ia faia i le muai olaga ao avea o Ieova.

  4. O le tulaga faatauvaa o lona soifua mai.

  5. O Ana aoaoga.

  6. O Ana vavega ma faamalologa.

  7. O “mea uma ua lelei e mai ia Keriso” (Moronae 7:24).

  8. O faiga agaleaga, teenaina, ma le faamasinoga le tonu na ia onosaia.

  9. Na ia faamaulalo i mea uma ina ia faaeaina ai.

  10. Na ia faia ana osigataulaga ma tumau ai i ona faanoanoaga mo i tatou uma taitoatasi.

  • Aisea e taua ai lo tatou taumamafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi? E mafai faapefea ona tatou saunia faaleagaga ao lei taumamafa i le faamanatuga?

  • I le Talisuaga Mulimuli, na toe fetaua’i ai foi le Au Aposetlo po o “ai o i latou e sili” (Luka 22:24; tagai foi i le Mataio 18:1; Luka 9:46). O a ni auala tatou te manatu ai i nisi taimi ua sili atu i tatou nai lo isi? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina ia lagona?

  • O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le sili? (Tagai Luka 22:25–27; tagai foi Mataio 20;25–28.) Na faapefea ona ia faataitaia mai e ia lava lenei aoaoga? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga?

2. Ina ua mae’a ona mulumuluina o latou vae, ona poloaiina ai lea e Iesu le Au Aposetolo ina ia fealofani.

Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Ioane 13. Faaali atu le ata o Iesu o loo mulumuluina vae o le Au Aposetolo. Ia faamatala atu ao taumamafa Iesu ma lana Au Aposetolo i le Talisuaga Mulimuli, na mulumuluina ai e Iesu vae o ona soo taitasi (Ioane 13:4–5). O lenei galuega e masani ona faia e se auauna pe a taunuu se malo. O se tasi mafuaaga na faia ai e Iesu lenei mea ina ia aoaoina ai le Au Aposetolo e uiga i le lotomaualalo ma le auauna atu.

  • O le a sou manatu aisea na tetee ai Peteru ina ua amata ona mulumulu e Iesu ona vae? (Tagai Ioane 13:6, 8. Na ia lagonaina e le fetaui mo le Alii le avea o se auauna.) O le a le tali a Iesu? (Tagai Ioane 13:8.)

  • O le a le mea na tauina atu e Iesu i Aposetolo i le mafuaaga ua ia mulumuluina ai o latou vae? (Tagai Ioane 13:12–17. Na ia tauina atu ia te i latou e tatau ona latou mulimuli i lana faataitaiga o le auauna atu.) E faapefea ona e mauaina le fiafia i lou auauna atu i isi?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai saunoaga ma gaoioiga a Iesu e faatatau i uiga o se taitai lelei? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga pe a tatou i ai i ni tulaga faaletaitai?

  • I le Talisuaga Mulimuli, sa tau atu soo e Iesu i ona soo ina ia fealofani (Ioane 13:34–35; 15:12, 17). O a nisi o mea patino e mafai ona tatou faia ina ia mulimuli ai i le faataitaiga a Keriso i le alofa?

3. Na aoao mai e Iesu “O au o le ala, upu moni, ma le ola” ma le “O au o le vine moni.”

Ia talanoaina le Ioane 14:1–15; 15. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotele fuaiupu filifilia.

  • Aisea na atuatuvale ai Toma ina ua tau atu e Iesu i le Au Aposetolo, “Ua outou iloa le mea ou te alu i ai, ua outou iloa foi le ala”? (Tagai Ioane 14:4–5.) O le a le mea na tau atu e Iesu ia Toma? (Tagai Ioane 14:6.) Aisea ua na o Iesu ai lava le ala lea e mafai ai ona tatou o atu i le Tama Faalelagi?

  • Na aoaoina e Iesu ona soo ina ia faaali atu lo latou alofa mo isi e ala lea i le auauna atu. O le a le mea na ia tauina atu ia i latou ina ia faia e faaalia ai lo latou alolofa mo ia? (Tagai Ioane 14:15.) E faapefea ona faaalia e lo tatou usiusitai lo tatou alolofa mo le Alii?

  • A o ia aoaoina atu ona Aposetolo, sa faaaogaina e Iesu le faatusa o le vine (Ioane 15:1–8). O ai o loo faatusa i ai le vine? O le galue vine? O lala? (Tagai Ioane 15:1, 5.)

Afai na e aumaia se laau toto i le vasega, ia faaali atu nei loa.

  • O le a se mea e tupu i se lau laau po o se lala laau ua tipieseina mai le laau atoa? E faapefea ona avea le lua sootaga ma le Faaola e pei o le sootaga o se laulaau po o se lala laau i le tino atoa o le laau?

  • I le faatusatusaga a le Faaola, o le a le mea e faia e le tagata fai togalaau i lala o le vine ua le fua mai? (Tagai Ioane 15:2.) O le a le mea na te faia i lala o loo fua mai? O le a se mea e faatatau i ai lenei tulaga ia i tatou?

  • Na aoao mai Iesu, “O le tumau ia te au, ma au ia te ia, o ia lava e fua tele mai: aua e le mafaia e outou ona fai o se mea e tasi pe a au le i ai” (Ioane 15:5). O faapefea ona e iloaina e moni lea mea?

  • E tusa ai ma le Ioane 15:13, o le a se tasi o faataitaiga sili o le alofa? O le a se mea o loo tau mai ai ia i tatou le alofa o le Faaola?

Faaiuga

Ia molimau atu e alofa Iesu Keriso ia i tatou ma e finagalo ina ia tatou alolofa atu ma auauna atu le tasi i le tasi. Ia luiina tagata o le vasega ina ia manatua le Togiola a Keriso ma lona alofa mo i tatou i faamanatuga i vaiaso taitasi.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1.Tauave i o tatou luga le suafa o Keriso

I le taimi o la outou talanoaga e uiga i le faamanatuga, atonu e te manao e talanoaina fesili nei e uiga i le tauaveina i o tatou luga o le suafa o Keriso. O nisi o tali ua fautuaina ua siitiaina mai se lauga na tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks i le konafesi aoao ia Aperila 1985. (Liahona, Iulai 1985, 76–78).

  • O le a le taimi tatou te tauaveina ai i o tatou luga le suafa o Keriso?

    1. Pe a papatisoina i tatou i totonu o lana Ekalesia (2 Nifae 31:13; Mosaea 25:23; Moronae 6:3; MFF 18:22–25; 20:37).

    2. Pe a tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga e ala lea i le taumamafa i le faamanatuga (Moronae 4:3; 5:2; MFF 20:77, 79).

    3. Pe a tatou talai atu lo tatou talitonuga ia te ia.

    4. Pe a tatou tauaveina i o tatou luga le pule tatou te galulue ai i lona suafa ma faatinoina lena pule.

    5. Pe a tatou auai i sauniga paia o le malumalu.

  • O le a le mea tatou te folafolaina atu pe a tatou tauaveina i o tatou luga le suafa o Keriso?

    1. Tatou te faailoa atu lo tatou naunau ina ia faia le galuega o lona malo ma lo tatou naunautaiga ina ia auauna ia te ia seia oo i le iuga (MFF 20:37; Moronae 6:3).

    2. Tatou te folafola atu o le a tatou mulimuli ia te ia ma se faanaunauga moni, usiusitai ia te ia ma salamo mai a tatou agasala (2 Nifae 31:13; Mosaea 5:8).

  • O le a le mea ua folafolaina mai e Keriso ia i tatou pe a tatou tauaveina i o tatou luga lona suafa? (O le a avea i tatou ma ona atalii ma afafine, ua tauaveina lona suafa. O i latou e valaauina i lona suafa o le a faaeaina i le aso gataaga; tagai Mosaea 5:7–9; 15:12; Alema 5:14; 3 Nifae 27:5–6; MFF 76:55, 58, 62).

2. Ata vitio

O le vaega lona lima o “Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo aofia ai faamatalaga i tausamaaga i taimi o le Feagaiga Fou. O lenei vaega e mafai ona fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia vaai faalemafaufau i le Talisuaga Mulimuli ma ia malamalama ai i le mau i le soo “na taoto i le fatafata o Iesu” (Ioane 13:23).

3. Faamatalaga a tagata o le vasega

O faatusatusaga e pei o le “O au o le vine moni” atonu e faigata mo nisi tagata, aemaise lava i le autalavou, ina ia malamalama i ai. Mo se faataitaiga sili lava a le tagata ia e uiga i le alofa o Iesu Keriso mo i tatou, ia valaaulia ni tagata se toalua o le vasega ina ia fetufaai atu ni mea na la lagonaina e uiga i le malosi na laua mauaina ona o le alofa o le Faaola, e pei ona tuuina atu e le vine i ona lau ma ona lala. Ia tuuina atu lea valaaulia pe toe tasi le vaiaso faataunuuina, ma ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saili le musumusuga a le Agaga Paia i le filifilia o se mea na oo i ai e talafeagai mo le vasega.

Lolomi