Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 39: ‘Ina Ia Faaatoatoaina Ai Le Au Paia’


Lesona 39

“Ina Ia Faaatoatoaina Ai Le Au Paia”

Efeso

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le fuafuaga o le “faaatoatoaina … o le au paia” (Efeso 4:12) e moomia ai le faateleina o lo tatou faatuatua ia Keriso, mulimuli i aoaoga a aposetolo ma perofeta, ma puipuia i tatou lava mai le amioleaga o le lalolagi.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Efeso 1:9–10. Na aoao atu e Paulo o le faamoemoega o le tisipenisione o le atoatoaga o taimi e “faaopoopoina atu ai mea uma lava ia Keriso.’

    2. Efeso 2:12–22; 4:1–16. Na aoao mai e Paulo faapea o Iesu Keriso o lo tatou maa tulimanu lea. Na ia aoao mai faapea na auina mai e le Alii ia i tatou ia aposetolo ma perofeta ina ia fesoasoani ia faaatoatoaina i tatou ma ia “lotogatasi i le faatuatua.”

    3. Efeso 5:22–29; 6:1–4. Na aoao mai Paulo e moomia le lotogatasi e le tane ma le ava faapea foi le va o matua ma fanau.

    4. Efeso 4:21–32; 6:10–18. Na aoao mai Paulo e tatau ona tatou “oofu i ni tagata fou” ma “oofu i le ofutau atoatoa mai le Atua” ina ia puipuia ai i tatou mai le amioleaga o le lalolagi.

  2. Tusi faitau faaopoopo: Ioane 17:11; Mosaea 18:21–22; Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15–18; 38:25–27.

  3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai i le vasega se fasi filo (pe tusa ma le 1 i le 3 futu le umi) ma se fasi maea e faapena foi lona umi.

  4. Fautuaga mo le aoaoina atu: O le faailogaina o mau e fesoasoani tele lea i faiaoga ma tagata o le vasega e iloa ai ni upu taua, manatu, tagata, ma mea na tutupu. E mafai ona e uunaiina tagata o le vasega ina ia faailoga a latou mau e ala lea i le faasino atu i ai o ni mataupu taua, tuu atu i ai nisi faamatalaga talafeagai, po o le tau atu foi i ai na e tusitusi i autafa o avanoa o au tusitusiga paia.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Faaali atu i le vasega le filo ma le maea (tagai i le vaega o “Sauniuniga”).

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O le a se mea e tutusa ai le filo ma le maea? (E fai uma mai lava i le alava po o ni fuafuati o nisi mea.) E faapefea ona eseese? (O le filo o se fuafuati e tasi ae o le maea o loo faia mai i ni fuafuati se tele o loo filiina faatasi.) O le fea o nei mea e malosi?

Ia faamatala atu, e pei o le fasi filo, e vaivai foi i tatou pe a tatou faalagolago ia i tatou lava. Ae peitai, e pei o le maea, e mafai ona tatou malolosi pe a tatou lotogatasi ma isi i le faatuatua ma le amiotonu. I lenei tusi i Efeso, na faamamafaina ai e Paulo le taua o le “faaatoatoaina … o le au paia” ma taunuu atu ai i se “lotogatasi i le faatuatua” (Efeso 4:12–13). O lenei lesona o loo talanoaina ai pe mafai faapefea e aiga ma se Ekalesia ona galulue atu agai i le atoatoaga ma le lotogatasi e ala lea i le faatuatua i le Faaola, mulimuli i aposetolo ma perofeta, atinaeina o ni aiga malolosi, ma ofuina le ofutau atoatoa mai le Atua.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ia filifili ma le agaga tatalo ia fuaitau mai mau ma fesili na o le a sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai atu ni mea na oo i ai e faatatau i mataupu faatusipaia.

1. O le augatupulaga o le atoatoaga o taimi

Faitau ma talanoaina le Efeso 1:9–10.

  • I le mataupu muamua o le Efeso, na tautala ai Paulo “i le augatupulaga o le atoatoaga o taimi” (Efeso 1:10). O le a se augatupulaga o le talalelei? (O se vaitaimi sa tuuina mai ai e le Alii e le itiiti ifo ma le toatasi sana auauna i le lalolagi e umiaina ki o le perisitua ma ua faatagaina e taitaia le talalelei.)

  • O le a le augatupulaga o le atoatoaga o aso? (O le augatupulaga na amataina i le toefuataiga o le talalelei ma le faatuina o le Ekalesia e ala ia Iosefa Samita.) Aisea ua faapea ai o lo tatou augatupulaga o le augatupulaga lea o le atoatoaga o aso?

    Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ua oo nei i ai oe ma a’u i faamanuiaga loloto ma matagofie o le augatupulaga o le atoatoaga o aso. I nei aso ma vaitaimi nei, ua toefuataiina mai ai i le lalolagi mataupu uma lava, o mana, ma faamanuiaga o augatupulaga uma ua mavae atu” (i le Conference Report, Ape. 1992, 98; po o le Liahona, Iulai 1992, 88).

  • O le a le faamatalaga a Paulo e faatatau i le mea o le a faia e lo tatou Tama o i Lagi i lenei augatupulaga? (Tagai Efeso 1:9–10.) O le a sou manatu o le a le uiga o le “faapotopotoina mea uma ina ia tasi ia Keriso”? O a nisi o mea ua faapotopotoina i o tatou aso? (O tali e mafai ona aofia ai tusitusiga paia, tagata o le Ekalesia, faamaumauga o e ua maliliu, ma aiga o loo faamauina i totonu o le malumalu.) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i lenei faapotopotoina?

2. O Iesu Keriso i le avea ai ma o tatou maa tulimanu

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Efeso 2:12–22 ma le 4:1–16.

  • Faatusatusa le Efeso 2:12 ma le 2:19. Na faapefea ona faamatalaina e Paulo suiga o le a tupu ia i latou o e taliaina ma mulimuli i le Faaola? O faapefea ona e vaaia nei fesuiaiga ia te oe po o isi foi? O faapefea ona faamanuiaina lou olaga i a outou fegalegaleaiga ma isi tagata o le Ekalesia ma le avea ai ma “nuu faatasi” i le talalelei?

  • O le a le uiga o le tala a Paulo a o ia aoao atu faapea o Iesu Keriso o le “maa tulimanu sili” lea o le Ekalesia? (Efeso 2:20). (Afai e talafeagai, ia faamatala atu o se maa tulimanu o se maa faavae lea e tuuina i se tulimanu e fetaui uma i ai puipui e lua. O le maa tulimanu e moomia mo le malosi ma le tuufaatasia o le faatulagaga.) O faapefea ona avea Iesu Keriso ma maa tulimanu o lou faatuatua?

  • O le a le mea na aoaoina e Paulo i le Efeso 2:20 ma le 4:11–14 e uiga i le taua o aposetolo ma perofeta? Aisea e moomia ai le i ai o perofeta ma aposetolo soifua i le Ekalesia moni? O a nisi o aoaoga mai aposetolo ma perofeta o aso e gata ai ua fesoasoani ia i tatou i le agai atu i le atoatoa ma le lotogatasi? (Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.)

    Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer: “O le talaiga a perofeta ma aposetolo e faaautu atu pea lea i le fale ma le aiga… . O le faamoemoega autu o mea uma tatou te aoaoina atu o le faatasia lea o matua ma fanau i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, ia latou fiafia i le aiga, faamauina i se faaipoipoga e faavavau, fesootai atu i o latou augatuaa, ma mautinoa le faaeaina i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi” (i le Conference Report, Ape. 1995, 8; po o le Liahona, Iulai 1995, 8).

  • O le a le uiga o le aoaoga a Paulo faapea e “tasi le Alii, tasi le faatuatuaga, tasi le papatisoga”? (Efeso 4:5). Aisea e taua ai lo tatou tutusa lelei i o tatou malamalama ma aoaoga i aoaoga faavae o le talalelei?

3. O le lotogatasi i le va o le tane ma le ava ma le va o matua ma fanau

Faitau ma talanoaina le Efeso 5:22–29; 6:1–4.

  • O le a le faatusatusaga na faia e Paulo ina ua ia faamatalaina le sootaga i le va o le tane ma le ava? (Tagai Efeso 5:22–29.) O le a se mea e mafai e tane ma ava ona aoaoina mai lenei faatusatusaga ina ia fesoasoani ai ia i latou ina ia atinaeina le alofa tele ma le lotogatasi i a latou faaipoipoga? (Ia talanoaina auala patino na faaalia e Iesu i lona alofa mo le Ekalesia ae e faapefea ona mafai ona faaaogaina ia auala taitasi i faaipoipoga. Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.)

    Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball: “Pe mafai ea ona e maua i tusitusiga paia uma pe ua toilalo le Alii o Iesu Keriso i lana ekalesia?… Pe sa ia faamaoni ea? Pe sa tonu ea o ia? Pe i ai ea se mea lelei ma le aoga e lei tuuina mai e ia? O le mea tonu lena o loo tatou ole atu ai—le mea o loo finagalo ai o ia i tane …

    “… Pe mafai ea ona e manatunatu i lona alofa i le Ekalesia? E taua ia te ia tagata uma. O lona tuputupu ae, o soo se tagata taitoatasi, e matuai pele ia te ia. Na ia tuuina atu ia te i latou lona malosi uma, o lona mana uma, ma lona naunautai uma lava. Na ia tuuina atu lona soifua—ma o le a se isi mea e mafai e se tasi ona tuuina atu?” (Men of Example [lauga na tuuina atu i faiaoga faalelotu, 12 Setema 1975], 4–5).

  • O le a le apoapoaiga a Paulo i fanau i le Efeso 6:1–3? Aisea e taua tele ai lenei apoapoaiga i aso nei? O faapefea ona faamanuiaina oe i lou ava i ou matua?

  • O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia fautuaina matua ina ia “tausia a latou fanau i apoapoaiga a le Alii”? (Efeso 6:4). E mafai faapefea e matua ona faafaileleina a latou fanau i le faaleagaga? E mafai faapefea e fanau ona mulimuli i faataitaiga a le Alii pe a apoapoaiina a latou fanau?

  • E mafai faapefea e fautuaga a Paulo i matua ma fanau ona fesoasoani e faamalosia ai sootaga faaleaiga ma faatumauina ai le lotogatasi i le aiga? O a fautuaga ua tuuina mai e aposetolo ma perofeta o aso e gata ai e faatatau i aiga? Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia talanoaina se fautuaga na tuuina lata mai nei i konafesi aoao, o isi sauniga po o faeasaite, ma mekasini a le Ekalesia.

    I totonu “O le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” na aoao mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua faapea “e maua le fiafia faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi” (Liahona, Iuni 1996).

4. Ofuina “o le tagata fou” ma le “ofutau atoatoa o le Atua”

Faitau ma talanoaina le Efeso 4:21–32 ma le 6:10–18.

  • O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia uunaiina ia tagata Efeso ina ia “oofu i le tagata fou”? (Efeso 4:24). O a nisi o uiga o tagata ua avea ma tagata “fou” e ala i le Togiola a Iesu Keriso? (Tagai Efeso 4:21–32.)

  • Ao apoapoai atu i le Au Paia ina ia ofuina le ofutau o le Atua, na lapataiina i latou e Paulo mai le tele o ituaiga mea leaga eseese (Efeso 6:10–12). O a nisi o faatosinaga leaga a le tiapolo i lenei olaga?

  • O a vaega eseese o le mea ua taua e Paulo o le ofutau o le Atua? O le a le faatusa o vaega taitasi? (Tagai Efeso 6:13–18; MFF 27:15–18. Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali i lalo o ulutala Ofutau ma le Vaega o loo Sui ai.) E mafai faapefea e vaega taitasi o le ofutau a le Atua ona puipuia i tatou mai aafiaga a Satani? O le a le mea e mafai ona tatou faia ina ia ofuina ai lenei ofutau i aso taitasi?

Faaiuga

Ia molimau atu na faavaeina e le Alii lana Ekalesia, i aposetolo ma perofeta, ina ia fesoasoani ia i tatou ia avea faapei o ia ma toe foi atu ma mau faatasi ma ia. Ia uunaiina tagata taitoatasi o le vasega ina ia tauivi faatasi mo le “faaatoatoaina o le Au Paia” e ala lea i le mulimuli i aoaoga o loo i le Efeso.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. “Ia oofu i le ofutau atoatoa mai le Atua” (Efeso 6:11)

Faaali atu le “O le Ofutau o le Atua,” o se vaega e sefulutolu minute mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). Ona tuuina atu lea o fesili nei:

  • O a ni tulaga matautia na feagai ma fitafita o loo i le ata vitio? O a ni tulaga matautia o loo feagai ma tagata talavou? Na faapefea ona faamanuiaina tagata o vaega taitasi i le ofuina o o latou ofutau?

2. Tatalo mo taitai o le Ekalesia

  • Faitau le Efeso 6:18–20. O le a sou manatu aisea na talosaga atu ai Paulo i tagata Efeso ina ia tatalo mo ia? O anafea na faamalosia ai oe e tatalo a isi tagata? Aisea e taua ai lo tatou tatalo mo isi faapea ma taitai o le Ekalesia?

3. “Aua o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou i le faatuatua” (Efeso 2:8)

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo i le Efeso 2:8–9 e uiga i le auala e mauaina ai e se tagata le faaolataga? Aisea e le mafai ai ona faaolaina i tatou lava e a tatou galuega? (Tagai Roma 3:23; Mosaea 3:17; Alema 22:14. Atonu e te manao e faamanino atu na faamanatu atu pea e Paulo i le Au Paia Iutaia faapea o galuega o le tulafono a Mose e le mafai ona faasaoina ai i latou. Mo se talanoaga auiliili o le alofa tunoa ma galuega, tagai i le lesona 36.)

Lolomi