Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesson 42: ‘Talitonuga Mama’


Lesson 42

“Talitonuga Mama”

Iakopo

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i uiga moni e ao ona tatou atinaeina e ola atoatoa ai i lo tatou talitonuga.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Iakopo 1:1–4; 5:10–11. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona onosai i mea tiga.

    2. Iakopo 1:5–7; 4:8. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona tatou tatalo atu ma le faatuatua i le Atua.

    3. Iakopo 1:19–20, 26; 3:2–18. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona tatou pulea o tatou laulaufaiva ma “faagesegese ona ita.”

    4. Iakopo 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona tatou “anaana i le upu,” ma ia faaalia lo tatou faatuatua e ala i a tatou galuega.

  2. Fautuaga mo le aoaoina atu: “Aoao atu le moni o fesootaiga faaletagata i le Atua ma fesootaiga mai le Atua i le tagata. Fesoasoani i tagata taitoatasi ia malamalama i le auala e tatalo atu ai ma le agavaa ma le ala e maua mai ai ma iloa tali mai le Atua” (Richard G. Scott, “Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth,” i le CES Old Testament Symposium Speeches, 1987 [1987], 3).

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia tusi i luga o le laupapa le Talitonuga Mama, ona tuuina atu lea o fesili o loo ta’ua i lalo:

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O le a le uiga o le upu mama? (O tali e mafai ona aofia ai le moni, mao’i, atoa-toa, ma le le pona.) O le a le uiga o le upu talitonuga? (O tali e mafai ona aofia ai le auauna atu ma le tapuai i le Atua, o se faiga e taulimaina ai talitonuga ma faatinoga, ma se tautinoga po o le mafuli atu ma le loto i se ituaiga olaga.)

  • E faapefea ona e faauigaina le upu talitonuga mama?

Fai i le vasega e faitau le Iakopo 1:27. Faamatala atu o lenei lesona e talanoaina ai le auala e mafai ai ona tatou faaaogaina aoaoga a Iakopo e fesoasoani tatou te ola ai i se “talitonuga mama” ma le “faamaoni i luma o le Atua.”

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

A o e talanoaina aoaoga i le tusi a Iakopo, ia lisi i luga o le laupapa i lalo o le faaulutala o Talitonuga Mama. Talanoaina le auala e mafai ai ona fesoasoani manatu taitasi na aoao mai e Iakopo tatou te ola ai i se talitonuga mama.

Faamatala atu o le tusitala o le tusi a Iakopo o loo i ai se manatu lautele o ia o le uso o Iesu Keriso. Ina ua mavae le toetu o Iesu, na auauna atu Iakopo o se Aposetolo ma o ia o se taitai taua i le uluai Ekalesia. (Galuega 12:17; 15:13–20).

1. E ao ona tatou onosai i mea tiga.

Faitau ma talanoaina le Iakopo 1:1–4; 5:10–11.

  • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le feagai ma tofotofoga o lo tatou faatuatua? (Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Iakopo 1:2 o loo faaalia mai ai o le faaupuga divers temptation ua suia i le tele o mea tiga.) E faapefea ona fesoasoani tofotofoga e atinae ai lo tatou onosai? E faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou onosai i mea tiga? (Tagai Iakopo 1:4; Roma 5:3–5; Alema 36:3.)

    Na tusia e Elder Orson F. Whitney: “E leai se tiga ua tatou mafatia ai, leai se tofotofoga ua oo ia i tatou e le aoga. Ua tuuina mai e aoaoina ai i tatou, mo le atinaeina o vaega e pei o le onosai, faatuatua, malosi ma le lotomaualalo. O mea uma tatou te mafatia ai ma mea uma tatou te onosai ai, aemaise lava pe a tatou tumau ai ma le onosai, atinaeina ai i tatou, faamamaina ai o tatou loto, faalauteleina ai o tatou agaga, ma sili atu ai lo tatou agalelei ma agaalofa, ma sili ai lo latou agavaa e ta’ua o fanau a le Atua” (sii mai le Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [1972], 98).

  • O ai na taua e Iakopo o se faataitaiga lelei o le onosai i mea tiga? (Tagai Iakopo 5:10–11.) O le a se auala o loo aoao mai ai e perofeta o ona po nei lea onosai? E faapefea ona fesoasoani a latou faataitaiga ia te oe?

2. E tatau ona tatou tatalo atu ma le faatuatua i le Atua

Faitau ma talanoaina le Iakopo 1:5–7 ma le 4:8.

  • O le a le aoaoga na tuuina atu e Iakopo ia i latou “e le o i ai se poto”? (Tagai Iakopo 1:5–6.) O le a le mea o le a faia e le Tama Faalelagi pe a tatou ole atu ma le faatuatua? O a ni mea na oo ia te oe i le mauaina o ni tali i se tatalo?

  • E faapefea ona aafia le perofeta o Iosefa Samita i le aoaoga o loo i le Iakopo 1:5? (Tagai i le Talafaasolopito a Iosefa Samita 2:11–13.) O le a se mea ua tatou aoaoina mai i le mea na oo ia te ia? E faapefea ona aafia i tatou i le filifiliga a Iosefa e mulimuli i aoaoga a Iakopo? (Tagai i le Talafaasolopito a Iosefa Samita 2:14–20.)

    Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball: “Aua na alu atu lea alii e 14 ona tausaga i le vao ma tatalo ai, ina ua ia faitau i tusitusiga paia … aua na ia ola i faaaliga mai le lagi, o lea ua tatou maua ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O loo ia i tatou faamanuiaga uma e mafai ai ona avea i tatou ma tagata fiafia i le lalolagi atoa, ona o se tama e sefulufa tausaga na malaga atu i le vao e tatalo” (i le Conference Report, Konafesi FaaEria i Melepone i Ausetalia 1976, 23).

    Afai o loo e aoaoina le autalavou, molimau atu i ai o le ole atu ma le faatuatua i le Atua ma le mauaina o le poto e le faatapulaaina i tausaga po o nisi tulaga. O le 14 o tausaga o Iosefa Samita na ia tofotofoina ai upu a Iakopo ma maua ai le Uluai Faaaliga. O le 17 o ona tausaga na asiasi atu ai le agelu o Moronae ia te ia ma faaali i ai le mea o loo malupuipuia ai papatusi auro.

  • E faapefea ona faamatalaina e Iakopo i latou e tatalo e aunoa ma le faatuatua? (Tagai Iakopo 1:6–7.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e faamalosia ai lo tatou faatuatua?

  • Na aoao mai Iakopo, “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia ia te outou” (Iakopo 4:8). E faapefea ona tatou latalata atili i le Atua e ala i tatalo?

3. E tatau ona tatou pulea o tatou laulaufaiva ma “faagesegese ona ita.”

Talanoaina le Iakopo 1:19–20, 26; 3:2–18. Ia tofi ni tagata o le vasega e faitau leotele atu fuaiupu filifilia.

  • Na aoao mai Iakopo e tatau ona tatou “faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu” (Iakopo 1:19). O a ni mea na tutupu i lou olaga ua faamaonia ai le poto i nei aoaoga? E faapefea ona avea i tatou ma tagata faalogologo lelei ma tagata e sili atu ona tautalatala i mea lelei?

  • Na aoao mai foi e Iakopo e tatau ona “faagesegese ona ita” (Iakopo 1:19). O a ni taunuuga o le tautala po o le faia o se mea a o ita? O a ni mea na tutupu i lou olaga ua faamaonia ai le poto o aoaoga a Iakopo? E faapefea ona tatou foia pe faatautaia o tatou lagona o le ita?

  • Ua aoao mai Iakopo e tatau ona taofiofi o tatou laulaufaiva (Iakopo 1:26). O le a le faamoemoega o le faagutu o le solofanua? (E taitai ma taofiofia ai le solofanua.) E faapefea ona tatou faatatauina aoaoga a Iakopo e “taofia” ai o tatou laulaufaiva? (Tagai Iakopo 4:11. O tali e mafai ona aofia ai le aveesea o le faitatala, pepelo, tomumu, laulauvavale, ma upu ita. Nai lo le faia o lena tulaga, e tatau ona tatou faaaogaina o tatou laulaufaiva e tautala ai i upu alofa, e tautala ai i le mea moni, e tatalo ai ma faatupu ai le filemu.)

  • Faitau le Iakopo 3:3–5. O le a le mea na faatusa i ai e Iakopo le laulaufaiva i ia fuaiupu? (O le gutu o le faagutu o le solofanua ma le foeuli o se vaa. Faamatala i ai, o le gutu o le vaega malo lea o le faagutu o loo tuuina i le gutu o le solofanua.) O a ni mea o tatou aoaoina mai nei faatusatusaga? E faapefea ona fesoasoani lo tatou aoao e taofiofi a tatou upu e faatautaia ai isi vaega o o tatou olaga?

  • Faitau le Iakopo 3:9–13. O le a le mea o loo aoao mai e Iakopo i nei fuaiupu i le faatautaiina o upu tatou te tautatala ai? (Ia talanoaina le faatatauga o lenei aoaoga ma tagata o le vasega. Mo se faataitaiga, afai o i ai nisi o le vasega o ni toeaiina, atonu o le a outou talanoaina le taua o le tausia o upu mama i le vaiaso ina ia latou agavaa mo le faamanuiaina o le faamanatuga i le Aso Sa. O lea lava faatatauga e tasi e mafai ona fai mo i latou o loo aoaoina atu le talalelei.)

  • E faapefea ona fesoasoani le faatautaia o o tatou laulaufaiva e taitai ai i le filemu? (Tagai Iakopo 3:16–18.) Aisea ua avea ai le faatautaia o o tatou laulaufaiva ma vaega taua o le talitonuga mama?

4. E tatau ona tatou “anaana i le upu,” i le faaalia o lo tatou faatuatua e ala i a tatou galuega.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Iakopo 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17.

  • O le a le uiga o le avea ma tagata “na ona faalogologo” i le upu? (Iakopo 1:22). O le a le vaega ua faseseina ai e tagata “na ona faalogologo” i latou lava? (Tagai Iakopo 1:22–25; 4:17.) O a faamanuiaga o le avea ma e “anaana i le upu”?

  • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le sootaga o le faatuatua ma galuega? (Tagai Iakopo 2:14–26.) Aisea e mate ai le faatuatua pe a leai ni galuega? E faapefea ona faamalosia e galuega lelei lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso?

  • O le a le mea na faamamafa mai e Iakopo e ao ona tatou faia ina ia ola i se talitonuga mama? (Tagai Iakopo 1:27 pe faamanatu atu i tagata o le vasega le gaoioiga e faatosina mai ai.) Aisea e te manatu ai o le asiasi atu ma fesoasoani i tagata o loo manaomia o se vaega o le talitonuga mama?

  • O le a le mea tatou te faia “tatou te le pisia ai i le lalolagi”? (Iakopo 1:27; tagai MFF 59:9). E faapefea ona fesoasoani le auai i sauniga ma le aai i le faamanatuga i vaiaso taitasi tatou te le pisia ai i le lalolagi?

Faaiuga

Molimau atu i le moni o aoaoga a Iakopo. Faamamafa atu e mafai ona sili atu lo tatou ola i talitonuga mama pe a onosai i mea tiga, tatalo i le Atua ma le faatuatua, ma le faia o galuega lelei.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. Faatinoga a tamaiti o le vasega

I le vaiaso a o le i aoaoina atu lenei lesona, fai atu i ni tagata o le vasega se toalima latou te aoaoina taitoatasi mataupu eseese o le Iakopo. I le amataga o le vasega (pe a maea le gaoioiga e faatosina mai ai, pe a e faaaogaina), tuu atu i tagata nei e faamatala mai ni o latou lagona e uiga i mataupu sa latou aoaoina.

2. Ata Vitio

Faitau le Iakopo 1:27 ona faaali atu lea “O Lo’u Tino O Se Malumalu,” o se vaega o le ata vitio e ono minute mai le Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). Talanoaina mea o loo aoao mai e lenei ata vitio e uiga i le tausia o i tatou ina ia le pisia mai le lalolagi.

3. Talanoaga faaopoopo o le tusi a Iakopo

  • I le faaliliuga a Iosefa Samita i le Iakopo 1:12, o le upu tumau ua suia i le teena. O le a le eseesega i le va o le tumau i faaosoosoga ma le teena o faaosoosoga? O a folafolaga mo i latou e teena faaosoosoga? (Tagai Iakopo 1:12; 4:7.)

  • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faamasino atu i isi? (Tagai Iakopo 2:1–9.) Aisea e faamasino ai e isi tagata isi i o latou tulaga faalelalolagi po o oa ua latou maua? E faapefea ona tatou aoao e vaai i tala atu o foliga atagia i totonu o loto o tagata e pei ona faia e le Atua? (Tagai 1 Samuelu 16:7; MFF 38:24–27.)

  • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i aafiaga o le mataua ma le tuinanau? (Tagai Iakopo 3:16; 4:1–6.) E faapefea ona tatou faatoilaloina lagona o le mataua ma le tuinanau? (Tagai Iakopo 4:7–10.)

  • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faauuina o e mamai? (Tagai Iakopo 5:14–15.) E faapefea ona faamanuiaina oe po o se tasi foi ua e vaai o faamanuiaina i le mana faamalolo o le perisitua?

  • Na faamamafa mai e Iakopo le taua o le fesoasoani atu i tagata ua “sese i le upu moni” (Iakopo 5:19–20). E faapefea ona tatou faia lea tulaga?

Lolomi