Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesson 7: ‘[He] Took Our Infirmities, and Bare Our Sicknesses’


Lesona 7

“O [Ia] Lava Na Aveina O Tatou Vaivai, Ma Na Tauave o Tatou Ma’i”

Mareko 1–2; 4:35–41; Luka 7:11–17

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i nisi o mafuaaga na faia ai e le Faaola ia vavega.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Mareko 1:14–15, 21–45. Na faimalaga atu Iesu i Kalilaia e aoao atu le talalelei, tutuli temoni, ma faamalolo ma’i. Na ia tuliesea se agaga leaga mai se tamaloa, faamaloloina le tina o le toalua o Simona Peteru, ma faamamaina se lepela.

    2. Mareko 2:1–12. Ua faamagaloina e Iesu agasala a se tamaloa ma faamaloloina le tamaloa ma’i supa.

    3. Mareko 4:35–41; 5:1–20; Luka 7:11–17. Ua faafilemu e Iesu le vasa sousou, tuliesea temoni o lekeono, ma toe faatuina le tama a le fafine ua maliu lana tane i Naina mai le oti.

    4. Mareko 5:21–43. Ua faamaloloina e Iesu se fafine na i ai le punatoto ma faatuina le afafine o Iairo mai le oti.

  2. Mau faitau faaopoopo: Mataio 8–9; Luka 4:33–44; 5:12–32; 8:22–56; Alema 7:11–12; Mamona 9:7–20; Moronae 7:27–29, 33–37.

  3. Afai e maua ata nei, Ua Vavao i le Matagi (62139; Taga Ata o le Talalelei 214) ma le Ua Faamanuia e Iesu le Afafine o Iairo (62231; Taga Ata o le Talalelei 215), ona faaaoga lea i le lesona.

  4. Fautuaga mo le aoaoina atu: E moomia e tagata o le vasega ona latou iloa pe aisea e taua ai aoaoga o loo i tusitusiga paia i aso nei. A o e sauniaina lesona taitasi, ia mafaufau ma le agaga tatalo i mea e mafai ona e faia ina ia uunaiina ai tagata o le vasega e faatatau ia mataupu o le talalelei i o latou olaga. (Tagai O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 167.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O le a le mea e tau o le vavega? (O se mea ese e tupu e mafua mai i se mana faalelagi pe faaleagaga.)

  • O le a se vavega se tasi a le Faaola e te manao e te fia molimauina? Aisea? (Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa nisi o vavega a Keriso ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega e tali i lenei fesili.)

Ia faamatala atu o lenei lesona o le a talanoaina ai nisi o vavega a le Faaola ma ana mafuaaga na faia ai.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu mau nei mai tusitusiga paia, ia talanoaina pe faapefea ona latou faaaogaina i le olaga i aso taitasi. Ia faamamafa atu, o loo faaauau pea ona faia e Iesu vavega i o tatou olaga. Ia uunaiina tagata o le vasega e fetufaai atu, pe afai e talafeagai ai, ia ni vavega na latou oo i ai. (Atonu e te manao e faamanatu i tagata o le vasega, ona e i ai nisi o mea na tutupu e matuai paia lava e le tatau ai ona fetufaai mai. O le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i latou ia iloa le mea e ao ona fetufaai mai.)

1. Na femaliuai Iesu i Kalilaia i le aoaoina o le talalelei ma faia vavega.

Ia talanoaina le Mareko 1:14–15, 21–45. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia.

  • A o femaliuai Iesu i Kalilaia i le aoaoina atu o le talalelei, na ia faia ai le tele o vavega, e aofia ai le faamaloloina o mai ma le tutuliina o temoni (Mareko 1:34, 39). Aisea na faia ai e Iesu nei vavega ma le tele o isi vavega i le taimi o lana galuega? (O tali e mafai ona aofia ai vaega nei.)

    1. E faailoa atu ai le alofa ma le alofa mutimutivale (tagai Mareko 5:19; tagai foi 3 Nifae 17:6–7).

    2. Ina ia fausia ma faamautuina le faatuatua (tagai Mataio 9:27–30).

    3. E faamaonia atu ai lona paia ma lona mana (tagai Mareko 1:27; 2:10–11).

    Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega, ma tuu ai le lisi lea i luga o le laupapa i le taimi atoa o le lesona. Ao outou talanoaina ia vavega na faia e Iesu, ia talanoaina nisi o faamoemoega na faataunuuina ai vavega taitasi. Ia faaopoopo atu i le lisi nisi o faamoemoega na taua i le taimi o le lesona.

  • Aisea na ofo ai tagata sa i le sunako i Kapanaumi i aoaoga a Iesu ma lona mafai ona tuliese ia agaga leaga? (Tagai Mareko 1:22, 27.) O le a le pule na aoao atu ai Iesu ma faia vavega? (E ala lea i le pule o le perisitua, lea e lei maua e le au tusiupu.) E mafai faapefea ona tatou mauaina lenei mana ma le pule i aso nei?

  • E tusa ai ma le Mareko 1:41, o le a le mafuaaga e tasi na faamaloloina ai e Iesu le lepela? Ia faamanino atu na faia e Iesu le tele o vavega lea e faamanuiaina ai na o le tagata e toatasi. O le a se mea o loo faailoa mai e nei tulaga uma e tusa ai ma lagona o Iesu ia i tatou uma taitoatasi? O faapefea ona ia faailoa atu lona alofa ma le alofa mutimutivale ia te oe?

  • E mafai faapefea ona tatou faailoa atu le alofa faaKeriso ma le agalelei mo i latou o loo siomia i tatou? O faapefea ona faailoa atu e isi tagata le alofa faaKeriso ma le agalelei mo oe?

2. Ua faamagaloina e Iesu agasala a se tagata ma faamaloloina le tamaloa mai supa.

Faitau ma talanoaina le Mareko 2:1–12.

  • O ai e ana le faatuatua lea na i ai le sao i le faamaloloina o le tamaloa sa ma’i i le supa? (Tagai Mareko 2:3, 5.) Na faapefea ona faatinoina e nei tagata lo latou faatuatua? (Tagai Mareko 2:1–4.) E mafai faapefea ona tatou faatinoina lo tatou faatuatua mo isi? E faapefea ona fesoasoani le faatuatua o isi ia te oe po o se tasi e te iloaina?

  • O le a se manatu sa i ai i le au tusiupu ina ia tau atu e Iesu i le tamaloa sa i ai le mai supa o ana agasala ua faamagaloina? (Tagai Mareko 2:5–7.) O le a le tali a Iesu i nei tusiupu? (Tagai Mareko 2:8–11.) Ia faamanino atu e pei lava o se vavega i le tamaloa le faamaloloina o lona mai supa, o se vavega foi ia te ia le faamagaloina o ana agasala. Ia faamamafa atu o lenei vavega e avanoa mo i tatou uma pe a tatou salamo.

  • O le a le mana faamalolo silisili atonu na faailoaina e ala lea i faamalologa faaletino a le Faaola? (Tagai Isaia 53:5; 2 Nifae 25:13; 3 Nifae 9:13.) O faapefea ona faamanuiaina faaleagaga oe i le mana faamalolo o Iesu? E mafai faapefea ona tatou sailia le faamalologa faaleagaga?

3. Ua faafilemu e Iesu le sami, tutuli temoni, ma toe faatuina mai le oti le tama a le fafine Naina ua oti lana tane.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mareko 4:35–41; 5:1–20 ma le Luka 7:11–17. Ia faaali atu le ata o Iesu o loo vavao le matagi.

  • O tulaga faaletino o vavega a le Faaola e masani ona faailoa mai ai ni upumoni faaleagaga. O a upumoni faaleagaga e mafai ona tatou aoaoina mai vavega nei? (O tali talafeagai o loo i puipui.)

    1. Mareko 4:35–41. Ua faafilemu e Iesu le sami. (E mafai ona ia aumaia le filemu.)

    2. Mareko 5:1–20. Ua tuliese e Iesu temoni. (E mafai ona ia tuliesea Satani ma ana faatosinaga mai o tatou olaga.)

    3. Luka 7:11–17. Ua toe faatuina e Iesu se alii talavou mai le oti. (Talu ai ona o lana Togiola, o le a tatou toetutu uma lava mai le oti i le Toetutu.)

    Ia valaaulia tagata o le vasega e tau atu nisi o vavega na faia e le Faaola ma upu moni faaleagaga na e mafai ona tatou aoaoina mai na vavega.

  • O a nisi malamalamaaga na mafai ona e mauaina mai le suesueina o nei vavega?

4. Ua faamaloloina e Iesu le fafine sa i ai le punatoto ma toe faatuina le afafine o Iairo mai le oti.

Faitau ma talanoaina fauiupu filifilia mai le Mareko 5:21–43.

  • Na faapefea ona faaalia e le fafine sa i ai le punatoto lona faatuatua? (Tagai Mareko 5:25–29.) O le a le mafuaaga o lona faamaloloina? (Tagai Mareko 5:34. Ia faamamafa atu o lona faatuatua i le mana o Iesu, na mafua ai lona faamaloloina, ae le o lona pa’i atu i le tuupao o lona ofu.)

  • Faaali atu le ata o Iesu o loo faamanuiaina le afafine o Iairo. Na faapefea ona faaalia le faatuatua o Iairo i le Faaola? (Tagai Mareko 5:22–23.) O le a le mea na tau atu e Iesu e faamalosia ai le faatuatua o Iairo ina ua faalogo Iairo ua oti lona afafine? (Tagai Mareko 5:36.) E mafai faapefea ona e faaaogaina nei upu i lou olaga?

  • Aisea e te manatu ai o le faatuatua e tatau ona tupu ai vavega? (Tagai Eteru 12:12, 18; Moronae 7:37; ma le upu sii lenei.) Aisea e le sauniaina ai e vavega lava ia se faavae mo le faatuatua?

    Na saunoa mai Polika Iaga e faapea: “O vavega, po o nei faaaliga o le mana o le Atua, e le mo i latou e le talitonu; ua tuuina mai e faamafanafanaina ai le Au Paia, ma ina ia faamalosia ma faamautuina ai le faatuatua o i latou e alolofa, matatau, ma auauna i le Atua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga, 260).

  • Aisea e taua tele ai ia te oe vavega na faia e Iesu i le taimi o lona soifuaga faaletino? Aisea e taua ai ia te oe lou iloaina o loo faaauau pea ona ia faia vavega i aso nei? O a nisi o faataitaiga o vavega i ona po nei?

Faaiuga

Ia molimau atu e mafai e le Faaola ona faamaloloina ma’i faaletino ma ma’i faaleagaga. Ia faaali atu lou agaga faafetai mo mea uma ua ia faia mo i tatou. Afai e talafeagai, atonu e te manao e faamatala atu se vavega na faamanuiaina ai lou olaga.

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto ma le toafilemu i vavega na latou oo i ai. Ia uunaiina i latou ia latou iloa ma avatu le faafetai mo vavega i o latou olaga.

Manatu Faaopoopo E Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. Vavega o le Feagaiga Tuai

Ia faamatala atu, o vavega e le o ni mea fou i tagata Iutaia. Sa faia foi vavega e perofeta o le Feagaiga Tuai o e na faamamaluina e tagata Iutaia. Ia iloiloina faapuupuu ia faataitaiga nei:

  1. Na toe faatuina e le perofeta o Elia se tamaitiiti mai le oti (1 Tupu 17:17–24).

  2. Na fafagaina e le perofeta o Elisaia le motu o tagata i se meaai itiiti (2 Tupu 4:42–44).

  3. Na faamaloloina e le perofeta o Elisaia ia Naamanu, o se lepela (2 Tupu 5:1–19).

  • O le a le mana na faia ai e nei perofeta ia vavega? (O le perisitua, o le mana mai le lagi na tuuina atu ia te i latou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.)

2. “E le aoga le fomai i e malolo” (Mareko 2:17)

  • O a ni uiga na faaalia e le au tusiupu ma le au faresaio ina ua latou vaai ia Iesu o loo aai faatasi ma tagata na latou manatu o ni tagata agasala? (Mareko 2:15–16.) O le a le mea na tau atu e Iesu ia i latou? (Tagai Mareko 2:17.) O le a le uiga o lea mea? O a ni auala tatou te “moomia uma ai lava le fomai”?

Lolomi