Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 16: ‘Sa Ou Tauaso, O Lenei Ua Ou Vaai’


Lesson 16

“Sa Ou Tauaso, O Lenei Ua Ou Vaai”

Ioane 9–10

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua se malamalamaaga sili atu ma le agaga talisapaia o Iesu Keriso o le Malamalama o le Lalolagi ma o le Leoleo Mamoe Lelei.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Ioane 9. Ua faamautu e Iesu o ia o le Malamalama o le Lalolagi ma ia faamaloloina se tagata na fanau mai o tauaso. Na molimau atu le tagata tauaso i le Au Faresaio ma tapuai atu ia Iesu.

    2. Ioane 10:1–15, 25–28. Ua aoao mai e Iesu o ia o le Leoleo Mamoe Lelei ma o le a ia tuuina mai lona soifua mo ana mamoe. O mamoe a le Alii o i latou ia e faalogo i lona siufofoga ma mulimuli ia te ia.

  2. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona:

    1. O le ata o le Faamaloloina o le Tauaso (62145; Taga Ata o le Talalelei 213).

    2. Vaega 3 o “Tu ma Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914).

  3. Fautuaga mo le aoaoina atu: “O se tulaga atamai le popole ina nei le talafeagai o tatou tomai ma le matafaioi ua tuuina mai tatou te tausia ai le faatuatua o isi. O o tatou tomai, po o le a lava le tele o loo i ai, o le a le lava. Ae o lena vaaiga moni faatapulaaina, e tulai mai ai le lotomaualalo e mafai ona taitaiina atu ai i le faalagolago i le Agaga ma lona mana” (Henry B. Eyring, i le Conference Report, Oke. 1997, 11; po o le Liahona, Ian. 1998, 99).

Faalautelega Fautuaina O Le Lesona

Gaoioiga E Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i nisi na mama’i i la le tino na faamaloloina e Iesu i le taimi o lana misiona i le olaga nei. Ia lisi i luga o le laupapa a latou tali. Ona faamanino atu lea o se vaega o lenei lesona e faatatau lea i le faamaloloina e Iesu o se tagata tauaso—o se vavega e masani ona ia faia.

Gaoioiga E Faatosina Mai Ai

  • Aisea e te manatu ai o le faamaloloina o le tauaso o se vavega tulaga ese lea i le misiona a le Faaola? O le a se faatusa faaleagaga o le faamaloloina o le tauaso? (O le mana o le Faaola e fesoasoani ai ia i tatou e faatoilaloina ai le tauaso faaleagaga ma “vaai ai” po o le malamalama i upu moni faaleagaga.)

Ia faamatala atu o mau o loo suesueina i lenei lesona o loo tulimatai atu lea i le vaai ma le faalogo i le Faaola ma o tatou tiutetauave ina ia fesoasoani i isi ia faia foi le mea e tasi.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau.

1. Ua tuuina atu e Iesu se malamalama i se tagata na fanau mai o tauaso.

Ia talanoaina le Ioane 9. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau fuaiupu filifilia. Ia faaali atu le ata o Iesu o loo faamaloloina le tagata tauaso.

  • A o lei faamaloloina le tagata na fanau mai o tauaso, na folafola atu e Iesu, “O au o le malamalama o le lalolagi” (Ioane 9:5). O a ni auala na aumaia ai e Iesu le malamalama i le tagata tauaso? (Tagai Ioane 9:6–7, 35–38.)

  • O le tagata o le sa tauaso na molimau atu faafia o Iesu na faamaloloina o ia (Ioane 9:10–11, 15, 17, 24–25, 27, 30–33. Atonu e te manao e uunaia tagata o le vasega ina ia faailoga nei fuaiupu i a latou tusitusiga paia). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a lenei tagata? (O tali e mafai ona aofia ai le i ai o so tatou tiutetauave o le fetufaai atu lea o a tatou molimau. Ia faamanino atu na matuai lototele lava le molimau atu o lenei tagata i le toatele o tagata, e oo lava ia i latou na teenaina lana molimau ma taufaamatau ia te ia.)

  • Na faapefea ona faatupuina le molimau a lenei tagata a o ia faaauau pea ona fetufaai atu? (Faatusatusa i fuaiupu 11, 17, 33, ma le 38.) O faapefea ona faatupulaia lau molimau ao e fetufaaiina atu?

  • O a ni uiga na faaalia e le Au Faresaio ina ua latou faalogo i lenei vavega? (Tagai Ioane 9:16.) O le a sou manatu aisea na latou tetee ai e faailoa mai na faatinoina e Iesu lenei vavega e ala lea i le mana o le Atua? (O tali e mafai ona aofia ai le faamaualuga, feita ia Iesu o loo faamalolo i le Sapati, o le fefefe ina nei le toe lauiloa i latou ma aveesea lo latou malosi o loo i ai, ma isi.) Na faapefea ona taumafai le Au Faresaio e tauleagaina Iesu? (Tagai Ioane 9:16, 18–20, 24, 28–29, 34.) O faapefea ona teenaina e nisi tagata i aso nei le mana o le Atua?

  • Na faapefea ona tali atu matua o lenei alii na tauaso ina ua fesiligia e le Au Faresaio e uiga i le vavega? (Tagai Ioane 9:18–23.) Aisea na tali ai faapea matua? (Tagai Ioane 9:22.) E faapefea ona avea i tatou i nisi taimi faapei o matua o lenei alii? E mafai faapefea ona tatou totoa atili i a tatou molimau?

  • Na faapefea ona faasalaina e le Au Faresaio lenei alii ina ua faaauau pea ona molimau fai mai o Iesu na faamaloloina o ia? (Tagai Ioane 9:34. Ia faamatala atu o le tuliesea o lona uiga o le faateaina.) O le a le mea na faia e Iesu ina ua ia faalogo ua faateaina lenei tagata ona o lana molimau? (Tagai Ioane 9:35–37.) O faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii i lou tumau ma le faatuatua i taimi o faaosoosoga?

Afai o loo e faaaogaina le ata vitio, ia faaali atu nei loa le “O le Sunako.”

  • O a ni auala na mafai ona pupula ai le Au Faresaio, ma auala sa tauaso ai i latou? (Tagai Ioane 9:39–41. Sa latou iloa lelei le tulafono, ae sa tauaso i latou i lona faamoemoega moni. Sa latou tetee e vaai ua faataunuuina e Iesu le tulafono.) O le a le eseesega o le vaai i o tatou mata ma le “iloa” po o le malamalama faaleagaga? O a nisi o mafuaaga o le tauaso faaleagaga? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala e uiga i le auala tatou te faatoilaloina ai le tauaso faaleagaga?

2. Ua aoao atu e Iesu o ia o le Leoleo Mamoe Lelei.

Faitau ma talanoaina le Ioane 10:1–15, 25–28. I nei fuaiupu, na faamatala ai e Iesu le auala e puipuia ma tausia ai e se leoleo mamoe ana mamoe. Ia faamatala atu, i le taimi o Iesu, e taitaiina atu mamoe i totonu o se pa e taua o se lotoa mamoe mo le po. O se tasi o leoleo mamoe o le a vaavaaia le faitotoa ae o atu isi i le fale e malolo ai. Afai e sau se manu feai i le lafu, o le a tuuina atu e le leoleo mamoe lona ola pe a tatau ai ina ia puipuia ai mamoe. I le taeao, e tofu o mai ai leoleo mamoe ma tauvalaau i ana lava mamoe. O le a latou iloaina lona leo ma mulimuli atu ia te ia i le mea o i ai le vao lafulemu.

  • I le talanoaina e Iesu o le leoleo mamoe ma ana mamoe, o ai o loo faatusa i ai mamoe? (Tagai Ioane 10:4, 27.) O ai le leoleo mamoe? (Tagai Ioane 10:11.) O a nisi uiga o se leoleo mamoe lelei? (Atonu e te manao e lisi nei uiga i luga o le laupapa e pei ona faaalia i lalo.)

    1. Na te iloa ana mamoe, e valaau foi i latou i o latou igoa, ma taitai ia i latou (Ioane 10:3–4, 14).

    2. O ia le faitotoa o le mamoe, e faatagaina ai i latou e ulu atu i le lafu ina ia faasaoina ai ma maua le vao lafulemu (Ioane 10:7, 9).

    3. Na te tuuina atu i mamoe le “ola … ia maua atili ai lava” (Ioane 10:10).

    4. Na te tuuina atu lona ola mo ana mamoe (Ioane 10:11, 15).

  • O le a le eseesega i le va o le leoleo mamoe ma le auauna? (Tagai Ioane 10:11–14.) E faapefea ona avea Iesu ma faataitaiga lelei o se leoleo mamoe? (I le faaaogaina o le lisi na e tusiaina i luga o le laupapa, ia talanoaina pe faapefea ona faataitaia mai e Iesu nei uiga lelei taitasi. Tagai 2 Nifae 9:41–42 ao outou talanoaina pe faapefea ona avea Iesu ma faitotoa o mamoe. Ao outou talanoaina le naunautai o Iesu e tuuina atu lona soifua mo i tatou, tagai i le Ioane 10:17–18.)

  • E faapefea ona iloa e mamoe lo latou leoleo mamoe? (Tagai Ioane 10:3–4.) E mafai faapefea ona tatou lagonaina le siufofoga o le Alii? (Tagai MFF 1:37–38; 18:33–36; 97:1.) E faapefea ona puipuia i tatou pe a tatou iloa ma mulimuli i le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei?

Afai o loo e faaaogaina le ata vitio, ia faaali atu nei loa le “O le Leoleo Mamoe” ma le “O le Lafu Mamoe.”

  • O ai tagata gaoi ma faomea ia o loo taumafai e ulu atu i le lotoa mamoe? (Tagai Ioane 10:1. O tagata ia o loo taumafai e faaleaga i latou ua mulimuli i le Alii po o le taitaiseseina o i latou.) E mafai faapefea ona tatou iloatinoina le va o leoleo mamoe moni ma i latou o loo taumafai e taitaisese i tatou? (Tagai Ioane 10:10.)

  • E faapefea ona tauia ia mamoe ona o le mulimuli i le Leoleo Mamoe Lelei? (Tagai Ioane 10:9–10, 28.) O faapefea ona faamanuiaina oe i lou mulimuli i le Faaola?

Faaiuga

Ia molimau atu o Iesu o le Malamalama o le Lalolagi ma le Leoleo Mamoe Lelei. Afai e talafeagai ia fetufaai atu i le vasega ni auala na fesoasoani mai ai le Alii ia te oe ina ia e pupula faaleagaga ma mulimuli ia te ia.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. O o tatou tiutetauave i le avea ai ma leoleo mamoe

  • E faapefea ona avea foi i tatou ma leoleo mamoe i mamoe a le Alii? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia fesoasoani ai i isi ina ia latou lagona ma mulimuli i le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei?

    Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie faapea: “Soo se tasi o loo auauna atu i soo se tofiga i le Ekalesia, lea o loo gafa ai mo le ola faaleagaga po o le faaletino o soo se tasi o fanau a le Alii, o se leoleo mamoe o ia i na mamoe. E suesueina e le Alii ana leoleo mamoe mo le saogalemu (faaolataga) o ana mamoe” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 710).

2. “Ua ia te au foi isi mamoe” (Ioane 10:16)

  • O ai lea e faatatau i ai le saunoaga a Iesu i le Ioane 10:16? (Tagai 3 Nifae 15:21–24.) O anafea na faalogo ai “isi mamoe” ia i le siufofoga o le Alii? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mau i se tasi o loo sailiili i le Ekalesia ina ia maua se malamalamaaga lelei i le Tusi a Mamona?

    Na aoao mai Elder Howard W. Hunter faapea: “O i latou o e masani i le soifuaga ma aoaoga a le Matai mai lo latou malamalama i tusi o le Tusi Paia o le a fiafia foi latou te iloa e i ai foi se tala faamaumau o lona faaali atu i tagata o le Itu Lalolagi i Sisifo—o isi mamoe ia na ia faasino i ai. Ua faaigoaina o le Tusi a Mamona, na faaigoa i le igoa o le perofeta na tuufaatasia ma otootoina talafaamaumau o tagata o konitineta Amerika. O le Tusi a Mamona o le isi lea mau ia Keriso ma o loo faamaumauina ai ana aoaoga i le isi lafu mamoe i le Lalolagi Fou” (Liahona, Iulai 1983, 26).

3. Auala eseese e vaai ai

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia talisapaia ma le atoatoa ia auala na fesoasoani mai ai le Alii ia tatou vaai ai, ia tusia i ni fasi pepa uiga eseese o le upu vaai (o uiga fautuaina o loo tuuina atu i lalo). Tuu ia fasi pepa o upu i totonu o se pulou po o se atigi pusa, ma fai atu i tagata o le vasega e auauai mai i le filifilia o se upu tusi ma faamatala pe faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou ina ia tatou vaai i le auala e pei ona faamatalaina. O lenei manatu e faapitoa lona aoga mo vasega a le autalavou.

o le vaai e ala i mata

o le malamalama

o le nofouta

o le manatu faale-mafaufau o se mea lea e mafai ona i ai

o le sailia po o le mauaina

o le taulai atu i ai o manatu

o le tilotilo i ai mai se isi itu

Lolomi