Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 1: ‘Ina ia Talitonu ai Outou, o Iesu o le Keriso lava Ia’


Lesona 1

“Ina ia Talitonu ai Outou, o Iesu o le Keriso lava Ia”

Isaia 61:1–3; Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11; Ioane 1:1–14; 20:31

Faamoemoega

Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faamalosia a latou molimau ia Iesu Keriso e ala lea i le suesueina o le Feagaiga Fou.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Isaia 61:1–3; Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11. Na valoia e Isaia ma Ioane le Papatiso le misiona a le Faaola.

    2. Ioane 1:1–14; 20:31. Na molimau le Aposetolo o Ioane faapea o Iesu Keriso “o le Malamalama moni.” Na ia faailoa mai faapea o le faamoemoega o lona tusia o lana molimau, ina ia fesoasoani lea i isi ina ia “talitonu o Iesu o le Keriso lava Ia.”

  2. Ia maua mai se kopi o le Feagaiga Fou Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega (35682.890) mo tagata uma o i lau vasega. (E tatau i le uarota ona okaina mai nei taiala e avea o se vaega o le oka faaletausaga o tusi lesona. O se tasi o le au epikopo e tatau ona tuuina atu i le au peresitene o le Aoga Sa.)

  3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talosaga atu i nai tagata o le vasega ina ia faitau pe aotele se fuaitau faapitoa i le Feagaiga Fou e fiafia i ai ma faamatala faapuupuu mai pe aisea e matuai fesoasoani pe musuia ai i latou e lena fuaitau.

  4. Afai e maua ata nei, ona faaaoga lea i le taimi o le lesona: Ua Tusia e Isaia e Uiga i le Fanau Mai o le Keriso (62339; Taga Ata o le Talalelei 113) ma le O Le Talaiga a Ioane i le Vao (62132; Taga Ata o le Talalelei 207). Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai foi nisi ata e faailoa mai ai mea na tutupu i le Feagaiga Fou, e pei o le Faamaloloina e Iesu o le Tauaso (62145; Taga Ata o le Talalelei 213) ma Maria ma le Alii Toetu (62186; Taga Ata o le Talalelei 233).

  5. Fautuaga mo aoaoga: Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faataunuu le faitau tusi faatulagaina i vaiaso taitasi ma ia o mai i le vasega ua saunia ina ia talanoaina mea na latou faitauina. O lenei sauniuniga o le a fesoasoani lea e faataunuuina ai le folafolaga a le Alii faapea “o le talai atu atoa ma le talia mai e malamalama le tasi i le tasi [e ala i le Agaga o le upu moni], e faamanuiaina ma olioli faatasi i laua uma” (MFF 50:22).

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia faaali atu ata o loo faailoa mai ai mea na tutupu i le Feagaiga Fou.

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i le fesili lenei:

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O a tala po o aoaoga i le Feagaiga Fou na sili ona musuia pe na fesoasoani ia te oe?

Ia tuu atu se taimi i le vasega e mafaufau ai, ona valaaulia lea o tagata taitasi o le vasega na tofiaina e faitau pe aotele se fuaitau e fiafia i ai i le Feagaiga Fou. Afai e mananao isi tagata o le vasega e fetufaai mai se fuaitau e fiafia i ai, ia tuu atu i ai le avanoa i nisi o i latou.

Ia faamatala atu ou lagona ina ua mafai ona e aoao atu ma suesueina le Feagaiga Fou i lenei tausaga. Ia faamatala atu o le faamoemoega o le suesueina o le Feagaiga Fou i lenei tausaga o le fesoasoani lea i tagata taitoatasi o le vasega ina ia faamalosia o latou faatuatua ia Iesu Keriso ma ia matuai sili atu lo latou masani i lona soifuaga ma lana misiona.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau.

1. Ua valoia e Isaia ma Ioane le Papatiso le misiona a le Faaola.

Faitau ma talanoaina le Isaia 61:1–3 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11.

Faaali atu le ata o Isaia o loo tusia e uiga i le fanau mai o le Faaola. Ia faamatala atu e mafai ona tatou faamalosia a tatou molimau ia Iesu Keriso ma lo tatou talisapaia o le Feagaiga Fou e ala lea i le suesueina o upu a Isaia ma isi o e na valoiaina le misiona a le Faaola.

  • O a uiga o le misiona a le Faaola o loo faamatalaina i le Isaia 61:1–2? (Ia lisi tali a le vasega i luga o le laupapa. E mafai ona aofia ai tali nei o loo i lalo.)

    1. “Talai le talalelei i e ua tigaina”(fuaiupu 1).

    2. “Fufusi i e loto momomo” (fuaiupu 1).

    3. “Talai le saolotoga i le tafeaga” (fuaiupu 1).

    4. “Faamatalaloto i e faanoanoa uma lava” (fuaiupu 2).

  • Na faapefea ona faataunuuina e Iesu nei valoaga? (Ia uunaiina tagata o le vasega e tau mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia ma fetufaai mai ni mea na oo i le tagata lava ia.)

    Ia faamanino atu na sii mai e Iesu lenei fuaiupu i le amataga o lana galuega ina ia faailoa atu ai o ia o le Mesia (Luka 4:16–21; tagai i le lesona 6).

    Faaali atu le ata o Ioane le Papatiso o loo talai atu i le vao. Ia faamatala atu o Ioane le Papatiso na valoiaina le misiona a le Faaola ao lei amataina e Iesu lana galuega i le faaletino.

  • Na faapefea ona faamatalaina e Ioane le Papatiso le misiona a le Faaola? (Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita Luke 3:4–9. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. Afai e le o maua le Faaliliuga a Iosefa Samita i nei fuaiupu, ia lisi atu ia valoaga nei e pei ona faaalia.)

    1. “Na te aveesea agasala a le lalolagi” (fuaiupu 5).

    2. “Na te aumaia le faaolataga i malo faapaupau” (fuaiupu 5).

    3. “Na te faapotopotoina mai i latou ua leiloloa” (fuaiupu 5).

    4. “Na te tatalaina le talaiina atu o le talalelei i Tagata o Nuuese” (fuaiupu 6)

    5. “E avea ma malamalama i e o nonofo i le pogisa” (fuaiupu 7).

    6. “Na te aumaia le toetu mai nai e ua oti” (fuaiupu 7).

    7. “E faamasino tonu i tagata uma” (fuaiupu 9).

    8. “E faatalitonuina tagata amioleaga i o latou uiga leaga” (fuaiupu 9).

  • Na faapefea ona faataunuuina e Iesu nei valoaga? (Ia uunai tagata o le vasega e faamatala mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia ma fetufaai mai ni mea na latou oo i ai.)

  • O le a sou lagona ao e mafaufau i mea na faia e Iesu mo i tatou? O le a se ituaiga olaga tatou te i ai pe ana le faia e Iesu nei mea mo i tatou?

2. Na molimau le Aposetolo o Ioane faapea o Iesu Keriso “o le Malamalama moni.”

Faitau ma talanoaina le Ioane 1:1–14; 20:31.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le Ioane 1:1–3, 14? (Tagai i le lisi o loo i lalo. Ia maitauina “o le Upu” i le Ioane 1:1, 14 e faatatau lea i le Faaola.)

    1. Sa “i ai o ia i le amataga” faatasi ma le Atua le Tama (Ioane 1:1–2). Ia maitauina na amata le misiona a le Faaola i le muai olaga, ao lei taitai ona fanau mai o ia i Peteleema.

    2. O ia o le Atua (Ioane 1:1). Ia faamatala atu, afai tatou te tautala e uiga i le Atua, e masani lava ona tatou faatatau lea i le Tama Faalelagi. Ae peitai, “o le peresona e pei ona silafia ai i taimi o le Feagaiga Tuai o Ieova … o le Alo, o Iesu Keriso lea, … o ia foi o se Atua. E galue Iesu i lalo o le taitaiga a le Tama… . O le tele o mea o loo taua mai i tusitusiga paia na faia e le Atua, o Iesu lava na ia faia” (Bible Dictionary, “God,” 681).

    3. O ia na auala mai ai le talaiga o le talalelei i le muai olaga (Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1).

    4. Na ia faia mea uma lava (Ioane 1:3).

    5. Ua na o ia lava le Alo Pele e Toatasi o le Atua na fanaua (Ioane 1:14; tagai foi 1 Nifae 11:14–21). O lenei aoaoga o loo talanoaina i le lesona 2.

  • Na saunoa mai le Aposetolo o Ioane “o [Iesu] o le ola” (Ioane 1:4). Na ia molimau mai foi faapea o Iesu “o le malamalama moni, na te faamalamalamaina tagata uma lava i lona maliu mai i le lalolagi” (Ioane 1:9). O faapefea ona tuuina atu e le faaola ia te oe le ola ma le malamalama? (Ao talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, e mafai ona e sue i le Ioane 8:12; 1 Korinito 15:20–22; Moronae 7:15–18, 41; MFF 88:6–14.)

  • O le a le faamoemoega o Ioane na tusia ai lana molimau? (Tagai Ioane 20:31.) O le a le uiga o le “ia talitonu, o Iesu o le Keriso lava ia”? (Ia faamatala atu o le Keriso o se upu Eleni o lona uiga o le faauuina. Afai ua i ai sa tatou molimau o Iesu o le Keriso, ua tatou iloa o ia o le Alo o le Atua ma na faauuina ma muai tofiaina e avea ma o tatou Faaola.) O le a faapefea ona avea le suesueina o le Feagaiga Fou i le Aoga Sa i lenei tausaga e fesoasoani ai e faamalosia lau molimau o Iesu o le Keriso lava ia?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia o ni tagata taitoatasi ma o se vasega foi ina ia taitaiina ai i tatou e le Agaga ao tatou suesueina le Feagaiga Fou? (Tagai Iakopo 1:5–6; MFF 50:17–22; 88:118.)

  • E mafai faapefea ona faatatau upu o loo i le Ioane 1:10–14 ia i tatou, e ui lava tatou te lei i ai i le lalolagi i le taimi o le galuega faaletino a le Faaola?

    Na aoao mai Elder Thomas S. Monson e faapea:

    “E le tau manaomia fua lo tatou asiasi atu i le Nuu Paia ina ia tatou lagona ai lona latalata mai ia i tatou. E le manaomia fua lo tatou savalia o matafaga o Kalilaia po o atumauga o Iutaia ina ia tatou savavali ai i mea na feafioa’i ai Iesu.

    “I se lagona moni lava, e mafai uma lava ona tatou savavali i mea na savali ai Iesu pe afai, e i ai ana afioga i o tatou laugutu, o lona agaga i o tatou loto, ma ana aoaoga i o tatou olaga, ao tatou ola ai i lenei olaga faaletino” (i le Conference Report, Ape. 1974, 70; po o le Ensign, Me 1974, 48).

Faaiuga

Ia molimau atu e uiga ia Iesu Keriso ma faailoa atu ou lagona e faatatau i le aoao e uiga ia te ia e ala lea i le suesueina o le Feagaiga Fou.

Ia faamautinoa atu i le vasega faapea o le a faatupulaia a latou molimau a o latou sailia le taitaiga a le Agaga i lo latou suesueina o le Feagaiga Fou ma lo latou auai i talanoaga a le vasega. Ia uunai i latou e faaaoga le Feagaiga Fou Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega a o latou suesueina tusitusiga paia e saunia ai mo le isi vasega.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. Vaaiga oo i le Feagaiga Fou

Ia valaaulia tagata o le vasega e sue i le itulau Faasino Mataupu o le Tusi Paia ma toe faamanatu igoa o tusi e 27 i le Feagaiga Fou. Ia faamatala atu o le Feagaiga Fou e mafai ona vaevaeina i ni vaega se fa (atonu e te manao e lisi atu vaega nei i luga o le laupapa):

  1. O Evagelia (Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane) o ni faamaumauga ma molimau i le soifuaga o Iesu Keriso, o lana galuega, ma aoaoga.

  2. O le tusi o Galuega, o se tala i galuega a Aposetolo ina ua mavae le maliu o Iesu ma lona Toetu. O lenei tusi o loo taulai atu i le galuega a Peteru i tagata Iutaia ma le galuega a Paulo i tagata o Nuu Ese.

  3. O tusi a Paulo ma isi taitai o le Ekalesia, na tusia e faatonutonuina ma faamalosia ai le Au Paia i o latou taimi.

  4. O faaaliga a le Alii i le Aposetolo o Ioane i le motu o Patamo.

2. Ata Vitio

Afai e maua le Ata Vitio Afiafi Faaleaiga Faaopoopo 2 (53277), atonu e te manao e faaali atu le vaega e lima minute “O le a se Tou Manatu ia Keriso?” Faaaoga le ata e faailoa atu ai le Feagaiga Fou ma ia faamamafa atu ai le taua o le i ai o se molimau o Iesu o le Keriso lava ia.

Afai e maua ia Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), atonu e te manao foi e faaali atu le “O le Savali o le Feagaiga Fou,” o se vaega e lua minute.

3. “Na … auina mai o Ia ina ia molimau i lea Malamalama” (Ioane 1:8)

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau le Ioane 1:6–8.

  • O ai le tagata lea o loo taua i nei fuaiupu? (Ioane le Papatiso.) O le a lana misiona? (Tagai i le Ioane 1:8.) E mafai faapefea ona avea i tatou e pei o Ioane, ia “avea ma molimau o lena Malamalama”?

Lolomi