Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 24: ‘O le Ola e Faavavau Lenei’


Lesona 24

“O le Ola e Faavavau Lenei”

Ioane 16–17

Faamoemoega

Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia matuai taliaina aafiaga a le Agaga Paia ma ia faalatalata atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Ioane 16;1–15. Ua saunia e Iesu ana Aposetolo mo taimi faigata o le a oo mai pe a mavae lona faasatauroga. Na ia aoaoina i latou e uiga i le misiona a le Agaga Paia ma folafola atu o le a latou mauaina le meaalofa a le Agaga Paia.

    2. Ioane 16:16–33. Na muai taua e Iesu lona maliu ma lona toetu ma fautuaina le Au Aposetolo ina ia “lototetele.”

    3. Ioane 17. Ua tuuina atu e Iesu le tatalo faapuluvaga mo ana Aposetolo ma i latou uma o e talitonu ia te ia.

  2. Tusi faitau faaopoopo: Ioane 14:16–31; 15:18–27; 3 Nifae 19:19–36; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:21–24.

  3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai i le vasega ni atigipusa meaalofa se lua (po o le tusi i luga o le laupapa se ata o meaalofa e lua). Ia saunia ni upu tusi se lua e tuu i luga o atigipusa i le taimi o le lesona: o le isi e faapea mai Meaalofa a le Agaga Paia ma le isi o loo faapea mai Ola e Faavavau.

  4. Fautuaga mo le aoaoina atu: I le faaopoopo atu i ai i le tatalo e mafai foi ona e aoao atu ma le Agaga, tatalo ina ia mafai e tagata o le vasega ona aoao e ala i le Agaga ma mauaina lana faamautuina o upumoni na aoaoina atu (tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 13–14).

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia faaali atu atigipusa meaalofa e lua (po o le tusi foi i luga o le laupapa se ata o meaalofa e lua). Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia talanoa puupuu e uiga i meaalofa latou te mananao e mauaina.

Ia faamatala atu o se tasi o meaalofa atigipusa ua e faaaliina atu o loo avea ma sui o se tasi o meaalofa sili e mafai ona tatou mauaina i lenei olaga. O le isi atigipusa o loo avea ma sui o le mea ua taua e le Alii “o le meaalofa sili i lo meaalofa uma a le Atua” (MFF 14:7).

Ia faamatala atu i lenei lesona o le a iloa ai e tagata o le vasega po o a nei meaalofa e lua ma o le a latou aoaoina ai foi pe faapefea ona mauaina.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu ia fuaitau nei mai mau, ia talanoaina pe faapefea ona faatatau fetalaiga a le Faaola i ana Aposetolo ia i tatou uma lava. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai ni mea na latou oo i ai na e faatatau i le lesona.

1. Ua folafola atu e Iesu i ana Aposetolo o le a latou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia.

Ia talanoaina le Ioane 16:1–15. Ia valaauina tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia.

  • I toe itula mulimuli o lana misiona i la le tino, na aoao atu ai Iesu ma faamalosia ana Aposetolo. Aisea na moomia ai ona faamalosia le Au Aposetolo i lea taimi? (Tagai Ioane 16:1–6; tagai foi Ioane 15:18–20.)

  • Na tauina atu e le Faaola i le Au Aposetolo o le a ia auina mai le Fesoasoani (o le Agaga Paia) ia i latou (Ioane 16:7). O le a le misiona a le Agaga Paia? (Tagai Ioane 14:26; 15:26; 16:7–14. Ia lisi i luga o le laupapa ia tali e pei ona faaalia atu i lalo.)

    O le Agaga Paia:

    1. Faamafanafana (Ioane 14:26).

    2. Aoao (Ioane 14:26).

    3. Faamanatu mai le upu moni ia i tatou (Ioane 14:26).

    4. Molimau i le Faaola (Ioane 15:26).

    5. E taitaia i tatou i upu moni uma (Ioane 16:13).

    6. E faailoa mai mea o le a oo mai (Ioane 16:13).

    7. E vivii i le Faaola (Ioane 16:14).

  • Na iloaina e le Au Aposetolo e Toasefululua ia faaaliga a le Agaga Paia i le taimi o le misiona a Iesu i la le tino, ae latou te lei mauaina le meaalofa o le Agaga Paia seia mavae lona maliu ma le toetu (Ioane 20:22). O le a le eseesega i le va o se faaaliga a le Agaga Paia ma le meaalofa o le Agaga Paia? (Tagai i le upu sii o loo i lalo.) O faapefea ona fesoasoani le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia ia te oe?

    Na aoao mai e Elder Dallin H. Oaks faapea:

    “O faaaliga a le Agaga Paia e tuuina atu e taitaiina ai i latou o e saili ma le faamaoni i upu moni o le talalelei ia o le a uunaiina ai i latou ina ia salamo ma papatisoina. O le meaalofa o le Agaga Paia e matuai manino lava… . E aofia ai le aia i le mafutaga faifaipea, ina ia tatou maua pea lona Agaga e faatasi ma i tatou’ (MFF 20:77).

    “Na tauina mai e se tamaitai faatoa papatiso ia te au se mea na ia lagonaina ina ua ia mauaina lena meaalofa. O se tamaitai Kerisiano faamaoni o ia, o le na ia faaaluina lona ola e auauna atu ai mo isi. Na ia iloaina le Alii ma sa ia alofa i ai, ma sa lagonaina e lenei tamaitai faaaliga o le agaga o le Alii. Ina ua ia mauaina le malamalama faaopoopo o le talalelei toefuataiina, sa papatisoina o ia ma ua faaee atu lima o toeaiina i luga o lona ulu ma tuuina atu ia te ia le meaalofa o le Agaga Paia. Na ia faapea mai, “na ou lagonaina le aafiaga a le Agaga Paia ua i o’u luga ua matuai malosi lava nai lo se isi taimi na ou faalogoina ai muamua. E pei o se uo ua leva sa taitaiina au i taimi ua tuanai, ae o lenei ua sau e nofomau’ ” (Liahona, Ianuari 1997, 71).

Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai. Ia tuuina i luga o se tasi o atigipusa meaalofa le upu tusi o loo i ai le faaupuga Meaalofa o le Agaga Paia.

  • A maea ona tatou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai faapefea ona tatou agavaa mo le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia? (Tagai Galuega 5:32; MFF 6:14; 20:77, 79; 76:116; 121:45–46.) E mafai faapefea ona tatou iloaina le aafiaga a le Agaga Paia? (Tagai Kalatia 5:22–23; MFF 6:15, 23; 11:13.)

    Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer faapea: “O le Agaga Paia e tautala mai i se leo e sili atu ona e lagonaina nai lo lou faalogoina. Ua faamatalaina o se ‘leo itiiti ma le filemu.’ Ma a tatou talanoa i le ‘faalogo’ atu i musumusuga a le Agaga, o le mea masani e faamatalaina e se tasi i se musumusuga faaleagaga i lona faapea mai, ‘E i ai so’u lagona …’ … O faaaliga e oo mai o ni upu e sili atu ona tatou lagonaina nai lo le faalogoina” (Liahona, Ianuari 1995, 72).

    I se miti na tuuina atu ia Peresitene Polika Iaga, na poloaiina ai o ia e le Perofeta o Iosefa Samita ina ia aoaoina le Au Paia faapea “o le Agaga o le Alii … o le a musumusuina atu le filemu ma le olioli i o latou agaga; o le a aveesea le feitagai, inoino, ma le fefinauai ma mea leaga uma mai o latou loto; ma o o latou faanaunauga uma o le a i ai o le faia lea o mea lelei, aumaia le amiotonu ma le fausiaina o le malo o le Atua” (Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, comp. Elden J. Watson [1971], 529).

2. Ua muai tauina mai e Iesu lona maliu ma lona toetu.

Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Ioane 16:16–33.

  • Ina ua mavae ona aoaoina atu e Iesu le Au Aposetolo e uiga i le Agaga Paia, ona ia tauina atu lea ia i latou e le o toe mamao ae maliu o ia ma toetu mai (Ioane 16:16–20). Ona ia faapea atu lea, “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua ai le manuia ia te au” (Ioane 16:33). O le a sou manatu o le a le uiga o le maua o le manuia ia te ia? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai aoaoga a Iesu i le Ioane 16 lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia maua le manuia ia te ia? (Tagai foi Filipi 4:7–9; MFF 59:23.)

  • Na fetalai atu Iesu i ana Aposetolo, “E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi, a ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33). E mafai faapefea e le malamalama ua faatoilaloina e Iesu le lalolagi ona fesoasoani ia i tatou ina ia tatou loto tetele pe a tatou feagai ma faigata? Aisea e taua ai le loto tele?

3. Ua tuuina atu e Iesu le tatalo faapuluvaga.

Faitau ma talanoaina le Ioane 17, lea o loo aofia ai se tatalo na tuuina atu e Iesu ae le o toe mamao lona puapuagatia i le Faatoaga i Ketesemane ma luga o le satauro. O lenei tatalo e masani ona taua o le tatalo faapuluvaga sili aua a o tatalo Iesu, sa tu o ia i le va o i tatou ma le Tama Faalelagi, ma augani atu mo lo tatou faaolataga. Saili i le taitaiga a le Agaga i le filifilia o fuaiupu e faitauina ma talanoaina.

  • Ina ua amataina e Iesu lana tatalo, na faapefea ona ia faamatalaina lana misiona i le lalolagi? (Tagai Ioane 17:1–2; tagai foi Mose 1:39.) Na faapefea ona ia faataunuuina lana misiona?

  • I lana tatalo, na faapea atu ai Iesu, “O le ola e faavavau foi lenei ina ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea”(Ioane 17:3). E faapefea ona eseese le iloaina o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mai le na ona iloa e uiga ia i laua? E mafai faapefea ona tatou iloaina i laua? (Tagai 1 Ioane 4:7–8; Mosaea 5:10–13; Alema 22:18; MFF 18:33–36; 132:21–24.)

Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, tuu le upu tusi o loo faapea mai Ola e Faavavau i luga o le atigipusa meaalofa lona lua. Ia valaaulia se tagata o le vasega e faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7..

  • I le vaega muamua o lana tatalo, na faamatalaina ai e Iesu mea na ia faia e tau atu i le faataunuuina o lana misiona (Ioane 17:4–8). E faapefea ona tatou lipotiina atu a tatou taumafaiga i le Tama Faalelagi? E faapefea ona aafia a tatou gaoioiga pe afai o po uma tatou te aafia ai i a tatou talosaga se lipoti o a tatou taumafaiga ina ia auauna atu ai ia te ia i lena aso?

  • E ui lava sa silafia e Iesu o le a oo atu o ia i ni puapuagatia uiga ese, ae o ai na ia tatalo atu i ai? (Tagai Ioane 17:6–9, 20.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai ai?

  • E mafai faapefea ona tatou pei o Iesu ma ana Aposetolo, e nonofo i le lalolagi, “ae le ni o le lalolagi”? (Ioane 17:14; tagai foi i fuaiupu 15–16).

    Na saunoa mai faapea Elder M. Russell Ballard:

    “Tatou te sii mai soo lava i le Ekalesia le fuaitau lea, ‘Ia i ai i le lalolagi a ia le avea ma ni o le lalolagi.’ Pe a tatou maimoa i ata i le televise ia e avea ai le upuvale, amioga saua, ma le le faamaoni ma ni masani, ma avea foi ma mea faatosina, e le aunoa ona tatou moomoo maimau pe ana mafai ona tatou tapuni atu i fafo le lalolagi i nisi itu, ma faaesea mai ai o tatou aiga mai na mea uma… .

    “Atonu ua tatau ona tatou ta’ua le fuaitau sa ta’ua talu ai o ni lapataiga eseese e lua. Muamua, ‘Ia i ai i le lalolagi.’ Ia auai; ia logoina. Taumafai ia e malamalama ma ia faapalepale ma talisapaia le eseesega e i ai i tagata. Ia faia ni fesoasoani aoga i tagata e ala i le auauna atu ma auai. Lua, ‘Ia le avea ma ni o le lalolagi.’ Aua le mulimuli i ala sese pe gauai atu foi e faataunuu pe talia le mea e le sa’o.

    “E tatau ona tatou taumafai e sui le leaga ma amioga le mama i le televise ma totonu o nuu, e ala lea i le tuu ese atu i fafo mai o tatou aiga, mea na e faatausuai ma faatoilalo. E tusa po o a amioga leaga uma i le lalolagi, ma e tusa po o le a le tuu faafeagai o le lelei tatou te maua i soo se mea, e tatau lava ona tatou le taumafai e aveese i tatou lava po o a tatou fanau mai le lalolagi. Na fetalai mai Iesu, “E tusa le malo o le lagi ma le mea faafefete,’ po o le fefete (Mataio 13:33). E ao ona tatou sii i luga le lalolagi ma fesoasoani i tagata uma ia tu i luga ae o le amioleaga lena e siomia ai i tatou. Na tatalo atu le Faaola i le Tama:

    “Ou te le ole atu ina ia e aveese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou ina nei leaga’ (Ioane 17:15)” (Liahona, Iulai 1989, 100–101).

  • E faapefea ona “tasi” le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, e pei ona taua i le Ioane 17:21–22?

    A ta’ua le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia, na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: “O i laua o ni tagata eseese, peitai,e tasi lo laua finagalo ma le galuega. E tasi i laua i le faataunuuina o le fuafuaga paia sili mo le faaolataga ma le faaeaga o le fanau a le Atua… . O lena la au faatasi atoatoa i le va o le Atua ma le Alo ma le Agaga Paia, ua fusia faatasi ai lenei toatolu i se Aiga-Atua paia e tasi” (Liahona, Ianuari 1987, 56).

  • Aisea e taua ai i le Au Aposetolo ona tasi? (Tagai Ioane 17:22–23.) Aisea tatou te moomia ai lo tatou tasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Ma isi tagata o le Ekalesia? I totonu o o tatou aiga? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani ina ia faateleina le lotogatasi i nei sootaga? (Tagai Ioane 17:26; Mosaea 18:21; MFF 35:2.)

Faaiuga

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau po o a ni o latou lagona pe a latou iloaina se tasi o loo tatalo mo i latou. Ia valaaulia i latou e mafaufau loloto po o a ni o latou lagona pe ana fai sa latou faatasi ai ma Iesu a o ia tuuina atu le tatalo faapuluvaga. Ia faamatala atu o le tatalo faapuluvaga e mafai ona fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou talisapaiaina meaalofa silisili o le ola e faavavau na ofoina mai e le Faaola mo i tatou. Ia molimau atu o le a faamanuiaina i tatou ao tatou taumafai ai e mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia ma ia tasi i tatou ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O le mea lenei e lagolago atu ai i le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu i le taimi o le lesona.

Valaauliaina o le Agaga

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona ma iloaina le aafiaga a le Agaga Paia, ia muai talanoa atu i nisi o i latou, ia valaaulia i latou uma taitoatasi ina ia filifilia se vaega lenei se tasi e avea o se vaega o le lesona:

  1. Faitau se mau e fiafia i ai.

  2. Tuu atu le molimau.

  3. Usu se viiga po o se pese a le Peraimeri e uiga i le Faaola.

  4. Ia faailoa atu le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

  5. Fetufaai atu se mea faaleagaga na oo i ai (pe a talafeagai ai)

A maea ona tuuina atu ia sauniuniga, ona valaaulia lea o tagata o le vasega e faamatala mai po o a ni o latou lagona na i ai i le taimi na faia ai nei sauniuniga. Faitau le faamatalaga mai ia Peresitene Boyd K. Packer i le itulau 112, ma fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina lagona e oo mai le Agaga Paia. Ia talanoa e uiga i ou lagona ina ua e mauaina le taitaiga mai le Agaga Paia.

Lolomi