Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 26: ‘O Le Mea Lenei Na Fanau Mai Ai A’u’


Lesona 26

“O Le Mea Lenei Na Fanau Mai Ai A’u”

Mataio 26:47–27:66; Mareko 14:43–15:39; Luka 22:47–23:56; Ioane 18–19

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou lagonaina le alofa o le Faaola mo i latou ma faateleina ai lo latou alofa mo ia ma lo latou agaga faafetai mo lana taulaga togiola.

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Mataio 26:47–75; Mareko 14:43–72; Luka 22:47–71; Ioane 18:1–27. I se taimi puupuu ina ua mavae lona tiga i Ketesemane, na faalataina ai Iesu e Iuta, o le na malaga faatasi atu ma le au ositaulaga sili ma Faresaio, faapea ma fitafita. Na tuuina atu ai e Iesu o ia lava i lima o i latou o e na pu’eina o ia, ma latou aveina atu loa o ia mai le faatoaga ma tuuina atu i se faamasinoga a Iutaia. Na muamua ona suesueina o ia e Ana, o se tasi sa avea muamua ma faitaulaga sili, ona sosoo ai lea ma Kaiafa, ma o ia lea na sosoo ma Ana ma o le tane foi a le afafine a Ana. O ositaulaga sili ma toeaiina sa i ai na latou tuufeanu ia Iesu, tauemu ia te ia, saisai ia te ia, ma tuuaifuaina o ia i le upu leaga, o se solitulafono e faasalaina ai i le oti. O fafo o le maota o Kaiafa na teenaina ai e Peteru na te leiloaina Iesu.

    2. Mataio 27:1–26; Mareko 15:1–15; Luka 23:1–25; Ioane 18:28–19:16. Talu ai ona e le i ai i le au ositaulaga sili ma toeaiina le pule latou te faaoo ai le oti ia Iesu, o lea na latou auina atu ai loa o ia ina ia faamasinoina e Ponotio Pilato, o le kovana Roma lea i Iutaia. I luma o Pilato, na tuuaia ai Iesu i lona avea ma fili ia Kaisara. I lona iloaina o Iesu e sau mai Kalilaia, o lea na auina atu ai loa o ia e Pilato ia Herota, o se kovana i Kalilaia. Na teena e Herota lona faamasinoina o Iesu ma toe auina atu ai o ia i a Pilato, o le na gauai atu i le tauvalaau mai a le motu o tagata ina ia faasatauroina ia Iesu.

    3. Mataio 27:27–66; Mareko 15:16–39; Luka 23:26–56; Ioane 19:17–42. Ua sauaina Iesu ma ua faasatauroina. I luga o le satauro na ia iloaina ai se tiga uiga ese ina ua ia ofoina atu o ia lava e avea o se taulaga mo tagata uma.

  2. Tusi faitau faaopoopo: Isaia 53; Mareko 15:39–47; Ioane 3:16; 15:13; 1 Nifae 11:32–33; 19:7–9; 2 Nifae 9:21–22.

  3. Ia saunia ni upu tusi se fitu o loo faamatalaina i le itulau 110 (po o le sauni foi e tusi faamatalaga nei i luga o le laupapa).

  4. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona:

    1. O ata O le Faalataina o Iesu (62468; Taga Ata o le Talalelei 228); O le Tetee a Peteru (62177; Taga Ata o le Talalelei 229); ma le O le Faasatauroga (62505; Taga Ata o le Talalelei 230).

    2. “O le Mea Lenei Na Fanau Mai Ai A’u,” o se vaega e sefuluono minute o Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914).

  5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Afai e faaaloalo faiaoga ma tagata o le vasega, ua latou valaauliaina le Agaga ina ia faatasi mai. E tatau i tagata o le vasega ona “saoloto ina ia talatalanoa, saoloto e tautala, saoloto e auai i galuega a le vasega, ae leai se tagata o le vasega e i ai sana aia e faalavelave ai fua i le isi tagata o le vasega e ala lea i le faia o ni faamatalaga faatiga” (David O. McKay, Gospel Ideals [1954], 224). Ia faia se faataitaiga o le faaaloalo i le Atua ma faaaloalo i isi tagata o le vasega.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Ia faamatala atu o lenei lesona o loo taulai atu i le Faasatauroga o le Faaola ma mea na tutupu i itula ao lumanai ai. O nei mea na tutupu i nofoaga nei: (1) o le Faatoaga o Ketesemane, (2) o le fale o Kaiafa, (3) o le lotoa o Nuu Ese, (4) Maota o Anetonia (o le fale o Pilato), ma le (5) o le Mauga o Kolokota (Kalevaria).

Ia faamatala atu na faasatauroina Iesu i luga o le Mauga o Kolokota. Faaali atu le ata o le Faasatauroga. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se tamaititi laititi o loo vaavaai i le ata ma fesili ifo faapea, “Aisea na moomia ai fua ona maliu ia Iesu?” Ia valaaulia tagata o le vasega e faaalu sina taimi i le lesona e mafaufau loloto ai po o le a se latou tala i le tamaitiiti. Tau atu i ai o le a e talanoaina le fesili i le taufaaiuiuga o le lesona.

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu ia fuaitau nei mai mau, ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou malamalama i le alofa o le Faaola na faaalia mo i latou ina ua ia tuuina atu o ia lava ina ia sauaina ma faasatauroina.

1. Ua faalataina Iesu, molia, ma tuuaia i le upu leaga; ua teena faatolu e Peteru ia Iesu.

Ia talanoaina le Mataio 26:47–75; Mareko 14:43–72; Luka 22:47–71; ma le Ioane 18:1–27. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. Atonu e te manao e aotele lenei tala e pei ona otootoina atu i le vaega 1a o le “Sauniuniga.” Faaali atu le ata o Iesu o loo faalataina i Ketesemane.

  • Na faapefea ona tali atu Peteru i tagata ia na o atu i le Faatoaga i Ketesemane e aveese ia Iesu? (Tagai Ioane 18;10.) Na faapefea ona tali atu Iesu i nei tagata? (Tagai Luka 22:51–53; Ioane 18:11–12.) Aisea na faatagaina ai e Iesu o ia lava ina ia pu’eina? (Tagai Mataio 26:53–54; Ioane 10:17–18. Ia faamatala atu o le finagalo o le Tama Faalelagi le tuuina atu o le soifua o Iesu mo i tatou.)

  • O ositaulaga sili ma toeaiina o Iutaia na latou tuuaia Iesu i le upu leaga, o se soligatulafono e faasalaina i le oti (Mareko 14:64). O le a le upu leaga? (O le le faaaloalo lea i le Atua po o le faapea mai e tutusa ma le Atua.) O le a le fetalaiga a Iesu na faapea mai ai o loo manatu le au ositaulaga sili ma toeaiina o le upu leaga? (Tagai Mareko 14:60–63.)

  • Ina ua taitaiese mai Iesu mai le faatoaga, o le toatele o ona soo na “tuua o ia ma sosola” (Mataio 26:56). Ae peitai, na faaauau pea ona mulimuli atu Peteru ma Ioane ia te ia (Mataio 26:58; Ioane 18:15; o loo taumateina o le soo e le o iloa le igoa i le Ioane 18:15 o Ioane). O le a le mea na faia e Peteru ina ua fai atu tagata ia te ia i fafo o le maota o Kaiafa na te iloaina Iesu? (Tagai Mataio 26:69–74.) O le a le mea na faia e Peteru ina ua ia iloaina ua ia teenaina faatolu ia Iesu? (Tagai Mataio 26:75; tagai foi i fuaiupu 33–35.)

Faaali atu le ata o Peteru o loo teenaina ia Iesu.

  • O faapefea ona avea i tatou i nisi taimi e pei o Peteru le teenaina o lo tatou faatuatua? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le olaga o Peteru ina ua uma ona ia teenaina le Alii?

    Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley faapea:

    “E momomo lo’u loto ia Peteru. E toatele naua i tatou e pei lava o ia. Tatou te tautino atu lo tatou faamaoni; tatou te faamautinoa atu lo tatou maua’i ma le lototetele; tatou te tautino atu i nisi taimi e oo lava i luma o tagata, e tusa po o a mea e oo mai, tatou te faia lava le mea sa’o, o le a tatou tutu atu mo le mea tonu, o le a tatou faamaoni ia i tatou lava atoa ma isi.

    “Ona amata lea ona tuputupu a’e uunaiga. O nisi taimi o ni uunaiga faalevafealoai. O nisi taimi o ni tuinanau faaletagata lava ia. O nisi taimi o ni faanaunauga pepelo. O le a vaivai le loto. O le a vaivai le pulea o le amio. O le a i ai le faatuutuu. Ma o le a i ai le faanoanoa, sosoo ma lou tuuaiina o oe lava ma o le a i ai loimata tiga o le salamo… .

    “… Afai o i ai latou i le Ekalesia aoao ua latou faafitia le faatuatua e ala atu i upu po o mea ua latou faia, ou te tatalo ia outou maua se faamafanafanaga ma se faaiuga mai le faataitaiga a Peteru, o le, e ui lava sa femaliuai o ia faatasi ma Iesu i aso taitasi, ae sa ia faafitia i lena lava itula faigata naua, le Alii faapea ma se molimau sa ia tauaveina i lona lava loto. Ae sa tulai o ia i luga atu o lenei tulaga ma avea ma puipui malosi ma fautua mamana o lena faatuatua. Ua faapea foi la, ona i ai se ala mo soo se tagata e toe liliu mai ai ma faaopoopo atu lona malosi ma le faatuatua i le malosi ma le faatuatua o isi i le atinaeina o le malo o le Atua” (Liahona, Aokuso 1994, 7).

2. Ua tuuina atu Iesu ina ia faasatauroina.

Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 27:1–26; Mareko 15:1–15; Luka 23:1–25; ma le Ioane 18:28–19:16. Atonu e te manao e aotele lenei tala e pei ona otootoina mai ai i le vaega 1e o le vaega o “Sauniuniga.”.

  • Ina ua iloa e Pilato o Iesu o le Kalilaia, ona ia auina atu ai lea o ia ia Herota, o le sa avea ma kovana i Kalilaia (Luka 23:6–7). Aisea na “fiafia tele ai” ia Herota ina ua vaai ia Iesu? (Tagai Luka 23:8.) Na faapefea ona tali atu le Faaola i fesili a Herota? (Tagai Luka 23:9; faatusatusa le fuaiupu lenei i le valoaga o loo i le Isaia 53:7.)

  • Ina ua maea ona tuuaia ma tauemu ia Herota ma ona tagata ia Iesu, sa latou toe auina atu loa o ia i a Pilato (Luka 23:11). O le a le faamasinoga a Pilato ia Iesu? (Tagai Luka 23:13–17; tagai foi i le Luka 23:4.) Aisea na tuuina atu ai e Pilato ia Iesu ina ia faasatauroina? (Tagai Mataio 27:15–24; Mareko 15:6–15; Luka 23:18–25; Ioane 19:1–16.) E mafai faapefea ona tatou faapei o Peteru i nisi o taimi, i le taumafai lea e aloese mai se tiutetauave mo ni faaiuga faigata?

  • I se tasi o fesili a Pilato e faatatau lea pe o Iesu o se tupu, ae na tali Iesu, “O le mea lenei na fanau mai ai a’u, o le mea foi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni” (Ioane 18:37). O a ni auala ua avea ai Iesu ma se Tupu? (Tagai Salamo 24:10; Isaia 44:6; Faaaliga 11:15; 15:3; 2 Nifae 10:14.) O le a le uiga o lona “malo e le mai le lalolagi”? (Ioane 18:36).

3. Ua sasa Iesu ma faasatauroina.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 27:27–66; Mareko 15:16–39; Luka 23:26–56; ma le Ioane 19;17–42. Faaali atu le ata o le Faasatauroga.

O loo faamaumauina e tusitusiga paia ia faamatalaga e fitu na faia e Iesu ao i ai i luga o le satauro. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu nei o loo i lalo. Ao outou talanoaina, ia faaali atu upu tusi o nei faamatalaga po o le tusi foi o nei faamatalaga i luga o le laupapa.

  1. Luka 23:34. “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.”

    • Mai le Faaliliuga a Iosefa Samita tatou te aoaoina ai ina ua fetalai Iesu i lea fetalaiga, sa ia tatalo mo fitafita Roma sa faasatauroina o ia. O le a se mea o loo faaalia mai ai e uiga ia te ia? O le a le auala a le lalolagi e tali atu ai i tagata e faatiga pe faaonoono mai ia i tatou? O faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou mulimuli i faataitaiga a Iesu?

  2. Luka 23:43. I le tagata faomea na salamo: “E moni, ou te fai atu ia te oe, o le aso ta te faatasi ai ma oe i le parataiso.”

  3. Ioane 19:26–27. I lona tina o Maria: “Sena e, faauta o lau tama!” Ia Ioane: “faauta o lou tina!”

    • O ai lea na mafaufau i ai Iesu i ona manaoga i le taimi o ona tiga? (Tagai Luka 23:43; Ioane 19:26–27.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lea tulaga? (Afai e aliae mai ni fesili i le faamatalaga a Iesu i le Luka 23:43, ia tagai i le manatu faaopoopo lona tolu e aoao mai ai.)

  4. Mataio 27:46; Mareko 15:34. “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?”

    • O le a le mea na oo i ai Iesu i luga o le satauro na mafai ai e ia ona malamalama ma fesoasoani ai ia i tatou pe a tuua na o i tatou? Aisea e taua ai le iloaina na mafai e le Faaola ona tauaveina e le gata i a tatou agasala ae faapea foi i o tatou faanoanoa, tiga, ma mafatiaga?

      Na saunoa mai Elder Jeffery R. Holland faapea: “aua sa tatau ona ia solia toatasi lenei soligavine o le faaolataga, pe mafai ona ia onosaia le taimi pogisa o nei mea uma, le tui silisili ona tiga? E lei oo mai lenei tiga ona o le pale tuitui ma fao, ae o le lagona matautia o le tuua toatasi: … Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?’ (Mareko 15:34). Pe mafai ona ia tauaveina a tatou agasala uma ma lo tatou mata’u ma le nofotoatasi? Na ia faia ma o loo ia faia ma o le a ia faia” (Liahona, Ianuari 1990, 27).

  5. Ioane 19:28. “Ou te fia inu.”

    • E ui i mea uma na puapuaga ai Iesu, e na o le pau lenei o le vaega na ia taua ai se faamafanafanaga faaletino. O le a le mea na tuuina atu ia te ia ina ua ia faapea mai ua ia fia inu? (Tagai Ioane 19:29.)

  6. Ioane 19:30. “Ua maea.”

    • E tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, na faapea mai Iesu ua maea; o le finagalo o lona Tama ua faataunuuina. Aisea na maliu ai le Faaola ina ia faataunuuina le finagalo o lona Tama Faalelagi? (Tagai 2 Nifae 9:5; 3 Nifae 27:13–16. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia valaaulia le vasega ina ia fetufaai atu o latou manatu pe faapefea ona taliina le fesili a le tamaitiiti.)

      Na saunoa mai faapea Peresitene Spencer W. Kimball: “Ua tatau ona Ia maliu, ina ia mafai e ia ona tatalaina gutu o tuugamau o tagata uma, e pei lava ona Ia faia i lona tuugamau. A na aunoa ma na itula pogisa o le faasatauroga, e le mafai ona i ai se toetutu mai le tuugamau” (Liahona, Aokuso 1975, 31).

  7. Luka 23:46. “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao.”

Afai e te faaaogaina le ata vitio “O le Mea Lenei Na Ou Fanau Mai Ai,” ia faaali atu loa i le taimi lenei.

Faaiuga

Ia faamatala atu o uluai upu lava na saunoa iai le Faaola i le muai olaga o le “O au lenei, auina atu au” (Aperaamo 3:27). Faatasi ai i ana uluai saunoaga na faamaumauina i le muai olaga na ia faapea atu ai foi “E tatau ona ou i ai i le fale o lo’u Tama” (Luka 2:49). O ana upu mulimuli na ia saunoa i ai i la le tino nei ina ua ia tauina atu i lona Tama ua maea lana galuega; ua faia le finagalo o le Tama (tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 27:54).

Ia molimau atu i upumoni na talanoaina i le lesona. Afai e talafeagai, ia valaaulia tagata o le vasega ina ia fetufaai atu a latou molimau.

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. O le mulimuli i faataitaiga a le Faaola i taimi o faigata

O gaoioiga a le Faaola i le taimi o lona aso mulimuli i le olaga nei na faaalia ai le silisili ese o lona tagata. Ia iloiloina nisi o tofotofoga na mafai e Iesu ona tauaveina i lena aso. Ona tuu atu lea o fesili nei:

  • O a ni uiga maualuga na matuai iloa ia Iesu i lenei taimi faigata? (O tali e mafai ona aofia ai lona manatu popole tele mo isi nai lo ia lava, e loto faamagalo, na ia gauai atu i le finagalo o le Tama Faalelagi, na te lei tausalaina isi i o latou vaivaiga, ma e lei faitio lava o ia. Ia lisi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Fai atu i tagata o le vasega e tuu mai ni faataitaiga ma’oti pe afai e tulaga ese nei uiga.)

  • O a ni uiga maualuga e matuai iloa ia i tatou i taimi sili ona faigata? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i taimi o faigata?

2. “Ua ou faalata le ua le sala” (Mataio 27:4)

  • O le a le mea na faia e Iuta ina ia taumafai ai e salamo mo le faalataina o le Faaola? (Tagai Mataio 27:3–5.) O le a se mea na mafai ona tatou aoaoina mai lenei mea e uiga i le “totogi” e aumaia e le lalolagi e fesuiai ai ma a tatou agasala?

3. “O le aso ta te faatasi ai ma oe i le parataiso” (Luka 23:43)

Faatatau i le faamatalaga o loo sosoo ai pe afai e te manao e faamatala atu afioga a le Faaola o loo i le Luka 23:43.

Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita na ta’u atu e Iesu i le faomea, “O le aso ta te faatasi ai ma oe i le lalolagi o agaga” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 309).

Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:36–37 tatou te aoao mai ai na alu atu Iesu i le lalolagi o agaga i le taimi o le va o lona maliu ma lona Toetu ma o iina na ia sauniaina ai agaga faamaoni ina ia talai atu lana talalelei i agaga latou te lei mauaina i le lalolagi.

Lolomi