Aoga Sa: Aoaoga Faavae o le Talalelei
Lesona 12: ‘O Au o le Areto o le Ola’


Lesona 12

“O Au o le Areto o le Ola”

Ioane 5–6; Mareko 6:30–44; Mataio 14:22–33

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e vaai ia Iesu Keriso “o le areto o le ola,” o le puna o le ola e faavavau (Ioane 6:47–48).

Sauniuniga

  1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei:

    1. Ioane 5. Ua faamaloloina e Iesu se tamaloa i le Sapati. Na saili taitai Iutaia e fasioti ia Iesu talu ai lana tautinoga o ia o le Alo o le Atua.

    2. Ioane 6:1–14; Mareko 6:30–44. Na fafagaina e Iesu i se vavega le silia ma le 5,000 tagata.

    3. Ioane 6:15–21; Mataio 14:22–33. Ua savali Iesu i luga o le sami, ua valaaulia Peteru ina ia alu atu ia te ia, ma faafilemuina le matagi.

    4. Ioane 6:22–71. Ua faailoa mai e Iesu o ia “o le areto o le ola” ma o i latou e talitonu ia te ia e maua le ola e faavavau. E toatele na teenaina ana aoaoga, ae o Peteru ma isi Aposetolo sa latou tumau pea ia Iesu.

  2. Mau faitau faaopoopo: Mataio 14:1–21; Mareko 6:1–29, 45–52; Luka 9:10–17.

  3. Fai atu i se tagata o le vasega ina ia alu atu saunia i le vasega ma fetufaai atu se aotelega o le tala ia Iesu ma lona faamaloloina o se tagata i le vaitaele o Petesa (Ioane 5:1–9).

  4. Afai e maua ata o le Fafagaina o Tagata e Limaafe (62143) ma Iesu o Loo Savali i Luga o Vai (taga Ata o le Talalelei 243), ia faaaoga i le taimi o le lesona.

  5. Fautuaga mo le aoaoina atu: E masani ona faaaogaina e le Faaola mea faitino e faaaogaina i aso uma, e pei o falaoa ma fatu, e aoao ai mataupu faavae o le talalelei. A o e sauniaina au lesona taitasi, ia mafaufau pe mafai faapefea ona e faaaogaina ia mea faitino e faagauai mai ai le vasega po o le faaali atu foi o se vaega taua. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 171–73.)

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona.

Tusi ata nei i luga o le laupapa:

Ata

Papa

Malamalama

Areto

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

  • O le a se mea e tutusa uma ai nei mea?

Tuu atu i le vasega e talanoaina faapuupuu ia tali e fetaui i ai i le fesili. Ona tuu atu lea ia i latou e faitauina le Helamana 5:12, lea na faatatau ai le tala a Helamana ia Iesu Keriso “o le papa,” ma le Ioane 8:12, lea na tautino mai ai e Iesu o ia “o le malamalama o le lalolagi.” Ia faamatala atu o se taimi mulimuli mai i le lesona o le a talanoaina ai le avea faapefea o Iesu ma “areto o le ola” (Ioane 6:35).

Mau Talanoaina ma le Faaaogaina

Ao e aoaoina atu lenei lesona, ia fesoasoani i tagata o le vasega ia “suesue i tusi” (Ioane 5:39.) Ia uunaiina i latou ina ia fetufaai atu ni mea na latou oo i ai lea e faatatau i lenei mataupu faavae tou te talanoaina.

1. Ua faamaloloina e Iesu se tamaloa i le Sapati ma tautino atu o ia o le Alo o le Atua.

Ia talanoaina le Ioane 5. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia.

  • Ia valaaulia le tagata o le vasega na tofiaina e tuu atu se aotelega o le tala i le faamaloloina e Iesu o se tamaloa i le vai o Petesa (Ioane 5:1–9). O a faatonuga na tuuina atu e Iesu i le tamaloa ina ua vaai ia te ia i le malumalu i se taimi mulimuli ane i lena aso? (Tagai Ioane 5:14.) Aisea ua avea ai aafiaga o le agasala “ma se mea e sili atu ona leaga” nai lo ma’i faaletino?

  • Aisea na saili ai taitai Iutaia e fasioti ia Iesu? (Tagai Ioane 5:16–18.) Ao tali atu Iesu i tagata Iutaia o loo feita, o le a le mea na ia faaalia atu e uiga i lona sootaga i le Tama? (Tagai Ioane 5;19–23, 30.)

  • Na tau atu e Iesu i tagata e le o toe mamao foi ae ona ia faia isi “galuega silisili” nai lo le faamaloloina o e mama’i (Ioane 5:20). O le a lana fetalaiga o a ia galuega silisili? (Tagai Ioane 5:21–29. O le a ia aumaia le Toetutu, faamasino i tagata uma, ma tuuina atu le ola e faavavau i e faamaoni.)

  • O a molimau na tau atu e le Faaola o loo molimau ia te ia? (Tagai Ioane 5:32–39, 45–47.) Aisea e taua ai le i ai o nei molimau? (Tagai Iakopo 4:6.) E mafai faapefea ona avea i tatou ma molimau i le Faaola?

  • Na luiina e Iesu ia taitai Iutaia ina ia “suesue i tusi” (Ioane 5:39). O le a le eseesega i le suesue i tusi ma le faitau i ai? (Atonu e te manao e faaaoga le manatu faaopoopo muamua e aoao mai ai o loo i le faaiuga o le lesona ao outou talanoaina lenei fesili.) O faapefea ona e matuai faatauaina ma faaaogaina au lava suesuega ma suesuega a lo outou aiga i tusitusiga paia? O faapefea ona faamanuiaina oe ao e suesueina ia tusitusiga paia?

  • E tusa ai ma le Ioane 5:39, o le a se mea semanu e iloa e taitai Iutaia pe a na latou suesue ma talitonu i tusitusiga paia? (Semanu latou te iloa o tusitusiga paia o loo molimau ia Iesu Keriso. Tagai foi i le Ioane 5:40, 46–47.) Na faapefea ona faamalosia e tusitusiga paia lou faatuatua ia Keriso?

2. Na fafagaina e Iesu i se vavega le silia ma le 5,000 tagata.

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 6:1–14 ma le Mareko 6:30–44. Faaali atu le ata o Iesu o loo fafagaina le motu o tagata.

  • Aisea na o ai Iesu ma ona soo i luga o le mauga? (Tagai Ioane 6:1–3; o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mareko 6:31, o loo faapea mai ai na o atu Iesu ma ona soo i se nofoaga tuufua.) Na faapefea ona tali atu Iesu ina ua o atu le motu o tagata ia te ia? (Tagai Mareko 6:33–34; Mataio 14:14.) E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga o le alofa?

  • Na faapefea ona fafagaina e Iesu le motu o tagata? (Tagai Ioane 6:5–13; tagai foi Mataio 14:21.) E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le tamaitiiti lea na ia tuuina atu ana areto ma ana i’a ia Iesu? E faapefea ona faamanuiaina i tatou e le Alii, e pei o le tamaitiiti, na tuuina atu soo se mea na ia te ia mo Lana galuega?

    Na saunoa mai Elder James E. Faust:

    “E toatele tagata ua le ta’ua igoa ua i ai meaalofa e tutusa ma areto e lima ma nai i’a e lua lau, ua latou faalauteleina o latou valaauga ma auauna atu e aunoa ma le faalauaiteleina pe le aloaia foi, ua latou fagaina le afe ma afe o tagata. … O ni taitai ia ma ni faiaoga e selau ma selau afe o i ai i ausilali uma ma korama a perisitua, ma faiaoga o aiga, ma faiaoga asiasi a le Aualofa. O i latou ia o epikopo lotomaualalo e toatele o le Ekalesia, o isi sa latou le maua ni aoaoga maualuga a e ua matua faalauteleina o latou lava valaauga, ma aoao e le aunoa ma se faanaunauga lotomaualalo, e auauna atu i le Alii ma tagata o a latou uarota. …

    “O se pogai faapitoa ua faatupuina ai lenei ekalesia mai ona amataga faatauvaa e oo atu i lona malosi o i ai i le taimi nei o le faamaoni ma le naunautai lea o le miliona ma miliona o tagata lotomaualalalo ma naunautai o e na o le lima areto ma nai i’a e lua lau ua latou maua e ofo atu i le galuega a le Matai. Ua latou tuuese mea latou te mananao i ai, ma i lo latou faia o lena mea, ua latou maua ai le ‘filemu mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai’ (Filipi 4:7)” (Liahona, Iulai 1994, 5–6).

  • O a nisi o faataitaiga ua e vaai i ai o tagata ua faalauteleina e le Alii a o latou auauna atu ia te ia?

  • E faapefea ona avea le vavega o le taumafataga i areto e lima ma nai i’a e lua lau ma faailoga o le taumafataga faaleagaga lea ua ofoina mai e le Faaola mo i tatou?

3. Ua savali Iesu i luga o le sami, ua valaaulia Peteru ina ia alu atu ia te ia, ma faafilemuina le matagi.

Faitau ma talanoaina le Ioane 6:15-21 ma le Mataio 14:22–33. Ia faamatala atu ina ua mavae ona fafagaina e Iesu le motu o tagata, ona ia faatonuina lea o ona. soo ina ia o i se vaa ma o atu i le isi itu o le sami. Ona ia maliu ese lea mai le motu o tagata ma alu atu i luga o le mauga e tatalo ai. A o sopoia e le au soo le vasa, sa matuai agi tele mai le matagi.

Faaali atu le ata o Iesu o loo savali i luga o le vai.

  • O le a le mea na talosaga atu ai Peteru ina ua ia faalogo i le siufofoga o le Faaola? (Tagai Mataio 14:28–29.) Aisea na maluelue ai le faatuatua o Peteru ao savali o ia i luga o le vai? (Tagai Mataio 14:30.) E faapefea ona tatou faia ni mea sese faapea pe a tulai mai ni faigata i nisi o taimi?

  • O le a le mea na faia e Peteru ina ua amata ona magoto ifo i lalo? (Tagai Mataio 14:30.) O le a le mea na faia e Iesu? (Tagai Mataio 14:31–32.) O le a se mea o loo faaalia mai ai e uiga i lo tatou sootaga ma le Alii? O faapefea ona e lagonaina le faamalosia o oe e le Alii ma faafilemuina ou atugaluga?

4. Ua tautino mai e Iesu o ia “o le areto o le ola.”

Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 6:22–71.

  • I le aso ina ua mavae le vavega a Iesu i areto e lima ma i’a e lua lau, ona mulimuli atu ai lea o tagata ia te ia i Kapanaumi. Aisea na latou mulimuli ai ia Iesu? (Tagai Ioane 6:26.) Na faapefea ona faaaogaina e Iesu le fiafia o tagata i le vavega na faia i le aso ua tuanai e molimau atu ai i lana misiona? (Tagai Ioane 6:27–35.)

    Na maitauina e Elder Jeffery R. Holland faapea: “I le galuega a le Faaola i Kalilaia, sa ia aoa’ia ai i latou sa faalogo o Ia fagaina le 5,000 i le na o areto karite e lima ma i’a e lua lau, ma ua fetaomi atu nei i latou ia te Ia e faamoemoe i se ’aiga e maua fua. O lena taumafataga, e moni sa taua, ae sa itiiti lona taua nai lo le taumafataga moni sa Ia taumafai e tuuina atu ia i latou” (Liahona, Ianuari 1998, 75.)

  • E faapefea ona avea le “areto o le ola” ma se faatusa talafeagai o le Faaola ma faamanuiaga na te ofoina mai ia i tatou? (Tagai Ioane 6:35, 47–51.) O le a le uiga o le “leai se toe fiaai” ma le “leai se toe fiainu”? E mafai faapefea ona tatou aai i le “areto o le ola”? (Tagai Ioane 6:47, 51–54; Mataio 26:26–28; Alema 5:33–35; MFF 20:77.)

    Na fautua mai Peresitene Howard W. Hunter: “E ao ona tatou iloa lelei Keriso nai lo le na o na iloa o Ia; e ao ona tatou manatua lelei o Ia nai lo le na o na tatou manatua o Ia; e ao ona tatou auauna lelei atu ma le lototoa ia te Ia, nai lo le na o na tatou auauna ia te Ia. Ona tatou feinu ai lea i le vai ola o loo puna a’e i luga i le ola e faavavau, ma tatou taumamafa ai i le areto o le ola” (Liahona, Iulai 1994, 81.)

Ia faamanino atu o nisi tagata sa lei talitonu ia te ia ona sa na ona latou iloaina o ia o le “atalii o Iosefa” (Ioane 6:42). O nisi sa latou faapea ane o i latou o soo o Iesu sa latou tomumumu ma o ese mai ia te ia, ma latou faapea ane latou te le malamalama i le uiga faaleagaga o lenei faaupuga o ia o le areto o le ola ma ana aoaoga e uiga i le moomia ona aai i lona tino ma feinu i lona toto (Ioane 6:51–66).

  • Ina ua teenaina e nisi tagata le lauga a Iesu, o le a le mea na fesiligia ai e Iesu le Au Aposetolo e Toasefululua? (Tagai Ioane 6:67.) O le a le tali a Peteru? (Tagai Ioane 6:68.) O le a le mea lea na malamalama i ai ia Peteru ma isi Aposetolo ia Iesu lea e lei malamalama i ai i latou o e na o ese? (Tagai Ioane 6:69.)

Faaiuga

Ia molimau atu o Iesu Keriso “o le areto o le ola” ma o loo ia te ia “upu o le ola e faavavau” (Ioane 6:35, 68). Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faatatauina ana folafolaga mai le Lauga i le Areto o le Ola: “O le sau ia te au, e le laina lava ia; o le faatuatua foi ia te au, e le toe fia inu lava… . O le faatuatua mai ia te Au ua ia te ia le ola e faavavau” (Ioane 6:35, 47).

Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai

O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona.

1. “Suesue i tusi” (Ioane 5:39)

Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina lemu le Ioane 5:20–30 ao e faitauina leotele atu. Faitau vave, e aunoa ma le taofi e faamatalaina atu po o le talanoaina soo se fuaiupu.

Ia faamatala atu o lea faatoa maea lava ona outou faitauina le Ioane 5:20–30 ae o lea o le a outou suesue faatasi i le vaega atoa na faitauina. Ia vaevae le vasega i ni vaega se tolu po o le fa. Ia tuu atu i vaega taitasi se tasi o vaega nei mai le Ioane 5:20–30: fuaiupu 20–22, 23–24, 25-27, ma le 28–30. Tuu atu i vaega taitasi ni nai minute e galulue ai. Tuu atu ia i latou e faitauina fuaiupu ua tuuina atu i ai, ia filifilia mai upu e tolu e sili ona taua i fuaiupu, ma ia saunia e talanoa e uiga i le mafuaaga ua taua ai na upu.

  • O le a se mea na outou iloaina ina ua outou suesueina ia tusitusiga paia lea tou te lei iloaina ao tatou faitau vave i ai? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia tatou suesueina ai lava e i tatou ia tusitusiga paia?

Ia faamatala atu na mauaina e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga o malo o le mamalu ina ua mavae ona manatunatu loloto i ai i le Ioane 5:29. Ia valaaulia se tagata o le vasega na te faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:15–20.

  • O le a se malamalama ua faamanuiaina ai i tatou talu ai ona o le suesueina e Iosefa Samita o le Ioane 5:29?

2. “Vaai faalelei i latou o loo faatalitali i tafatafa o le vai o Petesa”

Na faaaogaina e Elder Boyd K. Packer le tala i le Ioane 5:1–9 e faamamafa ai le tatau ona tatou fesoasoani atu ia i latou e i ai ni tulaga e le atoatoa o le malosi. Na ia saunoa mai o tino ma mafaufau o loo i ai ni tulaga le atoatoa “o le a faaatoatoaina. I le taimi nei, e tatau ona tatou vaaia faalelei i latou o loo faatalitali i tafatafa o le vai o Petesa” (Liahona, Iulai 1991, 9).

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia fesoasoani atu ai ia i latou e i ai ni tulaga le atoatoa i le tino po o le mafaufau?

Lolomi