Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Vahe 13: Siosefa mo ‘Ema: (Siulai 1830)


Vahe 13

Siosefa mo ‘Ema

(Siulai 1830)

ʻĪmisi
Emma and Joseph

Na‘e nofo ‘a Siosefa pea mo ‘Ema Sāmita ‘i Penisilivēnia. Na‘e ‘i ai ha‘ana ki‘i faama si‘isi‘i pē. Na‘e fe‘ofa‘aki ‘a Siosefa pea mo ‘Ema. Na‘á a na ngāue mālohi ke na fetokoni‘aki.

ʻĪmisi
Joseph and Emma

Na‘e lahi ‘a e ngaahi faingata‘a na‘e fehangahangai mo Siosefa mo ‘Emá. Na‘á na masiva. Na‘á na fiema‘u ha fānau. Na‘e ‘i ai ha ki‘i pēpē tangata ‘a ‘Ema ka na‘e sil mate. Na‘e loto-mamahi ‘a ‘Ema. Ka ‘i he konga kimuí na‘e ‘i ai ‘a ‘ena fānau mo Siosefa.

ʻĪmisi
Joseph planting seeds

Na‘e hoha‘a ‘a e loto ‘o Siosefá ki hono fāmilí. He na‘á ne loto ke ne hanga ‘o tauhi ‘akinautolu. Na‘á ne fiema‘u ha ngoue koe‘uhi ke ma‘u me‘atokoni mei ai ‘a hono fāmilí.

ʻĪmisi
Joseph teaching

Na‘e toe hoha‘a pē foki ‘a e loto ‘o Siosefa ki he Siasí. He na‘e lahi ‘aupito ‘a e kovi na‘e fai ‘e he kakai koví ki he kāingalotú. Pea na‘e pau ai ke toitoi ha ni‘ihi ‘o e kau taki ‘o e Siasí mei he kakai koví. Na‘e loto ‘a Siosefa ke ne ngāue mālohi ke tokoni‘i ‘a e kāingalotú.

ʻĪmisi
Joseph saying goodbye to Emma

Pea na‘e ‘i ai ‘a e taimi ‘e ni‘ihi na‘e pau ai ke ‘alu ‘a Siosefa mei ‘api ke tokoni‘i ‘a e kāingalotú. Na‘e hoha‘a ‘a e loto ‘o Siosefa ‘i he‘ene tuku ‘a hono fāmilí ‘i ‘api. Na‘e mamahi foki mo ‘Ema ‘i he taimi na‘e mama‘o ai ‘a Siosefá. Na‘e hoha‘a ‘a hono lotó kiate ia.

ʻĪmisi
Joseph receiving consolation from God

Ko ia na‘e fehu‘i ‘e Siosefa kia Sīsū ko e hā te ne faí. Na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ‘oua ‘e hoha‘a hono lotó ki hono ngaahi faingata‘a‘iá. Pea na‘e tala ange ‘e Sīsū ke ‘oua ‘e ilifia ki he kakai koví. Na‘e tala ange ‘e Sīsū te ne tokoni‘i ma‘u pē ‘a Siosefa.

ʻĪmisi
Saints giving food to Joseph

Na‘e pehē ‘e Sīsū ‘oku totonu ke hanga ‘e Siosefa ‘o tō ha ngoue ma‘a hono fāmilí, pea ne toki ‘alu leva ‘o tokoni‘i ‘a e kāingalotú. Na‘e tala ange ‘e Sīsū kia Siosefa ke ‘oua ‘e hoha‘a hono lotó ki he me‘akaí, valá, pe pa‘angá. ‘E hanga ‘e he kāingalotú ‘o foaki kia Siosefa ‘a e me‘a ‘okú ne fiema‘ú.

ʻĪmisi
Emma teaching other women

Na‘e hanga ‘e Sīsū ‘o foaki mai ha fakahā kia Siosefa Sāmita kau kia ‘Ema. Na‘e tala ange ‘e Sīsū ko ‘Ema Sāmitá, ko ha fefine makehe. Kuó Ne fili ia ke ne fai ha ngāue mahu‘inga.

ʻĪmisi
Emma comforting Joseph

Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku totonu ke ‘ofa ‘a ‘Ema kia Siosefa ‘i he taimi ‘oku faingata‘a‘ia aí. Pea ‘oku totonu ke ne tokoni‘i ia ke ne fiefia kae ‘oua ‘e hoha‘a hono lotó kiate ia.

ʻĪmisi
Emma teaching from scriptures

Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku totonu ke hanga ‘e ‘Ema ‘o ako‘i ‘a e kāingalotú. Te ne tokoni‘i kinautolu ke nau ako ki he ngaahi folofolá. Na‘á ne tala ange foki ‘e tokoni‘i ia ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní ke ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke ne ako‘í.

ʻĪmisi
Emma studying at home

Na‘e tala ange ‘e Sīsū kia ‘Ema ‘oku totonu ke ne fakamoleki hono taimi ke ako. Te ne lava ai ke ma‘u ha poto ke ne tohi ha ngaahi me‘a lahi.

ʻĪmisi
Emma searching through books

Na‘e kole ‘e Sīsū kia ‘Ema ke ne hanga ‘o fili ha ngaahi hiva ke hiva‘i ‘e he kāingalotú. Pea ‘e pulusi ‘a e ngaahi hiva ko ‘ení ‘i ha tohi hiva.

ʻĪmisi
Saints singing

‘Oku hōifua ma‘u pē ‘a e ‘Otuá ke fanongo ki Hono kāinga mā‘oni‘oní ‘oku nau hiva. He ko ‘enau ngaahi hivá ko e lotu ia kiate la. Pea ‘e tāpuekina ‘a e kakai angatonu ko ia ‘oku nau hiva ki he ‘Otuá.

ʻĪmisi
Joseph and Emma

Na‘e tala ‘e Sīsū kia ‘Ema ke ne loto-mā‘ulalo. Na‘á Ne tala ange ki ai ke ‘ofa ‘i hono husepānití. Pea na‘á Ne tala ange ki ai ke fiefia he ‘e lahi ‘a e ngaahi tāpuaki ‘e ma‘u ‘e Siosefá.

ʻĪmisi
Emma Smith

Na‘e tala ange ‘e Sīsū kia ‘Ema ke ‘oua ‘e hoha‘a hono lotó ki he māmani. ‘Oku totonu ke ne teuteu‘i ia ki ha māmani lelei ange ‘i hēvani. Pea ‘oku totonu ke ne fiefia pea talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuó. Pea te ne ‘alu leva ki hēvani.

ʻĪmisi
Saints from many countries

Na‘e pēhe ‘e Sīsū ko e ngaahi me‘a na‘á Ne tala ange kia ‘Ema Sāmitá ko e ngaahi me‘a ia ki he kakai fefiné kotoa.

Paaki