Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Vahe 31: Ko e Lea ‘o e Potó: (Fēpueli 1833)


Vahe 31

Ko e Lea ‘o e Potó

(Fēpueli 1833)

ʻĪmisi
Joseph at School of the Prophets

Na‘e kamata ‘e Siosefa Sāmita ha ako‘anga ma‘á e kakai tangata ‘i he Siasí. Na‘e ui ia ko e ako‘anga ‘o e kau palōfitá.

ʻĪmisi
Joseph teaching the School of the Prophets

Na‘e tu‘u ‘a e ‘apiakó ‘i ha loki ‘i he fale koloa ko ia ‘o Niueli Uitenī, ‘i Ketilani, ‘ōhaiō. Na‘e hanga ‘e Siosefa ‘o ako‘i ‘a e kakai tangatá ‘o kau ki he Siasi. Na‘á ne ako‘i kiate kinautolu ‘a e puletapú pea mo e ngaahi folofola ‘a e ‘Otuá.

ʻĪmisi
brethren using tobacco

Na’e tokolahi ‘a e kau tangata na‘a nau kei ifi paipa pē mo e sikā. Na‘e fonu ‘a e loki ‘i he ‘ahu ‘o e tapaká. Na‘e ‘i ai ha kau tangata ia na‘a nau fakateka ‘a e tapaká. Na‘e uli ‘aupito ‘a e faliki. Na‘e fiema‘u ke toe fakama‘a ‘a e lokí ‘i he hili ‘a e foki ‘a e kau tangata ki honau ngaahi ‘api.

ʻĪmisi
Joseph concerned

Na’e pau ke fakama‘a ‘e ‘Ema ko e uaifi ‘o Siosefá ‘a e lokí ‘i he hili ‘a e fakataha kotoa pē. Na’e fifili leva ‘a Siosefa pē ‘oku totonu nai ke ifi tapaka pē fakateka ‘a e kau tangatá.

ʻĪmisi
Joseph praying

Na‘e lotu leva ‘a Siosefa ‘o fehu‘i ki he ‘Otuá pē ko e hā ‘a e me‘a ‘oku totonú. Na‘e foaki leva ‘e Sīsū ha fakahā kia Siosefa. Na‘e ui ia ko e Lea ‘o e Potó. Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku ‘i ai ‘a e kakai ‘oku nau fai ‘a e ngaahi me‘a kovi. ‘Oku nau loto ke fai ‘e he kakaí ‘a e ngaahi me‘a ko ē ‘oku ‘ikai ke sai ki honau ngaahi sinó. Na‘e fakahā ange ‘e Sīsū ki he Kāingalotu ‘i he Lea ‘o e Potó ‘a e me‘a ko ia ‘oku lelei ki honau sinó. Na‘á Ne tala ange foki kiate kinautolu mo e ngaahi me‘a ‘oku kovi ki honau sinó.

ʻĪmisi
young man avoiding alcohol

Na‘e tala ange ‘e Sisū ‘oku ‘ikai ke lelei ‘a e ‘olokaholó ki he tangatá. ‘Oku totonu ke ‘oua na‘a nau inu ‘a e ngaahi me‘a ko ē ‘oku ‘i ai ‘a e ‘olokaholó. ‘Oku totonu ke ngāue‘aki pē ‘a e ‘olokaholó ‘i tu‘a ‘i he sinó.

ʻĪmisi
woman refusing cigarettes

Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku totonu ke ‘oua na‘a faka‘aonga ‘i ‘e he kakaí ‘a e tapaká. ‘Oku totonu ke ‘oua na‘a nau ifi sikaleti, sikā, pe paipa. ‘Oku totonu ke ‘oua na‘a nau fakateka ‘a e tapaká. Na‘e pehē ‘e Sīsū, “ ‘Oku ‘ikai lelei ‘a e tapaká ki he sinó.pea ‘oku ‘ikai foki ke lelei ki he tangatá.”

ʻĪmisi
person refusing coffee

Na‘e tala ange foki ‘e Sīsū ki he Kāingalotu ke ‘oua na‘a nau inu ‘a e ngaahi inu velá. Ko e til mo e kofí ko e inu velá ia. ‘Oku ‘ikai ke sai ia ki he sinó.

ʻĪmisi
family praying over dinner

Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku lahi ‘a e ngaahi ‘akau pea mo e fanga manu lelei ke kai ‘e he kakai. ‘Oku totonu ke fakamālō ‘a e kakai ki he Tamai Hēvaní koe‘uhi ko e ngaahi me‘akai ‘oku lelei.

ʻĪmisi
healthy food

Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku totonu ke ‘oua ‘e kai ‘o fu‘u lahi ‘e he kakaí ‘a e kakano‘i manú. ‘Oku totonu ke nau kai ‘a e kakano‘i manú ‘i he taimi momokó pē. ‘Oku totonu ke nau kai ‘a e kakano‘i manú ‘i he taimi ‘oku ‘ikai ke lahi fe‘unga ai ‘a e ngaahi me‘akai kehé.

ʻĪmisi
mother and son preparing bread

Na‘e tala ange ‘e he ‘Eiki ‘oku lelei ange ‘a e kēlení ki hotau ngaahi sinó. Ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi kēleni ko ‘ení ko e uité, laisé, koané, mo e polisí. ‘Oku lelei ‘aupito ‘a e uité kiate kitautolu kotoa. ‘Oku toe lelei foki mo e ngaahi fua‘i‘akau pea mo e ngaahi vesitapolo kotoa pē ki he kakaí.

ʻĪmisi
family playing together

Na‘e tala ange ‘e Sīsū ‘oku totonu ke talangofua ‘a e Kāingalotú ki he Lea ‘o e Potó. ‘E hanga ‘e he ‘Otua ‘o tāpuekina kinautolu. Te nau malu ha sino mo‘ui lelei. Te nau ma‘u ha poto. Te nau lava ke ako ki he ngaahi me‘a lahi. ‘E tāpuekina kinautolu ‘o kapau te nau kai ‘a e ngaahi me‘akai ‘oku totonú.

Paaki