Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Vahe 52: Ko e Faingata‘a ‘i Nāvū: (Mē — ‘Aokosi 1842)


Vahe 52

Ko e Faingata‘a ‘i Nāvū

(Mē — ‘Aokosi 1842)

ʻĪmisi
men building in Nauvoo

Na‘e tokolahi ‘a e kakai na‘a nau ‘alu ke nofo ‘i Nāvū. Na‘a nau langa ha fu‘u kolo faka‘ofo‘ofa. Na‘a nau kamata ke langa ‘a e temipalé. Na‘e loto ‘a e Kaingalotu ‘i Nāvū ke ‘i ai ha pule kolo ki he koló.

ʻĪmisi
John C. Bennett

Ko ia na‘e fili ‘e he Kāingalotu ‘a Sione C. Pēneti ke ne hoko ia ko e pule kolo ‘o Nāvū. ‘I he‘enau kamata maí na‘e hoko ia ko ha pule kolo lelei. Ka na‘e kamata ke ne fai ha ngaahi me‘a kovi. Na‘e ‘ikai ke ne sai‘ia ‘ia Siosefa Sāmita.

ʻĪmisi
people meeting together

Na‘e loto ‘a e kakai ‘i Nāvū ke fakahoko ha ‘aho mālōlō makehe. Na‘a nau loto ke laka fakatē ‘a e kau sōtiá.

ʻĪmisi
John C. Bennett speaking to soldiers

Na‘e taki foki ‘a Sione Pēneti ‘i he kau sōtiá. Na‘á ne tu‘utu‘uni ke fai ha tau ‘a e kau sōtiá. Na‘e ‘ikai ko ha tau mo‘oni. Ko e ‘ai pe ke nau tau fakakata.

ʻĪmisi
John C. Bennett speaking to Joseph

Na‘e kole leva ‘e Pēneti kia Siosefa Sāmita ke ne hanga ‘o taki ‘a e kau sōtiá ‘i he taú. Nae ‘ilo‘i ‘e Siosefa Sāmita ‘oku ‘ikai ke sai‘ia ai ‘a Sione Pēneti. Pea na‘á ne fakakaukau ‘oku feinga ‘a Pēneti ke ne hanga ‘o fakapoongi ia. Na‘e tala ange ‘e he ‘Eiki kia Siosefa ke ‘oua na‘a kau ‘i he taú.

ʻĪmisi
Joseph becoming new mayor

Na‘e ‘ita ‘a Sione Pēneti. Na‘e ‘ikai te ne toe loto ke ne hoko ko e pule kolo ‘o Navu. Na‘e hanga leva ‘e he kakai ‘o fili ‘a Siosefa Sāmita ke hoko ko e pule kolo.

ʻĪmisi
John C. Bennett angry

Na‘e ‘ikai leva ke toe loto ‘a Sione Pēneti ia mo ha kau tangata kehe ke nau toe hoko ko e kau mēmipa ‘o e Siasí. Ko ia na‘a nau lea kovi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Joseph envisioning the Saints in Rocky Mountains

Na‘e lea ‘a Siosefa Sāmita ki ha ni‘ihi ‘o e kau tangata na‘a nau mēmipa ‘i he Siasí Na‘á ne tala ange ‘e toe fakautuutu pē ‘a e hoko ‘a e kovi he kāingalotú. Pea ‘e ‘I ai ha ‘aho te nau toe hiki ai mei Nāvū. Pea te nau ‘alu ki he ngaahi ‘Otu Mo‘unga Maká ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. ‘E langa ai ‘e he Kāingalotu ha ngaahi kolo. Te nau talangofua ai ki he ‘Otuá pea te nau hoko ko e kakai mālohi.

Paaki