Nauk i savezi 138:1–24, 38–50

Uvod

Dana 3. listopada 1918. u kući Beehive u Salt Lake Cityju (domu gdje je predsjednik Brigham Young živio kad je bio predsjednik Crkve), predsjednik Joseph F. Smith je primio viđenje zabilježeno u Nauku i savezima 138. U tom je viđenju predsjednik Smith vidio Spasitelja, između vremena njegove smrti i vremena njegova uskrsnuća, kako poslužuje pravednim duhovima u raju koji su iščekivali izbavljenje iz uza smrti. Ovo je prva od dvije lekcije koje raspravljaju o Nauku i savezima 138.

Prijedlozi za podučavanje

Nauk i savezi 138:1–11

Predsjednik Joseph F. Smith razmišlja o Svetim pismima i Pomirenju Isusa Krista

Zatražite polaznike da razmisle o naumu spasenja i što se događa s duhom i tijelom u smrti.

Što se događa s našim duhovima i tijelima kada umremo? Kamo idu naši duhovi?
Što mislite kako izgleda svijet duhova?

Objasnite da je predsjednik Joseph F. Smith, šesti predsjednik Crkve, primio objavu o svijetu duhova. Pozovite polaznika da naglas pročita uvod odsjeka Nauk i savezi 138. Zatražite od razreda da prati i potraži što je predsjednik Smith doživio u mjesecima prije Općeg sabora u listopadu 1918. godine. Zatražite da izvijeste što su pronašli.

Recite polaznicima da je u tim mjesecima predsjednik Joseph F. Smith oplakivao gubitak svojeg sina Hyruma Macka Smitha, koji je služio kao član Zbora dvanaestorice apostola. Starješina Smith je umro ranije te godine od puknuća slijepog crijeva u dobi od 45 godina.

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:1–4. Zatražite od razreda da prati, tražeći nauk o kojem je predsjednik Joseph F. Smith pomno razmišljao 3. listopada 1918. godine, dok je bio sam u tišini svoje sobe.

O kojem je nauku predsjednik Smith pomno razmišljao? (Nakon što polaznici odgovore, napišite sljedeći nauk na ploču: Kroz Pomirenje Isusa Krista i poslušnošću načelima evanđelja, sav ljudski rod može biti spašen.)

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:5. Zatražite od razreda da prati, tražeći što je predsjednik Smith doživio dok je razmišljao o Pomirenju.

Što je došlo u um predsjednika Smitha kad je razmišljao o Pomirenju Isusa Krista?

Upitajte polaznike je li im ikada neki odlomak iz Svetih pisama došao u um dok su razmišljali o nekom aspektu evanđelja. Pozovite ih da iznesu svoja iskustva.

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:6-10. Zatražite od razreda da prati, tražeći naučavanja koja su nadahnula predsjednika Smitha. Zatražite da izvijeste što su pronašli. Zatim objasnite da je predsjednik Smith primio viđenje koje nam pomaže razumjeti Petrova naučavanja o svijetu duhova.

Pozovite polaznike da u tišini pročitaju Nauk i saveze 138:11, tražeći što je predsjednik Smith vidio kad je razmišljao o Svetim pismima. Zatražite polaznike da izvijeste što su pronašli.

Objasnite da polaznici, prije nego što budu učili o viđenju predsjednika Smitha o svijetu duhova, trebaju uočiti proces objave koji je opisao: Dok je razmišljao o Svetim pismima, razmatrao je nauk Pomirenja i ljubav koju Nebeski Otac i Isus Krist osjećaju za cijeli ljudski rod. Ove su misli prizvale u njegov um Petrove riječi. Tada, dok je pomno razmišljao o Petrovim riječima: »oči se razumijevanja [njegova] otvoriše« i Duh Sveti otpočinuo je na njemu i on je vidio svijet duhova.

Što možemo naučiti od predsjednika Josepha F. Smitha o pripremanju za primanje objave? (Polaznici mogu upotrijebiti druge riječi, ali trebaju prepoznati sljedeće načelo: Kada čitamo Sveta pisma i razmišljamo o njima, pripremamo se za primanje objave. Možete predložiti da polaznici zapišu ovo načelo u svoja Sveta pisma uz stih 11.)
Kako čitanje Svetih pisama i razmišljanje o njima pomaže pozvati objavu?

Pozovite polaznika da pročita sljedeću izjavu starješine D. Todda Christoffersona iz Zbora dvanaestorice apostola. (Ako je moguće, dajte polaznicima primjerak ove izjave i zatražite da prate.) Zatražite polaznike da poslušaju opis starješine Christoffersona o tome kako trebamo proučavati Sveta pisma:

»Kada kažem ‘proučavati’ mislim na nešto više od čitanja… Vidim vas kako ponekad čitate nekoliko stihova, zaustavite se da ih razmotrite, pažljivo pročitate te stihove ponovno i dok razmišljate o tome što znače, molite se za razumijevanje, postavljate pitanja u svojem umu, čekate na duhovne poticaje i zapisujete te poticaje i uvide koji vam dolaze kako biste upamtili i naučili više« (»When Thou Art Converted«, Ensign ili Lijahona, svibanj 2004., 11).

Kada ste slijedili ovaj uzorak u svojem proučavanju Svetih pisama? Kako je to promijenilo vaše iskustvo?

Pozovite polaznike da postave cilj da će čitati Sveta pisma i razmišljati o njima na način koji je starješina Christofferson opisao.

Nauk i savezi 137:12–24, 38–50

Joseph F. Smith vidi pravedne mrtve koji očekuju svoje uskrsnuće

Rasporedite polaznike u parove. Zatražite da rasprave o sljedećem pitanju sa suradnikom:

Kojem se budućem događaju najviše radujete? Zašto ste uzbuđeni oko toga?

Nakon dovoljno vremena, pozovite nekoliko polaznika da iznesu svoje odgovore razredu. Objasnite da je predsjednik Joseph F. Smith, kad je vidio svijet duhova u viđenju, vidio bezbrojno mnoštvo duhova.

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:12–13. Zatražite od razreda da potraži opis duhova koji su se sabrali.

Kako je predsjednik Smith opisao duhove koje je vidio?

Pozovite polaznike da u tišini pročitaju Nauk i saveze 138:38–49, tražeći imena nekih duhova koji su bili ondje. (Možete predložiti da polaznici označe ova imena u svojim Svetim pismima.) Zatražite polaznike da iznesu neka imena koja su pronašli.

Prema stihu 49, što su ovi duhovi čekali? (Izbavljenje.)

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:14–16, 50. Zatražite od razreda da prati i potraži zašto su ovi pravedni duhovi bili ispunjeni radošću i veseljem.

Zašto su ovi pravedni duhovi bili ispunjeni radošću i veseljem? (»Jer dan izbavljenja njihova bijaše došao« [stih 15]. Drugim riječima, znali su da će uskoro uskrsnuti zbog Pomirenja Isusa Krista.)
Što mislite zašto bi ponovno ujedinjenje njihovih duhova i tijela bilo izbavljenje za ove pravedne duhove?

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:17 i zatražite od razreda da potraži blagoslove koje pravedne duše primaju nakon što se njihov duh i tijelo ponovno ujedine. Možete pozvati polaznike da označe ono što pronađu.

Što možemo primiti kada uskrsnemo? (Puninu radosti.)
Što možemo naučiti iz Nauka i saveza 137:14–17, 50 o izbavljenju od tjelesne smrti? (Polaznici mogu prepoznati različite nauke i načela, ali pobrinite se da razumiju sljedeća dva nauka: Kroz milost Boga Oca i Isusa Krista bit ćemo izbavljeni od uza smrti, i mi možemo primiti puninu radosti kroz uskrsnuće. Možete zapisati ove nauke na ploču.)

Pozovite polaznika da naglas pročita sljedeću izjavu starješine Davida A. Bednara iz Zbora dvanaestorice apostola, koji je komentirao o potrebi za fizičkim tijelom i blagoslovima njegovog posjedovanja. Zatražite od razreda da posluša razloge zašto je posjedovanje fizičkog tijela temeljno za naum Nebeskog Oca da primimo puninu radosti.

»Naša fizička tijela omogućavaju širinu, dubinu i intenzitet iskustva koje jednostavno nije bilo moguće steći u našem predsmrtnom postojanju. Stoga su naši odnosi s drugim ljudima, naša sposobnost da prepoznamo i djelujemo u skladu s istinom te naša sposobnost da poslušamo načela i uredbe evanđelja Isusa Krista pojačani kroz naša fizička tijela…

Očev naum osmišljen je da bi dao vodstvo njegovoj djeci, da bi im pomogao postati sretnima i sigurno ih doveo kući k sebi s uskrslim, uzvišenim tijelima« (»We Believe in Being Chaste«, Ensign ili Lijahona, svibanj 2013., 41, 43).

Zašto trebamo fizičko tijelo kako bismo primili puninu radosti?

Kako biste dodali odgovorima polaznika, možete objasniti da je punina radosti onakva radost kakvu Nebeski Otac doživljava. Nebeski Otac ima fizičko tijelo od mesa i kostiju (vidi NiS 130:22). Kada se naši duhovi i tijela odvoje, mi nismo poput njega i ne možemo primiti puninu radosti (vidi NiS 93:33–34). Kada se naši duhovi i tijela nerazdvojno povežu – kada uskrsnemo – možemo na kraju postati poput našega Nebeskog Oca i imati puninu radosti.

Objasnite da pravedni u svijetu duhova čekaju dolazak Sina Božjega da ih oslobodi i obnovi u njihovo »savršeno tijelo« (NiS 138:16–17). Pozovite polaznike da predoče što se događalo na Zemlji dok su ovi pravedni duhovi bili okupljeni. Isus Krist je pomirivao za svu djecu Nebeskog Oca kroz svoju patnju u Getsemaniju i na križu. Neki od pravednih duhova u svijetu duhova čekali su tisućama godina na svoje izbavljenje. Žrtva koju je Isus Krist prinosio uključit će otkupljenje od njihovih grijeha kao i spasenje od tjelesne smrti.

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:18–19. Zatražite od razreda da prati, zamišljajući kako je događaj opisan u ovim stihovima mogao izgledati.

Što mislite kako je pojavljivanje Isusa Krista u svijetu duhova moglo izgledati za one koje je posjetio?
Što je Spasitelj podučio ove duhove?
Kako biste vi odgovorili Spasitelju, koji je upravo izvršio Pomirenje za vas, da ste bili tamo da ga čujete kako propovijeda u svijetu duhova? (Možete zatražiti polaznike da u tišini razmisle o ovom pitanju umjesto da odgovore naglas.)

Pozovite polaznika da naglas pročita Nauk i saveze 138:23–24. Zatražite od razreda da prati, tražeći kako su pravedni duhovi odgovorili na Spasiteljev posjet. Zatražite polaznike da izvijeste što su pronašli.

Pokažite prvi nauk koji ste napisali na ploči: Kroz Pomirenje Isusa Krista i poslušnošću načelima evanđelja, sav ljudski rod može biti spašen. Objasnite da će polaznici, kada nastave proučavati Nauk i saveze 138, naučiti kako je Nebeski Otac omogućio način da sva njegova djeca prime korist od Spasiteljeva Pomirenja.

Komentari i osnovni podaci

Nauk i savezi 138. Osobni kontekst predsjednika Josepha F. Smitha

Između 1869. i 1918. godine predsjednik Joseph F. Smith je iskusio bol i tugu povezane sa smrću članova obitelji. Pokopao je trinaestero djece, od kojih je devet umrlo u djetinjstvu, i jednu ženu. Predsjednik Smith je napisao sljedeće u pismu svojoj ženi Edni kad je njegovo prvorođeno dijete, Mercy Josephine, umrlo prije nego što je napunilo tri godine.

»Jedva se usuđujem vjerovati sebi da ću pisati, čak i sada moje srce boli i moj je um u potpunom neredu; budem li mrmljao, neka mi Bog oprosti, moja je duša bila i jest iskušana oštrom tugom, moje je srce ranjeno i slomljeno gotovo napola. Napušten sam, moj se dom čini napuštenim i gotovo sumornim, ipak ovdje je moja obitelj i moje malo dijete; a ipak ne mogu si pomoći da ne osjećam kako je najnježnija, najslađa, a ipak najsnažnija uza koja me vezivala za dom i zemlju prekinuta, moje je dijete, moja draga Dodo, otišla! Jedva mogu to povjerovati i moje srce pita, zar je to tako? Gledam uzalud, slušam, nema zvuka, lutam sobama, sve su prazne, samotne, puste, napuštene. Gledam niz vrtnu stazu, virim oko kuće, tražim ovdje i ondje da opazim načas malenu zlatnu, sunčanu glavu i ružičaste obraze, ali ne, nažalost, nema tapkajućih malenih koraka. Nema sjajnih, malenih, crnih očiju kako blistaju s ljubavlju za tatu; nema slatkog, malenog, radoznalog glasa koji postavlja tisuću pitanja i govori lijepe stvari, brblja veselo, nema blagih, malenih, namreškanih ruku kako me hvataju oko vrata, nema slatkih, ružičastih usana koje vraćaju s djetinjom nevinošću moj nježan zagrljaj i poljupce, samo prazna mala stolica. Njezine igračke skrivene, njezina odjeća pospremljena i samo jedna neutješna misao silom spušta svoju poraznu, olovnu težinu na moje srce – nema je, otišla je! Ali neće li se vratiti? Ne može me ostaviti dugo, gdje je? Gotovo sam lud, i o, samo Bog zna koliko sam volio svoju djevojčicu i koliko je ona bila svjetlo i radost mojeg srca.

Ujutro prije nego što je umrla, nakon što sam cijelu noć bio budan s njom, jer sam bdio nad njom svake noći, rekao sam joj: ‘Moja ljubimica nije spavala cijele noći.’ Odmahnula je glavom i odgovorila: ‘Spavat ću danas tata.’ O, kako su te male riječi prostrijelile kroz moje srce! Znao sam iako nisam htio vjerovati, to je bio drugi glas, da je to značilo san smrti i ona je usnula. I o, svjetlo se mojeg srca ugasilo! Prizor neba urezan u moju dušu gotovo je otišao« (Joseph Fielding Smith, Life of Joseph F. Smith [1938.], 455–456).