O Suiga i le Tusi a Mamona
I le 1829, na amata ai e le aufaigaluega a Egbert B. Grandin i Palamaira, Niu Ioka, le gaosiga i le lolomiina o le Tusi a Mamona. Mo lomiga muamua o tusi, o masini lomitusi i lea taimi e masani ona maua mai tusitusiga tusilima mai tusitala ma tuuina atu suiga faalefaatonu e pei o faailoga, sipelaga, ma le kalama a o setiina le ituaiga. Mo lenei galuega faatino, o le fesoasoani ma le tusiupu a Joseph Smith, o Oliva Kaotui, na fatuina se kopi o le uluai tusigatusilima mo le lomiga, o Ioane Gilbert, e faaaoga. O lenei “tusiga mo le lomitusi,” e pei o le uluai tusiga, sa i ai ni nai faailoga laiti ma ni nai mea e le o ogatusa ma le sipelaga. O tusitusiga a le lomitusi sa i ai foi nai eseesega laiti e faatatau i le uluai tusitusiga. I le taina o le tusi, na tuuina atu ai e Gilbert ni faailoga ma ni vaega o parakalafa. O le uluai lomiga o le Tusi a Mamona sa leai se fuaiupu na faanumeraina.
O le uluai itulau tusitusia o le Tusi a Mamona o loo i ai le anotusi o le 1 Nifae 8:11–27.
Sa saunia e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui se lomiga lona lua i le 1837. O la latou faiga i le faafouina o le Tusi a Mamona na foliga mai ai le ala na faaleleia ai e le au lomitusi o le Tusi Paia i le taimi lea lomiga mo le aufaitau Igilisi. E masani ona malamalama le au lomitusi ma le aufaitau e faapea o mea sese o le gaosiga e mafai ona fetolofi atu i le faagasologa o le taina o ata mo soo se tusi, o lea e masani ai ona tuuina mai e le au lomitusi ni faatomuaga e faamautinoa ai i le aufaitau a latou taumafaiga e maua ma faaleleia soo se le ogatusa na matauina i lomiga na muamua atu. I le silia ma le lua masina i le 1837, na oo atu ai Iosefa ma Oliva i le lomiga muamua o le Tusi a Mamona ma ni faamoemoega talitutusa, ma faalauiloa atu ai le silia ma le afe ni faasa’oga laiti i le lomiga lona lua faapea foi ma ni nai faamaninoga taua. Mo se faataitaiga, sa la’ua fetuunaia mau faasino e uiga ia Iesu i le 1 Nifae o loo tuuina atu i tusitusiga ma le lomiga i le 1830 o “le tina o le Atua,” “o le Tama Faavavau,” ma “le Atua Faavavau” i “le tina o le Alo o le Atua,” “o le Alo o le Tama Faavavau,” ma “o le Alo o le Atua e faavavau,” e faatatau i ai. O loo ta‘ua i le faatomuaga a Iosefa ma Oliva, “O tagata taitoatasi o loo masani i le lolomiina o tusi, ua nofouta i le tele o mea sese e masani ona tutupu i lomiga o tusitusiga. [O lenei anotusi] sa toe iloiloina ma le faaeteete ma faatusatusa i uluai tusitusiga na saunia e Elder Joseph Smith, Jr. le faaliliutusi o le tusi a Mamona, na fesoasoani i ai le lomitusi o i ai nei, o uso O. Kaotui.”
O le lomiga mulimuli o le Tusi a Mamona na vaavaaia e Iosefa Samita o le lomiga lona tolu lea na lolomiina i Cincinnati, Ohaio, i le 1840. O le galuega o le lolomiga lona tolu na amata ia Ebenezer Robinson, o le sa faaaogaina se kopi o le lolomiga lona lua faatasi ai ma faafouga na faailogaina i le penitala e Iosefa Samita. O se tasi o suiga taua i le faasa’oga lona tolu o le gagana na faamatalaina ai sa Nifae o se “nuu papae ma moomoo” i se “nuu mama ma moomoo.” Talu ai o nisi o lomiga i le lumanai o le Tusi a Mamona na faavae a latou anotusi i le lolomiga lona lua o le 1837, o lea na faaauau ai pea ni upu e le sa‘o seia oo i le faasaoga o le 1981 i le lomiga a Iosefa Samita o le 1840. Sa faaaoga e Robinson ia papatusi masani i le sauniaina o le lomiga lona tolu mo le lolomiina. O lenei tekinolosi na faatagaina ai le tele o toe lolomiga, o se vaega muamua mo le Tusi a Mamona. Faatasi ai ma papatusi masani i lona lima, sa taulimaina ai e Iosefa Samita le tusi o se mea e sili atu pe itiiti foi le malupuipuia mo le lumanai na muai vaaia, ma sa ia teuina ai uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona i se maatulimanu o le Maota i Navu i le 1841.
Talu mai le lomiga lona tolu i le 1840, o isi lomiga ma le tele o lomiga na toe lolomiina e faavae i le 1837 ma lomiga i Europa i le 1841 na folasia mai ai ni suiga laiti i le Tusi a Mamona. O le lomiga i le 1879 na saunia e Orson Pratt na faaalia ai ni mataupu pupuu ma fuaiupu ua faanumera o loo ua tumau pea o se faiga masani i isi uma lomiga na sosoo mai ai. O le lomiga o le 1920 na saunia e le Komiti o Tusitusiga Paia a le Ekalesia, o se vaega o Aposetolo e toalima na taitaia e George F. Richards, ua faalaugatasia ai igoa o tusi (e pei o le Tolu Nifae ma le Fa Nifae) i totonu o le Tusi a Mamona, vaevaeina o le anotusi i se faataatiaga e lua koluma, ma faaopoopo i ai aotelega o mataupu ma se taiala o le faaleoga.
E ui lava i le tele o mau faasino, ae o le lomiga o le 1920 sa eseese lava le taina mai lomiga faaPeretania o le Tusi Paia. I le vaitau o le 1970, na amatalia ai e le Komiti o le Lomiga o Tusitusiga Paia lea sa taitaifono ai Elder Thomas S. Monson, se iloiloga o le Tusi Paia, Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele ina ia maua ai se lomiga atoa o tusitusiga faavae. Sa logoina e le komiti uluai tusiga ma lomitusi ma lomiga talu ai o le Tusi a Mamona e faailoa ai ma tulituliloa ai vaega masani ma gagana eseese. O nisi o mea sese a tagata na faasa’oina, e pei o le straight lea na fenumiai ma le strait (o upu e tutusa le faaleoga ae e eseese uiga), ma le formation i tusitusiga a le lomitusi ua faatulaga i le foundation i le 1 Nifae 13. Sa toe mauaina foi ma tuufaatasi e le komiti le iloiloga a Iosefa Samita o le lomiga i le 1840. O le lomiga o le 1981 na folasia mai ai se faataatiaga fou e faasopoia ai tusitusiga faavae ma faaalia ai mau fefaasinoai ua faafouina, ulutala o mataupu, ma anomea e faasino i ai.
O komiti o tusitusiga paia uma i le 1920 ma i le 1970 sa faafesootaia le galuega a le au atamamai o e sa suesueina ia anotusi o punaoa ma lomiga ua lolomiina o loo maua i o latou lava taimi. O na tagata atamamai na faatelevaveina i le 1988 faatasi ma le Galuega Faatino o Tusiga Taua o le Tusi a Mamona, lea na iu lava ina taitaifono ai ia Royal Skousen, o se polofesa o gagana ma gagana FaaPeretania i le Iunivesite o Polika Iaga. O le galuega a Skousen e faailoa ia suiga uma i anotusi o le Tusi a Mamona, pe faafaatonu pe faalavefau, o mamanu faatusiupu e lei faamalamalamaina i tusitusiga ma sipelaga i lomiga ua lolomiina, lea na taitai atu ai i se fuga mai o vaega lelei i le anotusi o le Tusi a Mamona. I le 2001, na amata ai e le Joseph Smith Papers Project [Poloketi o Pepa a Iosefa Samita] ona aoina mai ma tuuina atu tusitusiga uma a Iosefa Samita o loo iai, e aofia ai ma ana saofaga i le Tusi a Mamona. O le galuega o le faatausiusiuga i ona po nei ma faiga o le faasa‘oina o faamaumauga o lenei galuega faatino na faalauteleina ai le suesuega o le Tusi a Mamona ma lona talafaasolopito, ma maua ai le tele o faamaumauga o suiga i le Tusi a Mamona nai lo le taimi muamua.
O le faaleagaina faaletino o uluai lomiga faaPeretania o le lomiga o le 1981 na uunaia ai le gaosiga faanatinati o se lomiga fou. O le taunuuga o le lomiga o le 2013 na faia ai le gaoioiga e faasa‘o ai le le ogatusa o faamatalaga masani, e pei o le faalaugatasia o taimi e faaaoga ai le first-born i le firstborn i le 2 Nifae 2, 4, ma le 24, ma le faasa’oina o mea sese laiti e pei o le avea ai e pei o ni Atua i le avea ai e pei o ni Atua i le Alema 12:31 ma le i tagata i le o tagata i le Helamana 13:17.
O le aliae mai o le lolomiina faatekinolosi na aumaia ai foi ni mamanu fou mo le lomiga faatekinolosi. O polokalama ua ofoina atu ai i le aufaitau upu autu-sailiili, sootaga e faasino i ai, ma meafaigaluega o le makaina o mau, faapea ai foi ma le silia ma le selau gagana e filifili ai. I le 2022, o le polokalama o le Tusi a Mamona na faaleleia atili ai le faatinoga faatekinolosi, fesootai ai le anotusi i anotusi eseese ma isi anotusi faatekinolosi ma tuuina atu vave ai le fefaasoaai o tomai.
Autu Fesootai: Printing and Publishing the Book of Mormon (Lolomi ma le Lolomiaina o le Tusi a Mamona)