“Faapaiaga o le Nuu Paia,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
“Faapaiaga o le Nuu Paia”
Faapaiaga o le Nuu Paia
Mai lona papatisoga i le Ekalesia i le 1831, sa faamoemoe Osona Haite e i ai se aso e faataunuu ai se misiona i Ierusalema. I se tasi po i le 1840, sa ia miti ai faapea sa ia alu i se malaga faafaifeautalai e ui atu i Lonetona, Amsterdam, ma Konesetatinopele ma faaiu i Ierusalema. I le musuia ai i lana miti, i le isi konafesi a le Ekalesia, sa ia fautuaina ai le auauna atu i se misiona i tagata Iutaia. Sa ofo atu le uso Aposetolo o Ioane Page e lagolagoina, ma ta’ua ai valoaga a le Tusi o Mamona i le faapotopotoina o Isaraelu ma faaliliu mai tagata Iutaia.1 Sa faatagaina e Iosefa Samita ia Haite e avea ma sui o le Ekalesia i “le au faitaulaga, taitai ma Toeaina o Iutaia” i nuu ese.2 Sa tuua e Haite ia Navu, Ilinoi, i le iva aso mulimuli ane ma sa mulimuli i le ala na ia vaaia i lana miti.
Ata o Osona Haite.
Sa malaga faatasi Page ma Haite e tau i Cincinnati Ohaio.3 Ona faaauau ai lea na o Haite lana malaga, ma taunuu i Egelani ia Mati 1841. O iina sa ia fesoasoani ai i isi uso o le Toasefululua mo le fa masina a o lei malaga atu i se taitaiga i sautesasae e ui atu i Europa. I le taimi o lana malaga, sa auina atu ai e Haite ni tusi i taitai o nuu Iutaia ma sa malolo i aai tetele e folafola atu i tagata Iutaia. Ia Oketopa, sa ia tulaueleele ai i le gataifale o Palesitina ma agai atu ai i le nuu o Ierusalema. Sa ia tagi a o ia tu i le faitotoa i sisifo ma vaai atu i le aai anamua mo le taimi muamua.
A o lei oso ae le la i le Aso Sa, 24 Oketopa, sa tuua e Haite le aai, sopo atu i le Vanu o Ketarono, ma a’ea’e ai i le Mauga o Olive. O iina na ia fofogaina ai se tatalo e faapaia patino ai Ierusalema “mo le faapotopotoina faatasi o e na totoe o Iuta sa faataapeapeina” ma faapea foi i se tulaga lautele atu o se laueleele o le folafolaga mo fanau uma ua faataapeapeina a Aperaamo.4 Ina ua maea le tatalo, sa ia fatufatuina se fatafaitaulaga maa e faamanatu ai le faamoemoe. Ina ua tuua Ierusalema, sa faaauau e Haite lana misiona e ala i le toe malaga atu e ui atu i Siamani ona oo atu ai lea i Lonetona. Sa ia toe foi i Navu ia Tesema 1842.5
Ina ua vaetofiaina ia Haite ma isi e avea ma uso o le Korama a le Toasefululua i le 1835, sa tau atu e Iosefa Samita ia te i latou e faapea e na o i latou e i ai le pule e tatala ai faitotoa o atunuu mo le faapotopotoina o Isaraelu.6 O le faapaiaga faaaposetolo e Haite o le Nuu Paia na fesoasoani i le faataunuuina o lenei tiutetauave. Peitai, o le faapaiaga, sa ese mai faapaiaga mulimuli ane o atunuu mo le galuega faafaifeautalai a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa malamalama Haite o le faapaiaga lea o le a faagaoioia ai le faapotopotoina o le nuu anamua o le feagaiga a le Atua, tagata Iutaia, ma o le a avea o se galuega o le a tauaveina e tagata Iutaia lava latou.
I le va o le 1873 ma le 1933, e tele isi tatalo o faapaiaga mo le Nuu Paia na fofogaina e Aposetolo mulimuli ane.7 I le 1970 ma le 1980 sa faavaeina ai e le Ekalesia se nofoaga i le eria o loo faataamilo i Ierusalema i le fatuina lea o se itu o le Ekalesia, ma faatuina ai le Nofoaga Tutotonu o le Iunivesite a Polika Iaga, ma sa faapaiaina ai le Togalaau Faamanatu o Osona Haite i luga o le Mauga o Olive.8 I le 1979, sa aoao mai ai e Elder Howard W. Hunter o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le sa faatinoina se matafaioi taua i le faatuina o nei faalapotopotoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Nuu Paia, e faapea o le maafaamanatu i le tatalo a Haite e lei faauigaina “faapea ua na o faamoemoega o Iutaia o tatou fiafia i ai. O loo i ai le naunautaiga o le Ekalesia i e uma e tupuga mai ia Apoeraamo.” Sa ia faamanatu atu i lana aufaafofoga e faapea “o Ierusalema e paia i tagata Iutaia, ae e paia foi i tagata Arapi.” Sa ia faaiu faapea, “O tagata Iutaia ma tagata Arapi o fanau a lo tatou Tama. O i latou uma o ni fanau o le folafolaga, ma e le faaituau le ekalesia. Matou te alolofa ma naunau mo i latou taitoatasi. O le faamoemoega o le talalelei a Iesu Keriso o le aumaia lea o le alofa, lotogatasi, ma le usoga o le faatulagaga aupito maualuga.”9
Vaaiga ia Ierusalema mai le Togalaau Faamanatu o Osona Haite.