“Helen Mar Kimball Whitney,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
“Helen Mar Kimball Whitney”
Helen Mar Kimball Whitney
Na soifua mai i le 1828 ia Heber C. Ma Vilate Murray Kimball, na molimauina e Helen Mar Kimball le tele o mea na tutupu o le Toefuataiga. Ina ua tolu ona tausaga, na papatiso ona matua faatasi ma ni uo lelei i le aiga o Polika Iaga. Na “pei e tasi” nei aiga e lua, na manatua mulimuli ane e Helen. “O le uso o lona tama o Polika,” o le mea moni, na papatisoina Helen ina ua nonofo faatasi aiga e lua i Katelani, Ohaio, e faapotopoto ma le Au Paia. Sa ia olioli i le faatasitasi i aoauli o aso Sa i vasega Tusi Paia i togalaau o Katelani.1
O le tama o Helen, o Heber, na faauuina o se Aposetolo i le 1835 ma na masani ona malaga ese i misiona. I taimi o lona toesea, na fesoasoani Helen e tausia le fale, o se faagasologa na faaauau ina ua siitia le aiga i Fa Uesi, Misuri, ina ua iva tausaga o Helen. Na sosola le au Kimball mai le saua o le aufaatupu faalavelave i le setete, ma na latou sosola i Ilinoi ma fesoasoani e nofoia Navu.2
O Iosefa Samita, o se uo mamae a le au Kimball, na aoaoina faalilolilo Heber ma Vilate i le 1841 e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo, lea na poloaiina o ia e ala i le faaaliga e faailoa atu.3 Ia Me po o Iuni o le 1843, na faailoa atu ai e Heber ia Helen le manatu o faaipoipoga faaautaunonofo ma uunaia o ia ia faamau ia Iosefa Samita o se ava faaautaunonofo. Na ia malie i le faamauga ma na iloaina mulimuli ane sa “mo na o le faavavau lava,” na tauina mai ai o le sootaga e lei i ai ni fegalegaleaiga faafeusuai.4 Na mafaufau Helen o le faaipoipoga o se taulaga e mafai ai ona soo faatasi aiga o Kimball ma Samita i le nuu faalelagi.5 Ina ua mavae le maliu o Iosefa i le 1844, na feoai ma faaipoipo Helen ia Horace Kimball Whitney, le tuagane o lana uo lelei o Sarah Ann Whitney ma le atalii o Newel K. ma Elizabeth Ann Whitney. Na faaipoipo Helen ma Horace mo le olaga nei i le Malumalu o Navu i le aso 3 o Fepuari, 1846.6
I le taimi o le malaga atu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Vanu o Sate Leki, na fanauina ai e Helen ni atalii se toalua. Na fanau mai ua maliu le muamua, ae o le lona lua na maliu i ni aso talu ona fanau mai. O lana tama lona tolu na maliu lava i le aso na fanau ai i le Vanu o Sate Leki. O le isi toavalu o le fanau a Helen na feola ina ua fananau mai, e ui na maliu lana tama teine matua i le mamapala i le 16 o tausaga, o lana tama teine laitiiti lava na maliu i le fiva i le 4 o tausaga ma na maliu se atalii i le 21. Faatasi ai ma le maliega a Helen, na faaipoipo atu Horace i ni ava faaautaunonofo e toalua, o Lucy Amelia Bloxham ma Mary Cravath. Na maliu Lucy e lei atoa se tausaga talu lana faaipoipoga. Na nofo Mary e sosoo ma Helen, ma na fesoasoani le toalua i le fanau a le tasi ma le isi.7
Na auai Helen i le Ekalesia ma lona nuu i Iuta, ae maise lava i galuega alofa ma aso faamanatu o le Aualofa.8 I le uunaiga a Emmeline B.Wells, na tusia ai e Helen ni manatuaga o uluai aso o le Ekalesia lea na lolomiina i le mekasini o le Woman’s Exponent . Na avea o ia ma se tusitala ma se tusi talaaga talenia.9 Ina ua faalauiloa faalauaitele e Iosefa Samita lll faapea e lei faia e lona tama pe na aoaoina faaipoipoga faaautaunonofo i Navu, na lolomi e Helen ni tamai tusi se lua e puipuia ai le faatinoga: Faaipoipoga Faaautaunonofo e pei ona Aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita ma le O le Mafuaaga Matou te Faatinoina ai Faaipoipoga Faaautaunonofo.10
Na maliu Helen i le 1896 ma na faanoanoa ai tagata o aiga ma uo mamae. “Ou te matuai olioli lava,” na ia tusia ai, “na ou maua le avanoa e avea ai ma se tasi o i latou na o mai i le tele o faigata ma maua se malamalama mo au lava ia faapea o lenei galuega o le galuega a le Atua.”11
Autu Fesootai: Joseph Smith and Plural Marriage [Iosefa Samita ma Faaipoipoga Faaautaunonofo], Relief Society [Aualofa], Plural Marriage in Utah [Faaipoipoga Faaautaunonofo i Iuta]