“Faapaiaga ma le Tausimea,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia
“Faapaiaga ma le Tausimea”
Faapaiaga ma le Tausimea
I seneturi talu mai le gafoaga o le vaitau o Kerisiano e tele vaega na taumafai e faataitai i Kerisiano o le Feagaiga Fou o loo ta’ua mai i le tusi o Galuega o e na “tuu tele a latou mea uma.”1 Sa aoao e Iosefa Samita e ala i le faaaliga o lenei faiga e ola ai sa afua mai i aso anamua lava. A o galue ai i lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia i le vaitau o le taumafanafana o le 1830, sa faamalau atu ai e Iosefa se faaaliga e uiga i le nuu anamua o Enoka, o ona tagata sa “tasi le loto ma tasi le manatu” ma sa “leai se mativa ia i latou.”2
O Ianuari na sosoo ai, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga i Niu Ioka na faatonuina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai iina e me’i atu i Ohaio, i le mea o le a “tuuina atu ai ia te outou e le [Alii] la’u tulafono.”3 O le taimi lea i Ohaio, sa nonofo ai se vaega o tagata fou liliu mai na ta’ua “o le aiga” i le faatoaga a Isaako ma Lusi Morley ma taumafai e ola ai i le mea na latou malamalama i ai e faapea o le mea sili ona lelei o le Feagaiga Fou o le taulimaina tutusa o mea uma.4 Ina ua latou taunuu atu i Ohaio, sa maitauina ai e Iosefa Samita ma Ioane Uitimera e faapea, e ui ina mataina le faiga a le aiga o Morley o le faamamafaina o le tautua faalenuu, ae sa le gafatia ona faaauau ai pea i lea faiga.5 I le aso 9 o Fepuari, sa tatalo ai Iosefa ma nai isi tagata ma maua ai le faaaliga na faataatia mai ai le tulafono a le Alii.6 Faatasi ai ma lenei taitaiga na faaalia mai, o le fuafuaga o le “oloa tutusa” sa faia i le faatoaga a le au Morley, “sa le faatuai ona lafoaiese mo le tulafono e sili atu le atoatoa a le Alii.”7
Maota lauiloa i le faatoaga a Isaako Morley e lata i Katelani, Ohaio.
O nisi taimi e ta’ua ai o le “tulafono o le faapaiaga ma le tausimea,” o lenei faaaliga na aoao ai le Au Paia i le ala e tulitulimatagauina ai le tutusa i tamaoaiga e aunoa ma le tiaia o filifiliga e tuu i le faitalia ma tiutetauave. E ausiaina lenei mea e le ala atu i le anaina faalenuu, ae e ala i le alagatatau i le Au Paia ona faapaiaina a latou meatotino, po o le faia ia paia e ala i le faaaogaina e faalautele ai le galuega a le Alii. O le faailoaina atu e faapea o a latou meatotino uma faalelalolagi e a le Atua lea, sa tuu atu ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai a latou meatotino i le Alii e ala i le epikopo ae taofi pea lava i le tausimea mo—ma le mea moni o le anaina o—fanua ma oloa latou te manaomia mo i latou lava. O le a lava le mea sa latou manatu o ni faasiliga, sa latou foaiina atu i le Ekalesia e tuuitiitia ai le mativa ma atinae ai Siona.8 O le matafaioi autu lava o le ofisa o le epikopo i le Ekalesia anamua, sa o le faatautaia lea o le tulafono o le faapaiaga.9
O le faatinoina o le tulafono o le faapaiaga na faamaonia le faigata, ona sa foliga mai o taimi uma lava e sili atu ai manaoga i lo o punaoa. E toatele le Au Paia na taunuu atu i Ohaio ma Misuri ma sa i ai i ni tulaga o le limavaivai, sa manaomia e le Ekalesia ona faatau ni fanua i Siona ma fauina ni fale, ma sa fetaiai foi le Au Paia ma le inosiaga mai o latou tuaoi. Sa le ioe sui o le Kamupani Tuufatasi—o le aufono na nafa i le 1832 ma le puleaina o mea tautupe a le Ekalesia—i le ala e ave ai le faamuamua i mea e faaalu ai tupe.10 O nisi o le Au Paia sa limafoai i mea na latou manatu o faasiliga ma foai atu i le epikopo; o isi sa taofiofimamau i fanua ma meatotino na totoe.11
E lua faaaliga i le 1838 na faalauiloa mai ai le tulafono o le sefuluai o se vaega o le tulafono o le faapaiaga.12 Na aoao mai i nei faaaliga e faapea, a uma ona faapaiaina a latou meatotino faasili, e tatau i le Au Paia ona foai atu le “tasi-vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma i tausaga taitasi.”13 Sa toefaamamafaina e perofeta na sosoo mai ai, o le sefuluai o se tasi lea o auala e ola ai tagata o le Ekalesia i le tulafono o le faapaiaga.14
E ui o loo tumau lava le mautu o mataupu faavae na musuia ai le tulafono o le faapaiaga, ae ua suia auala o loo faaaoga ai e le Au Paia le tulafono i lalo o le taitaiga faaperofeta ma ua tali atu i tulaga fesuisuiai. Mo se faataitaiga, sa uunaia e Polika Iaga le faatulagaina o faalapotopotoga i Iuta atoa ma i eria taulalata ane e fesoasoani e lagolago ai nuu tu tuaoi ma ia faaogatasi ma valalata atili faiga masani faaletamaoaiga a le Au Paia ma faaaliga a Iosefa Samita nai lo o le tamaoaiga faaAmerika lea e sili ona taulai i le tagata e toatasi. O nei faalapotopotoga, na ta’ua i nisi o taimi o “vaega aufaatasi,” sa faaaogaina i ituaiga eseese e afioaga eseese i le itu atoa o le Faatanoa Tele [Great Basin] i le taufaaiuiuga o le seneturi lona 19.15
O se atatosi i le 1875 o Orderville, Iuta, o se tasi o afioaga sa taumafai e faaaoga mataupu faavae o le faapaiaga i lalo o le taitaiga a Polika Iaga.
E faaopoopo atu i le totogiina o sefuluai, e tele auala na maua e le Au Paia e faapaia ai o latou taimi, taleni, ma tupe e fai ai le galuega a le Alii. Na amataina i Katelani, sa faia ai e le Au Paia taulaga anapogi mo e matitiva. I Navu ma mulimuli ane i Iuta, sa faamaopoopoina ai e tamaitai o le Aualofa faatasi ma taitai i le lotoifale ma taitai aoao o le Ekalesia ia latou taulimaina manaoga o e limavaivai .16 Sa foai atu e tagata o le Ekalesia ia punaoa i le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga ia tuuitiitia ai tupe faaalu i femalagaaiga mo tagata liliu mai e i atunuu mamao e mananao e faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Iuta.17 Sa faavaeina le polokalama o le uelefea a le Ekalesia i le vaitau o le 1930 e fesoasoani ia i latou na tauivi i lalo o tulaga olopalaina o le tamaoaiga i le Pau Tele o le Tamaoaiga.18 I le 2001, sa amatalia ai e le Peresitene o le Ekalesia o Gordon B. Hinckley le Tupe Faaagaga mo Aoga ia mafai ai e tagata o le Ekalesia e le lava le tamaoaiga i le lalolagi atoa ona tulitulimatagauina ni avanoa e aotauina ai.19 O nei polokalama taitasi ua tali atu i faamoemoega o le tulafono o le faapaiaga e pei ona faatulagaina ai e ala i faaaliga: ia tausia e matitiva ma limavaivai, ia ola faatasi i le alofa, ia aloese mai le paie, ma ia lagolago ai le tuputupu a’e o le Ekalesia.
Autu e Faatatau i Ai: Epikopo, Vaega Aufaatasi, Sefuluai, Aualofa o Tamaitai o Navu