Ionatana Napela,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia
“Ionatana Napela”
Ionatana Napela
I le aso 8 o Mati, 1851, sa vaai atu ai Ionatana Napela (o lona igoa atoa i le faaHawaii o Napelakapuonamahanaonaleleonalani) e 37 tausaga o savali ane se tagata ese talavou i lona maota i le motu o Maui i le Malo o Hawaii. Sa talia lelei e Napela le alii ma ia iloa ai o lona igoa o Siaosi Q. Cannon, o se tasi o faifeautalai muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai i luga o le motu. Sa faafeiloai atu e Napela ia Cannon i le aoao Porotesano o le lotoifale ma maitauina ai le malosi o le feteenai o i laua i mataupu faalelotu. I lena afiafi, sa tautino ai Napela, o lē sa faigaluega o se faamasino ina ia mafaufau ma le toto’a i mau a vaega taitasi ma talia le vaega na te iloa ua sili ona sao.1 E ui i le vevesi mai o tagata i le isi 10 masina na sosoo ai e faamuta sootaga ma le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa faaauau pea ona ofoina atu e Napela i faifeautalai ni meaai ma le fale, ma sa iu ina filifili o ia e papatiso i le aso 5 o Ianuari, 1852.
Ionatana Napela i le 1869.
Sa mafaufau Siaosi Q. Cannon i le la feiloaiga ma Ionatana Napela o se tali i ana tatalo.2 Sa fesoasoani Napela e aoao Cannon i le gagana Hawaii ma sa la galulue faatasi e faaliliu le Tusi a Mamona i le faaHawaii—o le faaliliuga muamua lea o le tusi i se gagana e le o se gagana faaEuropa. Na fautuaina atu foi e Napela le uluai fuafuaga mo se polokalama e aoao faamasani ai faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le gagana o le eria ua tofia i ai i latou: o se aoga e faaalu ai e e faatoa taunuu atu le lua masina e aoao ai le gagana ao lei taape atu e faataunuu o latou tofiga.3
E pei o le toatele o tagata liliu mai o le seneturi lona 19, sa manao Ionatana Napela e faatasi atu i le tino autu o le Au Paia, ma amata ai ona fuafua mo se me’i atu i le Teritori o Iuta i le amataga o le vaitaimi o le1850. E ui i lea, o se tulafono a Hawaii i le 1850, sa faasāina ai tagata Hawaii mai le malaga ese atu mai le malo. Nai lo lena sa auauna atu Napela o se vaega o se faalapotopotoga na tofia e sailia se nofoaga e faapotopoto ai i totonu o Hawaii, ma fesoasoani e filifili ma faamautu le fanua i Lanai mo le faapotopotoina o le Au Paia.4
O tausaga sa i ai i Lanai sa faigata. Sa toe valaauina atu i le fale ia faifeautalai mai Iuta i le 1858, ma sa tauivi le Au Paia na faatoa faapotopotoina ma le oge ma isi luitau tau i le tamaoaiga. I le 1861 sa taunuu mai ai se [alii] o le Au Paia o Aso e Gata Ai e atamai e tautala, na igoa ia Walter Murray Gibson ma tauaveina le taitaiga o le kolone. O le aluese ai mai i ona tiutetauave, sa lei leva ae faaalu e Gibson tupe na sue e Au Paia Hawaii e faatau mai ai fanua i lona lava igoa, tapāina se totogi mo le faauuina i le perisitua, ma faapea ona faaleagaina ai le faalapotopotoga o le Ekalesia i le motu seia oo ina tapēina lona igoa i le 1864.5 Ina ua mavae lea, sa fesoasoani Napela i le Au Paia i Hawaii ina ia malamalama ma talia lo latou aafiaga faanoanoa ia Gibson ma faamalosia le faatuatua o le tasi ma le isi.6 Sa fesoasoani foi Napela i le Au Paia e siitia atu i se nofoaga fou e faapotopoto ai i Laie i le motu o Oahu.
I le 1869, sa iu ai ina mafai ona malaga atu Napela i Iuta, lea na avea ai o ia ma tagata Hawaii muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai e maua ona ia lava sauniga o le malumalu ma faataunuu sauniga sui mo tuaa ua maliliu.7 Ina ua toe foi mai i le aiga, sa valaauina Napela e vaaia se vaega o faifeautalai ao latou asiasi atu i motu taitasi o Hawaii. Ae ui i lea, na vave faamutaina le misiona i le 1871, ina ua maua le faletua o Napela, o Kitty i le lepela. Sa filifili Napela e faatasi atu ma ia i Molokai, lea na faatu ai e le malo se nofoaga e puipuia ai i latou o loo tigaina i lea faamai.8 I le nofoaga o lepela, sa la galulue faatasi ai ma le patele Katoliko sa igoa ia Tamā Tamiano, o lē na avea o sana “uo sili.”9 Sa maua uma Napela ma Tamā Tamiano i le lepela ao laua auauna atu; sa mulimuli ane faapaiaina e le Ekalesia Katoliko Roma ia Tamā Tamiano o se tagata paia.
Na pulefaamalumalu Napela i se paranesi o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Molokai seia oo ina maliu o ia, e lua vaiaso na muamua ai ona maliu ai lea o lona faletua o Kitty i le 1879.10 Sa ia vaai i le tuputupu ae o le Ekalesia mai lona amataga faatauvaa seia oo ina mausali lona faatulagaina i luga o atumotu: e oo ane i le taimi o lona maliu, ua pe a ma le 1 i le 10 tagatanuu Hawaii sa avea ma tagata o le Ekalesia.11