“Lusi Maka Samita,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
“Lusi Maka Samita”
Lusi Maka Samita
Na fanau mai i le 1775, ma sa ola ae ia Lusi Maka i se aiga e loloto i le faalelotu. I lana sailiga mo le faaolataga, sa suesue ai e Lusi le Tusi Paia, tatalo, talanoaina ia miti ma faaaliga vaaia, ma sa auai atu i fonotaga faalelotu ma sauniga toefaaolaola sa lagolagoina e aulotu eseese. Sa faaipoipo atu o ia ia Iosefa Samita Le Matua i le 1796, ma o ia o le tina o Iosefa Samita Le Itiiti ma le isi 10 o tamaiti. Sa aoao e Lusi lana fanau ia faitautusi e faaaoga ai le Tusi Paia ma sa tootutuli faatasi ma i latou i lotu faaleaiga. Sa auai o ia i le Lotu Periperiane mo sina taimi puupuu i Palamaira ae ua ia talia lelei le talalelei toefuataiina ma e lei leva ona faatulaga le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830 ae papatisoina loa o ia.
Atavali o Lusi Maka Samita i Navu na saunia e Sutcliffe Maudsley
O Lusi Maka Samita o se leo malosi i le Ekalesia i ona popofou. O ia o se molimautino i mea na siomia ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma sa molimau mai sa ia siiina ia papatusi ma sa uuina le Urima ma le Tumema1 Sa ia taitaia se vaega o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Faiete, Niu Ioka, i Katelani, Ohaio i le 1831.2 Sa la o ma lana tama o Ailama i se misiona i Detroit mulimuli ane i lena tausaga ma sa molimau saoloto atu e uiga i le Tusi a Mamona.3 I Katelani, sa ia fesoasoani e taitai ia taumafaiga e sue tupe e fausia ai se aoga.4 Sa auai o ia i le Aualofa a Navu i le 66 o ona tausaga i le aso 24 Mati, 1842, ma sa ia ta’u atu i fafine na potopoto ai e faapea ua ia “faamoemoe o le a faamanuiaina e le Alii ma fesoasoani i le Sosaiete i le fafagaina o e fiaaai ma faalavalava i e ua le lavalava.””5 Sa amanaia tele e le Au Paia le tina faaaloalogia o le Perofeta ma sa faalogo i ana fautuaga, ma faasino atu ia te ia ma le agaalofa o “Tina Samita.”6
I le 1844, i nai masina talu ona maliliu ia Iosefa, Ailama, ma Samuelu Samita, sa amata e Lusi Maka Samita ona faaputuputu lana talafaasolopito, ma na fesoasoani i ai ia tusiupu o Martha ma Howard Coray. E ui ina ua matua ma faaletonu lona soifua maloloina, ae sa ia lagonaina: “o se avanoa e le laumaua faapea foi o lo’u tiute … le tuuina atu (e fai ma a’u toe molimau i se lalolagi e le o toe mamao ona ou tuua lea) o se tala.”7 Na maea le tusitusiga a Lusi ia Oketopa 1845, ma sa ia faasilasila atu faalauaitele le galuega faatino i le konafesi aoao.8 Ina ua masii atu le toatele o tagata o le Ekalesia i sisifo agai atu i le Faatanoa Tele ina ua mavae le 1846, sa fai ifo le soifua maloloina o Lusi, ma sa ia filifili e nonofo ai pea ma lona aiga i Ilinoi. Sa ia faaaluina tausaga na totoe o lona soifua ma lana tama teine o Lusi Milikini, o lana tama teine faaletulafono o Ema, ma atalii o lana fanau. Na maliu Lusi Maka Samita i le 1856
Na lolomi ma faasalalauina e le Aposetolo o Osona Palate le talafaasolopito a Lusi i le 1853. I le 1860, sa faitioina ai faalauaitele e Peresitene Polika Iaga le talafaasolopito a Lusi, ma tusilima i mea sese i aso ma le faasologa o taimi, ma fai mai pea lava sa faaletonu le manatua o Lusi. Sa talosagaina e Peresitene Iaga lona fesoasoani o Siaosi A. Samita (o le atalii o le tuagane o Lusi) e faasa’o ia mea na sese ma “tuu atu e faasalalau i le lalolagi.”9 E i lalo ifo o le 2 pasene o le anotusi na toe suia i faasaoga.
E faapei o faapogai uma lava e tuuina mai ai faamatalga mai manatuaga, o le tala a Lusi Maka Samita sa i ai faaletonu, o mea ua faatele, ma mea e faaituau. Peitai, o le au tusitalafaasolopito sa suesueina ana faamatalga, na faia se faaiuga o mea sese i lana talafaasolopito e matuai laiti lava ma e lei tupu soo.” Mai le 200 igoa i lana talafaasolopito, e silia ma le 190 o loo faamaonia e isi faapogai.10 E sili atu i lo lena, e leai se faamaoniga faapea na faaletonu le mafaufau o Lusi. Sa talanoa se tagata na asiasi atu i Navu i le 1855 ia Lusi ma sa matauina ai e faapea “o lana faatofala’iga sa o se tulaga ofoofogia.”11 O faamatalaga a Lusi na avatu ai se malamalamaaga i ona uiga patino, talitonuga, ma le malamalama i le valaauga o Iosefa Samita. O loo aumaia ai foi ni tala i le maoae o le aiga o le au Samita ma mea na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia ia e le o maua i nisi lava faapogai. Ua faaaogaina lana talafaasolopito i le Au Paia muamua lava e faamatala ai nei mea na tutupu ma mo talanoaga na ia toe-fatuina mai lona manatua.
O Autu e Fesootai I Ai: Female Relief Society of Nauvoo, Joseph Sr. and Lucy Mack Smith Family, Departure from Nauvoo