“Pene 36: Te Puhapa o Ziona: Fepuare–Tiunu 1834,” Te Mau Aamu no Roto Mai i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau (2002), 135–39
“Pene 36,” Te Mau Aamu no Roto Mai i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, 135–39
Pene 36
Te Puhapa o Ziona
(Fepuare–Tiunu 1834)
A faaea ai o Iosepha Semita i Ketelani, Ohio, ua faaroo oia e te tupu ra te fifi o te Feia Mo‘a i Misouri. Ua haavi te pŭpŭ taata iino ia ratou ia faarue i to ratou mau fare. Ua pure atu te Feia Mo‘a i to tatou Metua i te Ao ra no te tauturu mai ia ratou.
Ua horoa mai Iesu i te hoê heheuraa ia Iosepha. Ua parau mai oia e mea tia i te tahi o te mau tane o te Ekalesia ia haere atu i Misouri no te tauturu i te Feia Mo‘a. E o Iosepha Semita to ratou taata faatere. E mea tia ia ratou ia afai atu i te moni no te hoo mai i te fenua. Ua hinaaro te Fatu e 500 taata no te haere atu.
Ua haapao Iosepha i te parau a te Fatu. Ua parau atu o Iosepha i te Feia Mo‘a e mea tia i te mau tane e 500 ia haere atu i te fenua ra o Ziona i Misouri. Ua ani oia i teie mau tane ia haere mai i Ketelani. Hoê 100 ana‘e tane tei haere mai. Aita te tahi atu mau tane o te Ekalesia i faaroo i te Fatu.
Ua piihia teie pŭpŭ tane e 100, te Puhapa o Ziona. Ua faarue ratou no te haere atu i te fenua ra o Ziona. Ua haere avae noa te tahi mau tane. Ua haere te tahi atu pae na nia i te mau pereoo tura‘i. I te pô ua haaputuputu ratou i te vahi hoê. I roto i to ratou tere, ua amui faahou mai 100 faahou â mau tane ia ratou.
Ua haere ratou 1.000 maile. E tere atea roa hoi teie e te fifi. Aita hoi i rava‘i te mau maa maitai na teie mau tane.
Ua parau te tahi o teie mau tane e mea fifi roa teie tere. Aita ratou i au i te maa. Ua parau ratou e ere o Iosepha Semita i te taata faatere maitai. Ua parau atu o Iosepha i teie mau tane ia tatarahapa. Mai te mea e aita ratou e tatarahapa, e ma‘ihia e e pohe hoi ratou.
E mea parau-tia te tahi o te mau tane. Ua tauturn ratou ia Iosepha Semita. Ua haapao ratou i te mau faaueraa a te Atua. Ua faaite hoi ratou i to ratou here i te Ekalesia a Iesu Mesia. E haamana‘o noa o Iosepha Semita i ta ratou mau tautururaa ia’na.
I te pae hopea, ua tae teie mau tane no te Puhapa o Ziona i Misouri. Ua puhapa ratou i te pae anavai.
Ua ite te pŭpŭ taata iino e ua tae mai teie mau tane i reira. I te pô ua haere mai teie pŭpŭ taata iino i pihai iho i te puhaparaa. Ua hinaaro ratou ia taparahi i te mau tane no te Puhapa o Ziona.
Ua faatae mai te Atua i te hoê vero rahi. Ua pupuhi te mata‘i e ua topa te mau tumu raau i raro. Ua topa mai hoi te mau hiona rarahi mai te ofa‘i te huru. Ua ho‘a (pura) mai te uira. E ua tupu te vaipue rahi e ua î te fenua i te pape. Ua haruhia te hoê o te mau tane no te pŭpŭ taata iino e te uira e ua pohe roa. Ua pêpê hoi te tahi atu mau taata no te pŭpŭ taata iino.
Ua ri‘ari‘a te mau tane i roto i teie pŭpŭ taata iino. Ua ite ratou e te tauturu nei te Atua i te mau tane no te Puhapa o Ziona. Ua horo ê atu teie pŭpŭ taata iino. Aita ratou i hamani ino i te mau tane no te Puhapa o Ziona. Aita hoi teie mata‘i rahi i faaino noa a‘e i te mau tane no te Puhapa o Ziona.
E piti mahana i muri iho ua horoa mai te Fatu i te hoê heheuraa ia Iosepha Semita. Ua parau mai te Fatu e tia i te mau tane no te Puhapa o Ziona ia faaea i Misouri e aore râ ia ho‘i atu i Ketelani.
Ua parau mai Iesu e aita te tahi o te mau tane i haapao i ta’na parau. Aita oia i mauruuru ia ratou. Tera râ, ua haapao te tahi pae o te mau tane ia’na. Ua mauruuru hoi te Fatu ia ratou. Ua parau mai oia e e haamaitai rahi mai oia ia ratou i te mana rahi atu.
I te tahi mau mahana rii i muri iho e rave rahi mau tane no te Puhapa o Ziona i ma‘ihia. Hoê ahuru ma maha to ratou i pohe. Ua parau mai o Iosepha e pohe ratou mai te mea e aita ratou e tatarahapa.
Ua farerei atu o Iosepha Semita i te Feia Mo‘a i Misouri. Ua maiti oia i te mau tane ei melo no te apooraa teitei. E ua ho‘i atu o Iosepha e to’na mau hoa i Ketelani.
Aita te mau tane no te Puhapa o Ziona i tauturu i te Feia Mo‘a i Misouri. Aita ta te mau tane e tia ia tauturu no te mea aita ratou i haapao i te parau a te Atua. Ua parau mai te Atua e patuhia o Ziona e te mau feia parau-tia ana‘e.
Buka Fafau 105:2–10