Laipelí
Te u ʻiloʻi fēfē ‘a e faikehekehe ‘o e moʻoní mo e meʻa ‘oku halá?


Te u ʻiloʻi fēfē ‘a e faikehekehe ‘o e moʻoní mo e meʻa ‘oku halá?

Naʻe lahi ha ngaahi moʻoni ‘o e ongoongoleleí naʻe liliu pe mole ‘i he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní. Naʻe toe fakafoki mai ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ngaahi moʻoni ko ʻení ‘i hotau kuongá. ‘Oku lava ke tokoniʻi kitautolu ‘e heʻetau ako ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá mo ‘etau fanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ke tau ‘iloʻi hono faikehekehe ‘o e ngaahi moʻoni ‘o e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí mo e ngaahi meʻa hala ‘oku akoʻi ‘e he māmaní.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

‘Okú ke fakafaikehekeheʻi fēfē ʻa e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ‘i hoʻo moʻuí koeʻuhí ne ke lava ‘o fakafaikehekeheʻi ‘a e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá?

Ko e hā ha ngaahi meʻa hala ʻe niʻihi ‘oku fehangahangai mo e toʻu tupú? Te ke poupouʻi fēfē kinautolu ke nau fakapapauʻi e moʻoni ‘o e ngaahi fakamatala ‘oku nau maʻú? Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ke nau ‘iloʻi ‘a e founga ‘o hono fai ‘ení?

Ngāue ʻaki ‘a e ngaahi maʻuʻanga tokoni ‘i laló ke mahino kiate koe ‘a e founga ke ‘iloʻi ai ʻa e faikehekehe ‘o e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá. ‘E hanga ‘e he ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ‘i hono moʻui ʻaki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘o tokoniʻi koe ke ke lava ‘o akoʻi lelei ia. Peá ke fakakaukau ki he founga ‘e lava ʻe he ngaahi ‘ekitivitī ‘i he toenga ‘o e fokotuʻutuʻu ko ‘ení, ‘o tokoniʻi koe ke ke palani ha ngaahi founga ke kau mai ai e toʻu tupú ʻi he akó.

Sione 8:31–32; Siosefa Sāmita —Mātiu 1:37 (‘Oku tokoniʻi kitautolu ‘i heʻetau ako ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá ke tau iloʻi ʻa e moʻoní)

ʻIsaia 5 :20; Mōsese 4:3–4 (‘Oku feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi)

Molonai 7:12–19 (ʻOku mei he ʻOtuá ʻa e meʻa ko ia ‘okú ne fakalotoʻi kitautolu ke tau fai lelei mo tui kia Kalaisí)

Molonai 10:5; T&F 46:7–8 (‘Oku fakmoʻoniʻi ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘a e moʻoní)

Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1:8–20 (‘Oku lotu ‘a Siosefa Sāmita ke ne ‘iloʻi ‘a e moʻoní)

Boyd K. Packer, “ʻOku ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá ni,”Ensign pe Liahona, Mē 2013, 6–8

Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 28–31

Marcos A. Aidukaitis, “Kapau ʻOkú ke Masiva Poto, Ensign pe Liahona, Mē 2014, 108–10

Vitiō: “ʻE Fakatauʻatāinaʻi Koe”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe ‘ikai foʻi ‘a e Fakamoʻuí ‘i he taimi naʻe fekuki ai ‘a kinautolu naʻá Ne akoʻí mo e faingataʻá. Naʻá Ne kei ‘ofaʻi mo tokanga pē kiate kinautolu. Hangē ko ‘ení, neongo hono fakafisingaʻi ʻe Pita ʻa e Fakamoʻuí, ka naʻá Ne kei tokanga mo tokoniʻi pē ia ke ne feʻunga ke taki e Siasí. Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ‘o kei tokanga pē kiate kinautolu ‘okú ke akoʻí ‘a ia ‘oku nau fāifeinga ke moʻui ‘aki ‘a e ongoongoleleí?

ʻĪmisi

Vitiō:“Fakapapauʻi e Meʻa ke Akoʻí”

Mamata kahi ange

ʻAi ke fehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoniʻi ‘a e toʻu tupú ke nau fakatokangaʻi ‘a e fehokotaki ʻa e meʻa naʻa nau ako ‘i he ngaahi tūkunga kehekehe (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne nau aʻusia mo honau kaungāmeʻá).Te ke tokoniʻi fēfē kinautolu ke sio ki he felāveʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakaʻahó?ʻE ala tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Aleaʻi ha ngaahi fehuʻi ‘a e toʻu tupú hili ha‘anau ako ki he Hē mei he Moʻoní mo Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí ‘i heʻenau ngaahi kalasi kehé. Te ke tokoniʻi fēfē kinautolu ke nau maʻu ha ngaahi tali?

  • Huluʻi e fuofua miniti ʻe taha sekoni ʻe 30 ʻo e foʻi vitiō “ʻE Fakatauʻatāinaʻi Koe.” Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻi he konga ko ʻeni ʻo e foʻi vitioó kau ki he ngaahi founga poto ʻoku feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi ai kitautolú. Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau aleaʻi e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e ʻikai ke nau fakavaivai ki he ngaahi kākā ʻa Sētané.

Ako fakataha

‘E lava ‘e he ngaahi ‘ekitivitī takitaha ‘i laló ‘o tokoniʻi ‘a e toʻu tupú ke nau ‘iloʻi ‘a e faikehekehe ʻo e moʻoní mo e meʻa ‘oku halá. Muimui ki he fakahinohino ‘a e Laumālié, ʻo fili ha ‘ekitivitī ‘e taha pe lahi ange ‘e ‘aonga taha ki hoʻo kalasí:

  • ʻOange ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha tatau ʻo e palakalafi fakaʻosi ʻe hiva ʻo e lea ʻa Palesiteni Boyd K. Packer “ʻOku Ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá Ni. Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau kumi e ngaahi foʻi lea mahuʻinga ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá. Kole ange ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi lea ʻoku nau ʻiló pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ne nau fili ai e ngaahi leá ni.

  • Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e lea ʻa ʻEletā Neil L. Andersen ko e “Siosefa Sāmita.” Fakaafeʻi e kulupu ʻe taha ke lau e talanoa kau ki he tohi loi naʻá ne takihalaʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Siasí. Fakaafeʻi e kulupu ʻe tahá ke lau e talanoa kau ki he tā ʻo ʻEletā Lāsolo M. Nalesoní. Kole ki he kulupu takitaha ke vahevahe e meʻa ʻoku nau ako mei heʻenau talanoá kau ki hono fakafaikehekeheʻi e moʻoní mei he halá.

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau ako ʻa e Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1:8–20 pea hiki ha lisi ‘o e ngaahi sitepu ne ngāue ʻaki ‘e Siosefa Sāmita ‘i heʻene fakafaikehekeheʻi ‘a e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá. ‘E founga fēfē nai ha muimui ‘a e toʻu tupú ki he sīpinga ‘a Siosefá ‘i he taimi ‘oku nau fie ‘ilo ai pe ‘oku moʻoni ha meʻá?

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau kumi ‘i he Molonai 7:12–19 ke nau ‘ilo ‘a e tuʻunga te nau lava ‘o ngāue ʻaki ki hono fakafaikehekeheʻi ‘o e leleí mei he koví. Fakaafeʻi ‘a e toʻu tupu takitaha ke ne hiki ha lisi ‘o e ngaahi fili ‘okú ne fehangahangai mo iá pea ngāue ʻaki ‘a e ngaahi tuʻunga ko ‘ení ke tataki ʻaki ‘ene fili takitaha. Fakaafeʻi ke nau vahevahe mai ha ngaahi meʻa mei heʻenau lisí kapau ‘oku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

  • Fakaafeʻi ‘a e toʻu tupú ke nau fakakaukauloto ki ha meʻa ‘oku hoko ‘a ia ‘oku nau fehangahangai ai mo ha fakamatala te ne ʻai ke nau tālaʻa ‘i heʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Ko e hā ha meʻa te nau lava ‘o fai ke fakafaikehekeheʻi ai ‘a e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá ‘i ha tūkunga peheé? Ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi ke nau ako e folofolá ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení pe ko e ngaahi sitepu ʻe tolu naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Marcos A. Aidukaitis ʻi heʻene lea “Kapau ʻOkú Ke Masiva Poto.” Kole ange ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú. Fakaafeʻi foki kinautolu ke nau vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia ʻa ia ne nau lava ai ke fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá.

Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako he ʻaho ní. ‘Oku mahino nai kiate kinautolu ‘a e founga ‘o hono fakafaikehekeheʻi ‘o e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai mo haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke toe tuku ha taimi lahi ange ki he tefito ko ʻení?

Ngaahi taukei ako ʻo e ongoongoleleí

Fakafaikehekeheʻi ʻa e tokāteline moʻoní mei he tokāteline halá. Taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau ʻilo pe ako ha ngaahi fakakaukau foʻou, te tau lava ʻo fakapapauʻi hono moʻoní ʻaki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Naʻe akoʻi tuʻolahi nai ʻa e fakakaukaú ni ʻi he folofolá? ʻOku akoʻi nai ia ʻe he kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló? ʻOku fenāpasi nai ia mo e ngaahi ngāue lolotongá pea mo e ngaahi tuʻutuʻuni kuo fakangofua ʻe he Siasí? ʻOku fakamoʻoniʻi mai nai kiate au ʻe he Laumālié ʻa hono moʻoní?

Fakaafeʻi ke ngāue

Fakaafeʻi ‘a e toʻu tupú ke nau vahevahe ki ha faʻahinga meʻa naʻa nau ongoʻi lolotonga ʻa e kalasí. Ko e hā ha meʻa naʻe ueʻi fakalaumālie kinautolu ke nau faí? Ko e hā ha mea te ke lava ‘o fai ke fakalotolahiʻi kinautolu ke nau moʻui ‘aki ‘a e meʻa kuo nau akó?

Paaki