Laipelí
ʻE tāpuekina fēfē au mo hoku fāmilí ʻi hono tauhi ha tohinoa fakafoʻituituí?


ʻE tāpuekina fēfē au mo hoku fāmilí ʻi hono tauhi ha tohinoa fakafoʻituituí?

Kuo ʻosi fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá hono mahuʻinga e tauhi ʻo e ngaahi lekōtí. ʻOku ʻomi ʻe he hiki ʻo e tohinoa fakatāutahá ha faingamālie ke tau fakakaukau ai ki heʻetau moʻuí mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki lahi kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. ʻE toe lava foki ke hoko ʻetau ngaahi tohinoá ko ha maʻuʻanga tataki fakalaumālie mo ha mālohi ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú hotau fāmilí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ha meʻa te ne ueʻi fakalaumālie e toʻu tupu ʻokú ke akoʻí?

1 Nīfai 1:1–3; ʻAlamā 37:8–9; Mōsese 6:5, 45–46 (Ko e ngaahi sīpinga ʻo hono tauhi e lekōtí ʻi he folofolá)

1 Nīfai 6:3–6 (Meʻa ke fakakau ʻi he lekooti fakatāutahá)

3 Nīfai 23:6–13 (Ko hono valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí ʻi he taʻe-kakato ʻenau ngaahi lekōtí)

Henry B. Eyring, “ʻOiauē, Manatu, Manatu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2007, 66–69; vakai foki ki he vitiō “ ʻOiauē, Manatu, Manatu”

ʻAi ke fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ke ʻai ke fakafehokotaki ʻe he toʻu tupú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi feituʻu kehekehé (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu mo honau kaungāmeʻá). Ko e hā ha founga te ke lava ʻo tokoni ai ke nau mamata ki hono mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa ne nau aʻusia kimuí ni naʻá ne fakamoʻoniʻi ha foʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

  • Kapau ʻe lava, pea fakamatala ha konga mei hoʻo tohinoá pe tohinoa ʻa ha kui (pe fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí pe uōtí ke ne fai ʻeni). Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke hiki ʻa e aʻusia ko ʻení? ʻOku tāpuekina fēfē ʻa e niʻihi kehé ʻi hono tauhi ʻe ha taha ha tohinoa?

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ki he toʻu tupú ke mahino ʻa e mahuʻinga hono tauhi ha tohinoá. ʻI hoʻo muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe lelei taha ki hoʻo kalasí:

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau lau ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe valu ʻo e malanga ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ko e “ ʻOiauē, Manatu, Manatu ” (pe huluʻi ʻa e vitiō ʻo e malanga ko iá), pea kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu tupu ʻi hono hiki fakaʻaho ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻene ngaahi aʻusiá. Ko e hā mo ha toe meʻa ne nau ako ʻo kau ki hono tauhi ha tohinoá mei he pōpoaki ʻa Palesiteni ʻAealingí? Lau fakataha ʻa e palakalafi fakaʻosi ʻo ʻene malangá, pea vahevahe ha ʻausia kimuí ni ʻi hoʻo moʻuí naʻá ke fakatokangaʻi ai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá pe ngali naʻe ʻi ai Haʻane pōpoaki maʻau. Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau fakalaulauloto ki haʻanau tali ki he ngaahi fehuʻi ne fokotuʻu ʻe Palesiteni ʻAealingí pea lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú.

  • Kole ki he toʻu tupú takitaha ke nau lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení: 1 Nīfai 1:1–3; ʻAlamā 37:8–9; Mōsese 6:5, 45–46. Kole ki he toʻu tupú ke nau fakakaukau pea vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu tuʻunga ʻi he tauhi ʻe he kakai ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ha lekōtí. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai tauhi ai ʻe he kakaí ha tohinoa fakatāutahá? Ko e hā ʻoku ako ʻe he toʻu tupú mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku tokoni ke nau ʻilo ai hono mahuʻinga ʻo e hiki ha tohinoá? Poupouʻi kinautolu ke nau lau ha tohinoa haʻanau kui (kapau ʻe lava) pe ʻinitaviu ha taha ʻo ʻenau mātuʻá pe kuí pea hiki ʻenau fakamoʻoní, talanoa ʻo ʻenau uluí, ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻo e moʻuí, mo e ngaahi manatu ʻoku nau saiʻia taha aí.

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa te nau fakamatalaʻi ʻi heʻenau tohinoa fakatāutahá. Lau fakakalasi ʻa e 1 Nīfai 6:3–6. Kole ki he toʻu tupú ke nau kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Nīfai ke fakakau ʻi heʻene lekōtí, pea tānaki ia ki he lisí. Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau fakakaukauʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻoku totonu ke nau hiki ʻi heʻenau tohinoá, pea tuku ange ha taimi ke nau hiki ha ngaahi palakalafi ʻo ha fakamatala ki ha tohinoa.

  • Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau lau ʻa e 3 Nīfai 23:6–13. ʻE ala kaunga fēfē ʻa e potufolofolá ni ki heʻetau feinga ke tauhi ha tohinoa fakatāutahá? Kole ki he toʻu tupú ke nau fakakaukauʻi ha aʻusia fakalaumālie pe mahuʻinga ne nau maʻu ʻoku nau ongoʻi ʻoku totonu ke nau lekooti. ʻE tāpuekina fēfē kinautolu pe niʻihi kehé ʻi haʻanau lau ʻa e aʻusia ko ʻení? Tuku ange ha taimi ʻi he kalasí ke nau tohi ʻo fakamatalaʻi ʻa e aʻusia ko ʻení.

Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe e meʻa naʻa nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e tauhi ha tohinoá? Ko e hā ha ngaahi ongo pe ueʻi ʻoku nau maʻu? ʻOku toe ʻi ai mo haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ‘E ‘aonga nai ke toe tuku ha taimi lahi ange ki he kaveinga ko ‘ení?

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻEke ki he toʻu tupú pe ko e hā ha meʻa kuo ueʻi kinautolu ke fai, koeʻuhí ko e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi ‘a e ngaahi ongo ko ʻení. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke muimuiʻi ai.

Paaki