Laipelí
Ko e hā te u lava ʻo ako meia Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo e muimui ki he Laumālié?


Ko e hā te u lava ʻo ako meia Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo e muimui ki he Laumālié?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tomasi S. Monisoni: “Kuo teʻeki ai ha ʻaho te u taʻe fetuʻutaki ai mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Ko ha fetuʻutaki ia ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki—ka ne ʻikai ia, ko e moʻoni te u hē. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke maʻu e faʻahinga fetuʻutaki ko iá he taimí ni mo hoʻo Tamai Hēvaní, ʻoku ou tapou atu ke ke ngāueʻi e taumuʻa ko iá. ʻI hoʻo fai iá, te ke maʻu ai e totonu ki Heʻene ueʻí mo e tataki fakalaumālié ʻi hoʻo moʻuí—ko ha meʻa ʻoku tau fuʻu fie maʻu ʻo kapau ʻoku tau fie moʻui fakalaumālie lolotonga ʻetau fononga ʻi he māmaní. Ko e faʻahinga ueʻi fakalaumālie mo e tataki ko iá, ko ha ongo meʻafoaki ia ʻokú Ne ʻomi taʻe-totongi maʻatautolu ʻo kapau pē te tau fekumi ki ai. Ko ha koloa mahuʻinga fau ia! ʻOku ou ongoʻi fakatōkilalo mo houngaʻia maʻu pē he taimi ʻoku fetuʻutaki mai ai e Tamai Hēvaní kiate au ʻi Heʻene ngaahi ueʻí. Kuó u ako ke ʻiloʻi ia, falala pea mo muimui ki ai” (“Tuʻu ʻi he Potu Toputapú,Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 84).

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi he muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Kuo tataki fakalaumālie fēfē koe ʻe he sīpinga ʻa Palesiteni Monisoní ʻi he meʻá ni?

ʻOku ʻiloʻi ʻe he toʻu tupu ʻokú ke akoʻí ʻa e founga ke maʻu ai mo muimui ʻi he ngaahi ueʻi fakalaumālié? ʻE tokoni fēfē ʻa e ako ke muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he toʻu tupú he lolotongá ni pea ʻi he kahaʻú? ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe he sīpinga ʻa Palesiteni Monisoní?

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻe tokoni ke ako ai ʻe he toʻu tupú mei he sīpinga ʻa Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo hono ngāueʻi e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Lea Fakatātā 3:5–6 (Kapau ʻoku tau falala ki he ʻEikí, te Ne tataki hotau ngaahi halá)

1 Nīfai 3:7 (ʻOku teuteu ʻe he ʻEikí ha founga ke tau fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne fekau ke tau faí)

2 Nīfai 32:1–5 (ʻOku fakahinohino mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau faí)

T&F 8:2–3 (ʻOku folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó)

Thomas S. Monson, “Fakakaukau ki he Ngaahi Tāpuakí,Ensign pe Liahona, Nōvema 2012

Thomas S. Monson, “Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú,Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 82–86 (talanoa fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e fakatapui ʻo e Temipale Felengifuti Siamané)

Thomas S. Monson, “Ko e Manatu ki he Tāpanekalé,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 41–42 (talanoa ki he ongo naʻe ueʻi ia ʻi he lea he konifelenisí ki ha kiʻi taʻahine naʻe tangutu ʻi he fakafaletoló)

Vitiō: “Following the Promptings of the Spirit,” “Always Follow the Promptings of the Spirit”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi, “Ko ʻeku akonakí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana naʻá ne fekau aú. Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia pe ko ʻeku leá ʻiate au pē” (Sione 7:16–17). ʻOku tokoni fēfē ʻa e lahi ʻo hoʻo talangofuá ke ke ʻilo ai ʻa e moʻoni ʻo e tokāteline ʻokú ke akoʻí?

Fai hano fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ke fai hano fakafehokotaki ʻe he toʻu tupú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi feituʻu kehekehé (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu mo honau kaungāmeʻá). Te ke tokoniʻi fēfē ke nau fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ʻapasiá ʻi he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupu takitaha ke ne kumi ha potufolofola naʻá ne lau mo fakaʻilongaʻi mai kimuí ni pea vahevahe ia mo e kalasí. Kole ange ke nau takitaha vahevahe pe ko e hā naʻe mahuʻingaʻia ai ʻi he veesi ko iá.

  • Vahevahe mo e toʻu tupú ʻa e fakamatala meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he kamataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu ʻi he fakamatala ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi talanoa ʻe lava e toʻu tupú ʻo fakakaukau ki ai ʻa ia naʻe maʻu mo ngāueʻi ʻe Palesiteni Monisoni ko e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke ako ai ʻa e toʻu tupú mei he sīpinga ʻa Palesiteni Monisoni ʻo e muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié. Muimui ʻi he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí:

  • Vahe ki he toʻu tupu takitaha ha talanoa fekauʻaki mo hono maʻu mo e muimui ʻa Palesiteni Monisoni ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (hangē ko ia ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení). Kole ki he toʻu tupú ke nau lau mo fakamatalaʻi fakanounou ʻa ʻenau talanoá pea mo e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo hono ngāueʻi e tataki fakalaumālié. Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻa ia ne nau talangofua ai ki he ngaahi ueʻí pea faitāpuekina ai kinautolu.

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻoatu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení pea fai ha fakamatala fakanounou ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola takitaha fekauʻaki mo e muimui he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Lau fakataha ha talanoa ʻe taha pe toe lahi ange fekauʻaki mo Palesiteni Monisoni ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, pea kole ki he toʻu tupú ke nau fanongo ki ha ngaahi founga ne fakafōtunga ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau laú. Ko e hā ʻe lava ʻe he toʻu tupú ʻo fai ke nau ongoʻingofua ange ai ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié?

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau fakakaukauʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau lau ʻa e ngaahi talanoa fekauʻaki mo Palesiteni Monisoní ʻoku fokotuʻu mai ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení: Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Te tau ikunaʻi fēfē ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he muimui ki he ngaahi ueʻí? Fakaafeʻi ke nau vahevahe ha ngaahi ʻilo ne nau maʻu mei he sīpinga ʻa Palsiteni Monisoní. Ko e hā te nau lava ʻo fai ke muimui ai ki he sīpinga ko iá?

Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku mahino nai kiate kinautolu e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fai e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ʻi he kaveingá ni?

Ngaahi taukei ako ʻo e ongoongoleleí

Fakamatala fakanounou. ʻOku fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ʻi he ʻuluaki ʻekitivitī ʻe ua ʻi he konga ko ʻení ke hiki ha fakamatala nounou ki he meʻa ne nau ako mei ha lea ʻi ha konifelenisi pe ha potufolofola. ʻE lava ke ke tokoniʻi kinautolu ʻaki hono poupouʻi ke nau hiki ha fanga kiʻi fakamatala fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ongó, ko e tokāteline ʻoku akoʻí, ngaahi meʻa ne hokó, kakai naʻe kau ki aí mo e alā meʻa pehē. Te nau lava ʻo fehuʻi pē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku feinga ʻa e ʻEikí ke fakamamafaʻí pea ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻi he meʻa naʻá ku lau ʻoku kaunga fakatāutaha kiate au?”“

ʻĪmisi

Vitiō: “Vakaiʻi e Meʻa Ne Nau Akó”

Mamata kahi ange

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻEke ki he toʻu tupú pe ko e hā ha meʻa kuó ne ueʻi kinautolu ke fai, ko e tupu mei he meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi e ngaahi ongo ko ʻení. Fekumi ki he Laumālié ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e founga te ke lava ʻo muimuʻi ai iá.

Paaki