Laipelí
ʻE anga fēfē haʻaku fakaleleiʻi ʻeku founga ako folofolá?


ʻE anga fēfē haʻaku fakaleleiʻi ʻeku founga ako folofolá?

ʻOku ʻikai ʻuhinga e fekau fakafolofola ke “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3) ko e kehe pē ke lau e folofolá. ʻOku totonu ke tau fakatotoloʻi kinautolu ʻi he faivelenga, fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau akoʻí pea fakatatau ʻa e ngaahi akonakí ni kiate kitautolu. ʻOku totonu ke tau lotu ke maʻu ha mahino pea mo muimui ki ha faʻahinga ueʻi pē ʻoku tau maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ʻe hono ako ke mahuʻingamālie e folofolá ʻo langa hake ʻetau tuí, maluʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí, mo tokoni ke tau ʻunu ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo tokoniʻi fēfē ʻe he folofolá hoʻo moʻuí? Ko e hā kuó ke fai ke toe mahuʻingamālie ange ai hoʻo ako folofolá?

ʻOku maʻu nai ʻe he toʻu tupu ʻi hoʻo kalasí ha ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻi he folofolá? Te ke tokoniʻi fēfē kinautolu ke fakaleleiʻi ʻenau ako e folofolá?

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻilo te ne tokoniʻi e toʻu tupú ke fakaleleiʻi ʻenau ako folofolá?

1 Nīfai 10:19; T&F 88:63, 118 (Kapau te tau kumi, te tau maʻu)

1 Nīfai 19:23 (ʻOku totonu ke tau fakatatau e folofolá kiate kitautolu)

2 Nīfai 4:15–16; T&F 138:1–11; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–13 (ʻOku ʻomi ʻe he fakalaulauloto ki he folofolá e fakahaá)

2 Nīfai 32:3 (ʻOku totonu ke tau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí)

Devin G. Durrant, “ʻOku ou Fakalaulauloto Maʻu pē Ki ai,” Ensign pe Liahona, Nov. 2015, 112–15

Henry B. Eyring, “Ko ha Fealēleaʻaki ʻi he Ako Folofolá,” Ensign, July 2005, 22–26

David A. Bednar, “Ko ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí,” Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú, Fēp. 4, 2007

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e folofolá ki he akoʻí mo e fakamoʻoní. Naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí ke nau fakalaulauloto ki he folofolá mo fakaʻaongaʻi kinautolu ke maʻu e talí. Te ke tokoniʻi fēfeeʻi e toʻu tupú ke nau ngāue ʻaki ʻa e folofolá ke maʻu ʻa e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí?

Fai hano fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ke fai hano fakafehokotaki ʻe he toʻu tupú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi feituʻu kehekehé (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu mo honau kaungāmeʻá). Te ke lava fēfē ʻo tokoni ke nau vakai ki hono mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu kiate koe ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe ha faʻahinga meʻa naʻa nau ako ʻi he folofolá ʻi heʻenau ako fakatāutaha he uike ní. Ko e hā ʻenau palani ki hono ako e folofolá? Ko e hā e meʻa ʻoku nau ongoʻi te nau lava ʻo fakaleleiʻi ʻi heʻenau ako e folofolá?

  • Hiki ʻi he palakipoé, “ʻOku mahuʻinga ki he fafangaʻi fakalaumālié ʻa e tokanga ki hono lau ʻo e folofolá” (Quentin L. Cook, “ʻOku Mou Lava ke Ongoʻi Pehē Nai he Taimí Ni?Ensign pe Liahona, Nōvema 2012). Fehuʻi ki he toʻu tupú pe ko e hā ʻenau fakakaukau ki hono ʻuhinga ʻo hono fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he folofolá. ʻOku fēfē ʻene kehe mei hono lau ʻataʻatā pē kinautolú? Poupouʻi ke nau fakakaukau ki he fakamatala ko ʻení ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e ako folofolá he lolotonga ʻo e lēsoni ko ʻení.

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke fakaleleiʻi ʻe he toʻu tupú ʻenau ako e folofolá. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié, ʻo fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe toe lahi ange ʻe ngāue lelei taha ki hoʻo kalasí:

  • Ko e founga ʻe taha ke toe lelei ange ai hono ako e folofolá, ko hano kumi hake ha potufolofola lolotonga e ako fakatāutahá pea fakatefito ai e tokangá he lolotonga ʻo e uiké (vakai ki he lea ʻa Devin G. Durrant “ʻOku ou Fakalaulauloto Maʻu pē Ki ai.”) ʻI ha uike ʻe taha kimuʻa pea fai e kalasí, fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e lea ʻa Brother Durrant pea nau “fakalaulauloto maʻuloto” ki ha potufolofola. ʻI he kalasí, ʻoange ha taimi ke nau vahevahe ai ʻenau ngaahi aʻusiá. Tohi ʻi he palakipoé, “Ko e hā ha founga ʻe toe lelei ange ai ʻetau ako folofolá?” pea fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau vahevahe atu ha ngaahi fokotuʻu mei he lea ʻa Brother Durrant pea mo ʻenau ako fakatāutahá mo fakafāmilí.

  • Hiki ʻi he palakipoé ʻa e foʻi lea ko e fekumi, fakalaulauloto, mo e lotu. Fakaafeʻi e toʻu tupu takitaha ke ne lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku fokotuʻu atu ʻe he fokotuʻutuʻu ko ʻení pea vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ʻokú ne ako mei he folofolá. Kole ki he toʻu tupú ke nau hiki ʻenau fakamoʻoni fakafolofolá ʻo hoko ki he foʻi lea ʻi he palakipoé ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akoʻí. Ko e hā mo ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ako folofola leleí ʻe lava e toʻu tupú ʻo fakakaukau ki aí? ʻOku nau ʻiloʻi mo ha toe ngaahi potufolofola ʻoku nau fakafōtunga mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá?

  • Hiki ʻi he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi mei he fakamatala ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi “Ko ha Fealēleaʻaki ʻi he Ako Folofolá ” ʻe tokoni lelei taha ki he toʻu tupu ʻokú ke akoʻí. Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí ni, pea tuku ange ha taimi ke nau lau ai ʻa e ngaahi tali ʻa Palesiteni ʻAealingí. Ko e hā ha meʻa ʻoku nau ako mei he tali ʻa Palesiteni ʻAealingí ʻe lava ʻo tokoni ke fakaleleiʻi ʻaki ʻenau ako e folofolá?

  • Fakafeʻiloaki e toʻu tupú ki he ngaahi tokoni fakaako ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí (hangē ko e ngaahi futinoutí, ʻuluʻi vahé, Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Tefitó, mo e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Tokoniʻi ke nau ʻilo e founga ʻoku lava ai ʻa e ngaahi tokoni fakaako ko ʻení ʻo fakaleleiʻi ʻenau ako e folofolá. ʻI hano fakangofua ʻe he pīsopé, fakaafeʻi ha kāingalotu ʻo e uōtí, ke nau ōmai ki he kalasí ke ʻinitaviu kinautolu ʻe he toʻu tupú fekauʻaki mo e founga ʻoku nau ʻai ai ʻenau ako folofolá ke mahuʻingamālié.

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau fili ha vahe ʻi he ngaahi folofolá pea tuku ha ngaahi miniti ke lau ia, mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ako folofolá ne nau ako ʻi he ʻaho ní. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau ne nau maʻu ʻi heʻenau akó.

Kole ki he toʻu tupú ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau ako ʻi he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu e founga ke fakaleleiʻi ai ʻenau ako folofolá? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ki he tefito ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“Fokotuʻutuʻu e sea ʻi he lokí ke ke lava ʻo mamata ki he fofonga ʻo e tokotaha kotoa pē pea lava e tokotaha kotoa ʻo mamata kiate koe” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 79).

Fakaafeʻi ke ngāue

Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau fakakaukau ki heʻenau palani ako folofola fakatāutahá. Ko e hā ha meʻa kuo nau ako ʻi he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni ke fakaleleiʻi ʻenau palaní?

Paaki