Laipelí
Te u ako fēfē nai ke u ngāue lelei ange ʻi he Siasí?


Te u ako fēfē nai ke u ngāue lelei ange ʻi he Siasí?

Ko e taimi ʻoku ui ai ʻe he ʻOtuá kitautolu ke ngāué, ʻokú Ne toe fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau ngāue faivelenga. Ko e taimi ʻoku tau ʻilo ai hotau ngaahi fatongiá pea tau fakahoko faivelenga kinautolú, ʻoku faitokonia ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi ngāué. ʻOku toe tāpuekina foki kitautolu ʻi hotau ngaahi uiuiʻí ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he faleʻi hotau kau taki ʻi he Siasí. ʻOku tau kau ʻi he foungá ni mo Ia ʻi hono langa Hono puleʻangá mo tokoni ki Heʻene fānaú.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

ʻOku tokoni fēfē atu ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo feinga ke fakahoko ho ngaahi uiuiʻí? Ko e hā ha ngaahi aʻusia te ke lava ʻo vahevahe mo e toʻu tupú?

ʻI he toʻu tupu ko ʻeni ʻokú ke akoʻí, ko hai ʻoku ʻi ai haʻane uiuiʻi? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke nau ako he taimí ni ke ngāue lelei ʻi he Siasí?

ʻI hoʻo teuteú, ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi potufolofola mo e maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ha meʻa ‘okú ke ongoʻi ke vahevahe mo e toʻu tupú?

Selemaia 1:5–9; Mōsaia 2:11; Mōsese 6:31–34 (Ko e kau palōfita ne nau maʻu ha mālohi mei he ʻEikí ke fakahoko honau ngaahi uiuiʻí)

Sione 15:16; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:5 (ʻOku ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he fakahā, ke tau ngāue)

Sēkope 1:17–19; T&F 4; 107:99; 121:34–36 (ʻOku totonu ke tau ngāue faivelenga kakato ke fakahoko hotau ngaahi uiuiʻí)

T&F 25 (Ko hono maʻu ʻe ʻEma Sāmita ha faleʻi fekauʻaki mo hono fakahoko hono ngaahi fatongiá)

Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Lahi Taha ʻIate Kimoutolú,” Ensign mo e Liahona, Mē 2017, 78–81

Dieter F. Uchtdorf, “Ako meia ʻAlamā mo ‘Amuleki,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2016, 71 – 74

Carl B. Cook, “Ngāue,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2016, 110 – 12

Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe falala ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu naʻe muimui ʻiate Iá. Naʻá Ne teuteuʻi kinautolu mo ʻoange ha ngaahi fatongia mahuʻinga ke nau akoʻi, tāpuakiʻi, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e hā ha ngaahi faingamālie te ke lava ʻo foaki ki he toʻu tupú ke nau feakoʻiʻaki ai?

ʻĪmisi

Vitiō: “ʻOku Mau Hoko”

Mamata lahi ange

ʻAi ke fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ke fakafehokotaki ʻe he toʻu tupú ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he ngaahi tūkunga kehekehe (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí pe meʻa ne nau aʻusia mo honau kaungāmeʻá). Ko e hā ha founga te ke lava ʻo tokoni ai ke nau fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Kole ki he toʻutupú ke nau vahevahe ha aʻusia ne hoko kimuí ni ‘i heʻenau akoʻi e ongoongoleleí. Ko e hā e meʻa ʻoku nau ongoʻi ne ola leleí? Ko e hā e meʻa ʻoku nau loto ke fakaleleiʻí?

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau fakamatala ki ha faʻahinga uiuiʻi ne nau maʻu ʻi he Siasí. Ko e hā honau ngaahi fatongiá? Ko e hā ha faingataʻa pe palopalema ʻi he uiuiʻí? Naʻe tokoniʻi fēfē nai kinautolu ʻe he ʻEikí? Vahevahe haʻo aʻusia pē ʻaʻau, mo fai hoʻo fakamoʻoní.

Ako fakataha

ʻE tokoni e ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke ʻilo ʻe he toʻu tupú e founga ke ngāue lelei ai ʻi he Siasí. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí:

  • Faʻu ha lisi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke maʻu ʻe he toʻu tupú hono ngaahi tali ki aí mei he lea ʻa Palesiteni Dieter F. Uchtdorf  “Ko e Lahi Taha ʻIate Kimoutolú,” hangē ko ʻení, “Ko e hā e uiuiʻi mahuʻinga taha ʻi he ongoongoleleí?” Fai ki he toʻu tupú ha fehuʻi ʻe taha he taimi ʻe taha peá ke sio ai pe ko hai te ne ʻuluaki maʻu hake e talí mei he leá. ʻI hono maʻu ko ia ʻe he toʻu tupú e tali takitaha, tuku ha kiʻi taimi ke mou aleaʻi ai e meʻa ʻokú ne akoʻi mai fekauʻaki mo e tokoni ʻi he Siasí.

  • Fa‘u ha saati ʻotu ‘e ua ʻoku fakahingoa ko e “‘Alamā” mo e “ʻAmuleki” ‘i he palakipoé. (ʻE  ala fakafiefia foki ki he Toʻu Tupú haʻanau fakafofongaʻi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻi ha fanga kiʻi fakatātā faingofua.) Fakaafe‘i ʻa e kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau fekumi ki he lea ‘a Palesiteni Dieter F. Uchtdorf ko e “Ako meia ʻAlamā mo ʻAmuleki,” ʻo fekumi ki he ngaahi founga naʻe ngāue ai ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki maʻá e niʻihi kehé. ‘I he taimi ʻoku ma‘u ai ha meʻa ‘e ha mēmipa ʻo e kalasi, fakaafe‘i ʻa e tokotaha ko iá ke hiki ia ‘i he sātí. ‘E muimui fēfē ʻa e to‘u tupú ki he ngaahi sīpinga ʻa ‘Alamā mo ʻAmulekí? Aleaʻi mo e kalasí e sātí

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe e ngaahi talanoa mei he ngaahi potufolofolá ʻa ia naʻe ʻoange ai ha ngāue faingataʻa ki ha taha peá ne maʻu ha tokoni mei he ʻEikí (ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he ngaahi potufolofola ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fakamatala ko ʻení). Kapau ʻe lava, tokoni ke nau kumi e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi talanoa ko ʻení ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí. Ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu fekauʻaki mo e ongo talanoa ko ʻení? Ko e hā ʻoku nau ako mei he ongo talanoá ni kau ki hono fakahoko ʻo e ngaahi uiuiʻí?

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau lau e lea ʻa   ʻEletā  Carl B. Cook ko e “Ngāue,” ʻo kumi ai ha lea te nau lava ʻo vahevahe fekauʻaki mo e founga ke nau ngāue faivelenga ai ʻi he ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻenau ngaahi kupuʻi leá mo e ʻuhinga ʻoku nau pehē ai ʻoku mahuʻingamālie e faleʻi ko ʻení. Te nau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa ne nau ako ʻi honau ngaahi uiuiʻí he taimí ni pea ʻi he kahaʻú? 

  • Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ʻuluʻi tohi Faleʻí mo e Ngaahi Talaʻofá. Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau fekumi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 pea talaatu ʻa e faleʻi mo e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita fekauʻaki mo hono uiuiʻí. Kole ke nau hiki he palakipoé e meʻa ʻoku nau ʻiló. ʻE kaunga fēfē ʻa e faleʻi mo e ngaahi talaʻofa ko ʻení ki he ngaahi uiuiʻi ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupú? Kole ki he toʻu tupu ne nau ʻosi maʻu ha ngaahi uiuiʻí ke nau vahevahe ha faʻahinga meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo e faleʻi pe ngaahi talaʻofa naʻe fai kiate kinautolu ʻi he taimi ne vaheʻi ai kinautolú. Te ke lava foki ke vahevahe e meʻa ʻokú ke manatuʻí. Naʻe fakahoko fēfē ʻa e ngaahi talaʻofá ni?

  • Lau ʻe he kalasí ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:99. Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau fakakaukau ʻo pehē ne ʻoange kiate kinautolu ha uiuiʻi ʻi he uōtí pe siteikí, pea kole ange ke nau vahevahe atu ʻa e uiuiʻi ʻoku nau fakakaukau ki aí (vakai, “Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí” he peesi 186–95 he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí). Ko e hā te nau fai ke nau ʻilo honau ngaahi fatongia ʻi honau uiuiʻí? (Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo vakaiʻi e ngaahi potufolofolá, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, mo e Laipeli ʻo e Ako Fakatakimuʻá he LDS.org, pe ko ha taha ʻoku lolotonga ngāue ʻi he uiuiʻi ko iá). Kole ki he toʻu tupú ke tuku ha taimi he lolotonga ʻo e kalasí pe lolotonga ʻo e uike ka hokó ke nau ako ai ki he uiuiʻí pea vahevahe e meʻa ne nau ʻiló he kalasi ʻo e uike ka hokó.

Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku mahino nai kiate kinautolu e founga ke ngāue lelei ai ʻi he Siasí? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ʻi he kaveingá ni?

Ngaahi taukei ako ʻo e ongoongoleleí

Fekumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOku fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ʻi he ʻuluaki ʻekitivitī ʻi he konga ko ʻení ke nau fekumi ʻi he ngaahi folofolá, ʻo kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni (pe ngaahi moʻoni taʻengata) fekauʻaki mo e ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Poupouʻi kinautolu ke nau fai kiate kinautolu pē ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení “Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ou ako mei he fakamatala ko ʻení? ʻOku nau kehe nai mei he meʻa naʻá ku fakakaukau ki ai pe ako ʻi he kuo hilí? ʻOku nau ueʻi nai au ke liliu ha meʻa ʻi heʻeku moʻuí?” Poupouʻi e toʻu tupú ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi tatau he lolotonga ʻenau ako fakataautaha e folofolá.

Fakaafeʻi ke ngāue

Fehuʻi ki he toʻu tupú e meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻoku ueʻi ke nau fai makatuʻunga he meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi e ngaahi ongo ko ʻení. Fekumi ki he Laumālié ʻi hoʻo fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi founga te ke lava ʻo muimuiʻi aí.

Paaki