Laipelí
‘E anga fēfē haʻaku fakatatau mai ki heʻeku moʻuí ‘a e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Hē mei he Moʻoní mo hono toe Fakafoki mai ‘o e ongoongoleleí?


‘E anga fēfē haʻaku fakatatau mai ki heʻeku moʻuí ‘a e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Hē mei he Moʻoní mo hono toe Fakafoki mai ‘o e ongoongoleleí?

‘Oku totonu ke tau “fakatatau ‘a e ngaahi folofola kotoa pē kiate [kitautolu], koeʻuhí ke ‘aonga ia kiate [kitautolu] pea [tau] poto ai” (1 Nīfai 19:23). Ko hono ‘uhinga ‘o hono fakatatau ‘o e ngaahi folofolá, ke te sio ki he founga ‘oku faitatau ai ‘a e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi tuʻunga ‘i he folofolá mo e ngaahi meʻa ‘oku hoko mo e ngaahi tuʻunga ʻo ʻetau moʻuí. Neongo naʻe hoko ‘a e ngaahi meʻa ‘i he Hē mei he Moʻoní mo hono toe Fakafoki mai ‘o e ongoongoleleí ‘i he kuohilí, ka te tau kei lava pē ‘o kumi ha ngaahi founga ke tau ako mei he ngaahi meʻa ko iá pea fakahoa mai ia kiate kitautolu ‘i he ‘ahó ni.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo tāpuekina fēfē koe ‘e hoʻo fakatatau ‘a e folofolá ki hoʻo moʻuí? Ko e hā ha ngaahi founga kuo nau tokoniʻi koe ‘i hoʻo fakatatau ‘a e folofolá ki hoʻo moʻuí? Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Hē mei he Moʻoní mo Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí ‘oku mahuʻinga makehe ki hoʻo moʻuí?

‘E anga fēfē hano tāpuekina e toʻu tupú ‘e heʻenau ako ke fakatatau ‘a e folofolá? Ko e hā ha ngaahi fehokotaki ‘okú ke vakai ki ai ‘i heʻenau moʻuí mo e ngaahi meʻa ‘oku nau ako ‘o kau ki he Hē mei he Moʻoní mo Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí?

Ako ‘i he faʻa lotu ki he ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ‘ení. Ko e hā ha meʻa te ne tokoniʻi ‘a e toʻu tupú ke nau fakatatau ‘a e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Hē mei he Moʻoní mo Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí?

1 Nīfai 19:23–24 (‘Oku totonu ke tau fakatatau ‘a e folofolá kiate kitautolu)

T&F 61:36(Ko e meʻa kuo folofola ‘aki ‘e he ‘Eikí ki he tokotahá, kuó Ne folofola ‘aki ia ki he kakai kotoa pē)

Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1:5–20 (‘Oku fakatatau ‘e Siosefa Sāmita ‘a e Sēmisi 1:5 kiate ia)

Hē mei he Moʻoní,Tuʻu Maʻu ‘i he Tuí (2004), 76–77

M. Russell Ballard, “ Ako ‘a e Ngaahi Lēsoni ‘o e Kuohilí{,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 31–34

Vitiō: “What the Restoration Means for Me”

Faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

‘Oku akoʻi ‘e he Fakamoʻuí e kakaí ke nau fakakaukau ki he folofolá ‘iate kinautolu pē pea ngāue ʻaki ia ke maʻu ai e tali ki heʻenau fehuʻí. ‘E anga fēfē haʻo tokoni ke mahino ki he toʻu tupú ‘a e founga ke nau fakaʻaongaʻi ai e meʻa kuo nau lau ‘i he folofolá ki heʻenau ngaahi faingataʻaʻiá?

Fai hano fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ke fakafehokotaki ʻe he toʻu tupú ʻa e meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi feituʻu kehekehé (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí pe meʻa ne hoko kiate kinautolu mo honau kaungāmeʻá). Ko e hā ha founga te ke lava ʻo tokoni ai ke nau vakai ki hono mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ki he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Fakaafeʻi ʻa e kau finemuí ke nau vahevahe mo e kau talavoú ha meʻa naʻa nau toki ako ‘o kau ki he Hē mei he Moʻoní pe ko Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí ‘i heʻenau ngaahi kalasi ʻi he Kau Finemuí. Fakaafeʻi’a e kau talavoú ke nau vahevahe mo e kau finemuí ha meʻa naʻa nau ako ‘o kau ki he Hē mei he Moʻoní pe ko Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí ‘i heʻenau ngaahi kōlomu ‘o e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

  • Fakaafeʻi ‘a e toʻu tupú ke nau lau ‘a e 1 Nīfai 19:23 pea aleaʻi ‘a e meʻa naʻe ‘uhinga ki ai ‘a Nīfai ‘i heʻene pehē “fakatatau ‘a e ngaahi folofolá… kiate kimautolu” (kapau ‘e fie maʻu peá ke vahevahe mo e toʻu tupú ‘a e palakalafi ‘i he kamataʻanga ‘o e fokotuʻutuʻu ko ‘ení). Huluʻi ‘a e foʻi vitiō ko e “What the Restoration Means for Me,” pea fakaafeʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau kumi ha ngaahi founga ‘oku faitatau ai ‘a e toʻu tupu ‘i he vitioó mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí pea mo ‘enau moʻui ʻanautolú.

Ako fakataha

ʻE lava ‘e he ngaahi ‘ekitivitī takitaha ‘i laló ‘o tokoniʻi ‘a e toʻu tupú ke mahino kiate kinautolu ‘a e founga ke nau fakatatau ai ‘a e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Hē mei he Moʻoní mo Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí. Muimui ki he fakahinohino ‘a e Laumālié, fili ha ‘ekitivitī ‘e taha pe lahi ange ‘e ‘aonga taha ki hoʻo kalasí:

  • Fakaafeʻi ‘a e toʻu tupú ke nau lau ‘a e Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1:5–10 ke nau ‘ilo ai ʻa e meʻa naʻe hoko ‘i he moʻui ‘a Siosefa Sāmitá ‘i heʻene kei taʻu 14. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ‘a e veesi 11 ki he 20pea feinga ke nau ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe fai ‘e Siosefa ke fakatatau mai ‘a e folofola naʻá ne laú ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá. ‘E anga fēfē hano tokoniʻi ‘e he sīpinga ‘a Siosefa Sāmitá ‘a e toʻu tupú ke fakatupulekina ‘enau ako folofolá? ‘Oange ha taimi ke nau hiki ai ha ngaahi founga te nau lava ‘o fakatatau ai ‘a e ngaahi meʻa naʻe aʻusia ‘e Siosefa Sāmitá ki heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi ‘a e toʻu tupú ke nau vahevahe mo ha mēmipa kehe ‘o e kalasí ‘a e meʻa naʻa nau hikí.

  • Hiki ʻi he palakipoé ‘a e ongo ‘uluʻi tohi ko ‘ení “Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní” mo e “Hē Fakafoʻituitui mei he Moʻoní. Kole ki he toʻu tupú ke nau lau ‘a e “Hē mei he Moʻoní” ‘i heTuʻu Maʻu ‘i he Tuípea hiki ‘i he palakipoé ‘a e ngaahi meʻa ‘oku nau fakatupu pe naʻe tupu mei he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní. Tokoniʻi ke nau fakatatau ‘a e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní kiate kinautolu ʻaki hono aleaʻi ‘a e founga ‘e lava ai ‘e he ngaahi meʻa ‘i heʻenau lisí ‘o fakatupu ha hē fakafoʻituitui mei he moʻoní. Hangē ko ‘ení, ko e kakai naʻa nau tamateʻi ‘a e kau ʻaposetoló hili e pekia ‘a Kalaisí, pe ko ha tokotaha he ‘ahó ni ‘okú ne fakafisingaʻi pe fakaangaʻi e kau ‘aposetolo moʻuí, ‘oku nau ‘i he tuʻunga fakatuʻutāmaki ‘o e hē fakafoʻituitui mei he moʻoní. Ko e hā ‘e lava ‘e he toʻu tupú ‘o fai ke maluʻi kinautolu mei he hē fakafoʻituitui mei he moʻoní?

  • Fehuʻi ki he toʻu tupú pe ko e hā nai haʻanau tali, kapau ‘e pehē ange ‘e hanau kaungāmeʻa, “ʻOku ‘ikai te u fie lau ‘a e folofolá; ‘oku nau fakamatala pē ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he kuohilí. Ko e hā haʻanau fekauʻaki mo ‘eku moʻuí he taimí ni? Vahevahe ‘i he toʻu tupú ‘a e lea ‘a ‘Eletā M. Lāsolo Pālati ko e “Ako ‘a e Ngaahi Lēsoni ‘o e Kuohilí” pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ‘enau kongá pea kumi ha ngaahi founga te nau lava ai ‘o tali ‘a e fehuʻi a honau kaungāmeʻá.

Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe e meʻa naʻa nau ako ‘i he ‘aho ní. ‘Oku mahino nai kiate kinautolu ‘a e anga hono fakatatau e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Hē mei he Moʻoní mo Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí kiate kinautolú? Ko e hā haʻanau ongo pe fakakaukau? ‘Oku toe ‘i ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ‘E ‘aonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ke ako ki he kaveinga ko ‘ení?

Tokoni fakafaiako

“ʻOku ‘ikai ke fuʻu mahuʻinga ‘a e lahi ‘o e nāunau ‘okú ke akoʻí, ka ‘oku mahuʻinga ange ʻene takiekina e moʻui ‘a hoʻo kau akó. Koeʻuhí ‘e lava ‘e ha taulōfuʻu mai e ngaahi akonakí ke ne fakatupu ha puputuʻu pe fakaongosiaʻi e kau akó, ‘oku faʻa lelei ange ai ke nofotaha pē ‘i ha tefitoʻi moʻoni ‘e taha pē pe ua” ( ʻOku ‘Ikai ha Ui ‘e Mahuʻinga Ange ‘i he Faiakó [1999], 115-16).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻEke ki he toʻu tupú pe ko e hā ha meʻa kuo ueʻi kinautolu ke fai ko e tupu mei he meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi ‘a e ngaahi ongo ko ʻení. Fekumi ki he Laumālié ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha founga te ke lava ʻo muimuiʻi ai iá.

Paaki