Laipelí
Te u lava ‘o fakaʻaongaʻi fēfē e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ke fakamālohia ʻeku tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?


Te u lava ‘o fakaʻaongaʻi fēfē e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ke fakamālohia ʻeku tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ʻaho ní kia Sīsū Kalaisi pea fakaafeʻi e kakai kotoa pē ke ʻinasi ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá. ʻOku uiuiʻi ʻa kinautolu ke nau hoko ko ha “kau fakamoʻoni makehe” ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ʻa Kalaisí, ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku tau monūʻia ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻenau ngaahi akonakí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo fakamālohia fēfē hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻe he lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí? Ko e lea, ngaahi tohi, pe ngaahi fakamatala fē ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kuo nau tokoniʻi koe ke toe lelei ange hoʻo ʻilo kau kiate Iá?

Ko e hā e ngaahi lea he konifelenisi fakamuimuitahá ʻe tokoni ki he toʻu tupú ʻi hono fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí? Te ke lava fēfē ʻo poupouʻi e toʻu tupú ke nau fekumi ʻi he lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea moʻui ʻaki kinautolu?

ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu e lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi te ne fakamālohia e tui ʻa e toʻu tupu ʻokú ke akoʻí?

Sēkope 7:11–12; Mōsaia 13:33–35; 15:11–12 (ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfita kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisi)

T&F 27:12; 107:23 (Ko e kau ʻaposetoló ko ha kau fakamoʻoni makehe kinautolu ʻo Sīsū Kalaisi)

T&F 76:22–24 (Ko e fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa Sīsū Kalaisí)

Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAposetolo

David A. Bednar, “Kuo Fili ke Fakamoʻoni ki Hoku Huafá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 128–31

Jeffrey R. Holland, “Feluteni Ai e Fakamaau Totonú, ʻOfá, mo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 104–6

Quentin L. Cook, “ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 83–86

Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpe. 2000, 2–3

Vitiō: “Toʻo ‘o e Ngaahi Kavengá”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe ‘afioʻi ʻe Sīsū ʻa kinautolu naʻá Ne akoʻí peá Ne ʻafioʻi pe ko hai te nau lava ʻo hoko ki aí. Naʻá Ne ʻafioʻi ha ngaahi founga makehe ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ke nau ako pea tupulaki. Ko e hā ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo tokoni ke aʻusia ʻe he toʻu tupú ke ueʻi ai kinautolu ke nau mataʻikoloa ʻaki mo manatuʻi e lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí?

Fai hano fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi ʻuluaki miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ki he toʻu tupú ke nau fakafehokotaki e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne nau aʻusia mo honau ngaahi kaungāmeʻá). Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki he mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia fakaako pe fakafaiako ʻi tuʻa he kalasí.

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke lau e fakamatala ko e “ʻAposetolo” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pea kumi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e fatongia ʻo ha ʻAposetolo. ʻAi ke kumi fakataha ʻe he kalasí pea lau e ngaahi potufolofola (hangē ko ia ʻoku ʻoatu he fokotuʻutuʻu ko ʻení) ʻoku nau fakahaaʻi ko e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ko ha kau fakamoʻoni makehe kinautolu ʻo Sīsū Kalaisi. Ko e hā e ongo ʻa e toʻu tupú ʻo kau ki he ngaahi potufolofolá ni?

Ako fakataha

ʻE lava e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ʻo tokoni ke mahino ki he toʻu tupú e founga ʻe lava ke fakamālohia ai ʻe he lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ʻa ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻomou kalasí:

  • ʻOange ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha tatau ʻo e vahe ko e “Maʻuʻanga Tokoni Kuo Filifilí” mei he lea ʻa ʻEletā David A. Bednar “Kuo Fili ke Fakamoʻoni ki Hoku Huafá.” Fakaafeʻi kinautolu ke fili mo vahevahe ha lea mei ha palōfita pe ʻaposetolo ʻi he kuongá ni, ʻa ia naʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻenau vahevahe e ngaahi lea naʻa nau maʻú, poupouʻi kinautolu ke palani ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ha taha ʻoku nau ʻilo, fakafou ʻi ha tohi, pōpoaki ʻi he telefoní, pe fokotuʻu ia ʻi ha mītia fakasōsiale.

  • Mou toe vakaiʻi fakakalasi ʻa e ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá, ʻo kumi e ngaahi feituʻu naʻe akoʻi pe fakamoʻoniʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí (te mou lava ʻo fakaʻaongaʻi e fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo e ngaahi tefitó ʻi he Ensign pe Liahona) ʻo e konifelenisi lahí. Ko e hā e ongo ʻa e toʻu tupú ʻo kau ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló? Fakakaukau ke vahevahe e founga ʻoku fakamālohia ai ʻe he ngaahi fakamoʻoni ko ʻení hoʻo tui ki he Fakamoʻuí.

  • Tohiʻi he palakipoé, “Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” ʻOange ki he mēmipa takitaha ʻi he kalasí, ha tatau ʻa e lea ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland  “Feluteni Ai e Fakamaau Totonú, ʻOfá, mo e ʻAloʻofá” pe koe lea ʻa ʻEletā Quentin L. Cook “ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi.” Kole ki he toʻu tupú ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ne nau ako ʻo kau ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mei he ongo lea ko ʻení. Fakaafeʻi kinautolu ke tohi he palakipoé ha sētesi ʻe taha ʻo fakamatalaʻi fakanounou ai e meʻa naʻa nau akó, pea fehuʻi ki he toʻu tupu takitaha hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga mālie ai kiate ia e akonaki ko iá. 

  • Huluʻi ha vitiō ʻe taha pe lahi ange ai ʻoku ʻoatu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, pe kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau taufetongi ʻi hono lau ha ngaahi konga ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau fakafanongo pe kumi ha ngaahi fakamatala ʻokú ne fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Poupouʻi e toʻu tupú ke vahevahe e founga ʻe lava ke fakamālohia ai ʻe he ngaahi pōpoakí ni ʻa e tui ʻa honau ngaahi kaungāmeʻá mo e kau mēmipa ʻo honau fāmilí.

  • Poupouʻi e toʻu tupú ke ako maʻuloto ha kupuʻi lea ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” Kole ki he toʻu tupú ke nau tohi pe ʻe kehe fēfē nai ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí ʻo kapau naʻe ʻikai ke nau maʻu e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí. ʻOange ha taimi ke nau vahevahe ai e meʻa ne nau tohí.

Kole ki he toʻu tupú ke vahevahe e meʻa naʻa nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu e founga ʻe lava ke fakamālohia ai ʻe he lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻa ʻenau tui ki he Fakaleleí? ʻOku ʻi ai haʻanau toe ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai hano fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he tefitó ni?

Tokoni fakafaiakó

“Te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau ongoʻi falala ange te nau lava ʻo kau ki ha fealēleaʻaki he lēsoní ʻo kapau te ke tali lelei ki [heʻenau ngaahi fakamatalá]. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ʻFakamālō atu ki hoʻo talí. Ko ha fakakaukau lelei moʻoni ia’ ... pe ‘Ko ha sīpinga lelei ia’ pe ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kuo mou lea ʻaki he ʻaho ní’” ( ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 72).

Fakaafeʻi ke ngāue

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke vahevahe e ngaahi ongo naʻa nau maʻu lolotonga e kalasí. ʻOku fakamālohia fēfē ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku nau ako ai e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí? Te ke lava fēfē ʻo poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi e meʻa naʻa nau akó?

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí.

Paaki