Laipelí
Ko e hā te u lava ʻo ako mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí?


Ko e hā te u lava ʻo ako mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí?

ʻOku maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ʻa e fakahā ki hono tataki ‘o e Siasí, pea ʻoku hoʻata mei heʻenau ngaahi akonakí ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi mo mahino kakato ki ai hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu heʻenau ngaahi akonakí ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní. ʻOku tau monūʻia ke tatakikitautolu ʻe ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui pea mo maʻu ʻenau faleʻí ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá? Ko e hā ha ngaahi aʻusia te ke lava ʻo vahevahe te ne fakamālohia e toʻu tupu ʻokú ke akoʻí?

Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú he ʻahó ni? ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke nau lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko iá?

ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, kumi ʻa e ngaahi moʻoni ko ia te ne tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ke nau ʻilo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí ʻi heʻenau moʻuí.

Mōsaia 8:16–18 (ʻE lava ke ʻaonga lahi ʻa e tangata kikité ki hono kāingá)

T&F 1:38; 68:3–4 (Ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he Laumālié, ʻoku hoko e meʻa ʻoku nau lea ʻakí ko e folofola)

Henry B. Eyring, “Ko e Potu ko ia ʻOku Fakataha ai ʻa e Toko Ua pe Toko Tolú,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 19–22

Ronald A. Rasband, “ʻOku Fakaofo Kiate Au,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2015, 89–90

Gary E. Stevenson, “Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Pelepelengesi,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2015, 91–92

Dale G. Renlund, “ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2015, 93–94

Ngaahi lea he ngaahi konifelenisi lahi kimuí ni ne fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Kau Palōfitá,Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 84–86

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá kimuʻa pea pekia mo Toetuʻú te Ne fekau mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki kinautolu “ki he moʻoni kotoa pē … pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó” (Sione 16:13). ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻa e founga lelei taha ke akoʻi mo tokoniʻi ai ʻa e toʻu tupú.

ʻĪmisi

Vitiō: “ʻIloʻi mo ʻOfaʻi Kimautolu”

Mamata lahi ange

Fai hano fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi fuofua miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ke fai hano fakafehokotaki ʻe he toʻu tupú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi feituʻu kehekehé (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu mo honau kaungāmeʻá). Te ke tokoniʻi fēfē kinautolu ke vakai ki hono mahuʻinga ʻo e ʻapasiá ʻi he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau vahevahe ha aʻusia kimuí ni ʻa ia naʻe fai ange ai ʻe ha taha ha fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe fēfē ʻenau talí?

  • Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe ha lea naʻe mahuʻinga kiate kinautolu ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá. Fehuʻi ange pe ko e hā naʻe mahuʻinga ai ia kiate kinautolú.

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke maʻu ai ʻe he toʻu tupú ʻa e tali ki honau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié, fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí:

  • ʻI heʻene leá “Ko e Potu ko ia ʻOku Fakataha ai ʻa e Toko Ua pe Toko Tolú,” ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tangata tūtūʻí ke fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono teuteuʻi hotau lotó ke tali e folofola ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke vakaiʻi ʻa e konga ʻo e lea ʻ a Palesiteni ʻAealingí ʻa ia ʻokú ne vahevahe ai ʻa e talanoa fakatātaá pea tā ha fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻa naʻa nau akó. Ko e hā ha “ngaahi tengaʻi ʻakau” mei he konifelenisi lahi fakamuimuitahá te nau lava ʻo tō ki honau lotó? Mahalo te ke fie ʻomi ha tatau ʻo ha lea ʻokú ke ongoʻi ʻoku felāveʻi mo e toʻu tupu ʻokú ke akoʻí pea kole ange ke nau lau ia pea kumi ki ha ngaahi tengaʻi ʻakau ʻo e moʻoní te nau lava ʻo ngāueʻi.

  • Tokoniʻi ʻa e kalasí ke nau ʻai ha lisi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú he ʻaho ní. Fakaafeʻi e toʻu tupu takitaha ke ne fili ha taha ʻo e ngaahi faingataʻaʻia ko ʻení pea kumi ʻi he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahi fakamuimuitahá ke maʻu ha faleʻi ʻe lava ʻo tokoni ke ikunaʻi e faingataʻa ko iá. Fokotuʻu ange ke nau ngāue ʻaki e “Fakahokohoko Fakamotuʻalea ʻo e Tefitó” ʻi he makasini konifelenisi fakamuimuitahá he Ensign pe Liahoná.

  • Fakaʻaliʻali ha lea he konifelenisi lahi fakamuimuitahá ne fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Kole ki he toʻu tupú ke nau fanongo ki he naʻinaʻi mo e faleʻi ʻoku mahuʻinga taha ki honau toʻú pea mo teuteu ha kiʻi lea miniti ʻe nima ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ne nau maʻú. Tuku ke nau akoako ke fefakahokoʻaki ʻenau leá ʻi he kalasí.

  • Fanongo pe mamata fakakalasi ki ha lea he konifelenisi lahí ʻa ia ʻe mahuʻingamālie ki he toʻu tupu ʻokú ke akoʻí. Kole ki he toʻu tupú ke nau fakatokangaʻi e ngaahi moʻoni taʻengatá, ngaahi potufolofolá, ngaahi fakaafe ke ngāué, pea mo e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻaki ʻi he leá. (Kapau ʻoku nounou ʻa e taimí, fakakaukau ke mou mamata pē ʻi ha konga ʻo e leá.)

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau fakataha e “Kau Palōfitá” mei he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí. Kole ange ke nau fekumi ki he ngaahi fatongia ʻo e kau palōfitá ne fakamatalaʻi he meʻa ne nau laú, pea hiki e ngaahi fatongia ko iá he palakipoé. ʻOange ki he toʻu tupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi lea ko ʻení: “ʻOku Fakaofo Kiate Au” ne fai ʻe ʻEletā Ronald A. Rasband, “Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Pelepelengesi” fai ʻe ʻEletā Gary E. Stevenson, pea mo e “ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá,” fai ʻe ʻEletā Dale G. Renlund. Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau kumi hake pea vahevahe ha ngaahi sīpinga ne ʻomi ʻe ʻEletā Rasband, ʻEletā Stevenson pea mo ʻEletā Renlund ʻi hono fakahoko e ngaahi faotngiá, kae pehē ki ha toe ngaahi fatongia ʻo ha kau palōfita ne nau maʻu hake. Kuo tāpuekina fēfē e toʻu tupú ʻi hono fakahoko ʻe he kau palōfitá honau ngaahi fatongiá? 

Kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako ʻi he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu ʻa e meʻa te nau lava ʻo ako mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetolo moʻuí? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ʻi he kaveingá ni?

Ngaahi taukei ako folofola ʻo e ongoongoleleí

Ko hono ako ʻo e konifelenisi lahí mo e ngaahi lea kehé. ʻI he lēsoni ko ʻení, ʻoku fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau fekumi ʻi he lea he konifelenisi lahí. ʻE lava ke tokoni e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke nau ako: Poupouʻi kinautolu ke nau fakamatala fakanounouʻi ʻi he lea pē ʻanautolu e ngaahi tefitoʻi fakakaukaú. Te nau lava ʻo fehuʻi loto pē: Ko e hā ʻoku finangalo e ʻEikí ke u ako mei he lea ko ʻení? Ko e hā ʻokú Ne finangalo ke u faí? ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi he lea ko ʻení ʻokú ne tokoniʻi au ʻi ha faingataʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi heʻeku moʻuí? Fakamanatu ki he toʻu tupú te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi peheni ʻi heʻenau ako e ngaahi leá lolotonga ʻenau ako fakatāutaha mo fakafāmili ʻa e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ke ngāue

Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau ako e ngaahi lea fakamuimuitaha he konifelenisi lahí ke hoko ia ko ha konga ʻo ʻenau ako e ongoongoleleí. Poupouʻi ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

ʻI he ofi mai ʻa e konifelenisi lahi hono hokó, poupouʻi e toʻu tupú ke nau teuteu ʻaki hano ʻai haʻanau lisi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku nau maʻú, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakafanongo ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi talí ʻi he ngaahi lea he konifelenisí.

Paaki