Laipelí
Ko e hā e fatongia ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí?


Ko e hā e fatongia ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí?

Naʻe fakatupu kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ko ha niʻihi ke ngāue, kae ʻikai ke fakamālohiʻi ke ngāue (vakai, 2 Nīfai 2:26). ʻOku fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, kau ai ʻetau ngaahi feinga ke ako e ongoongoleleí. Kuo pau ke tau takitaha ako e ongoongoleleí ʻiate kitautolu pē—he ʻikai lava ke ako ia ʻe ha taha maʻatautolu. ʻOku ʻuhinga e ako ʻo e ongoongoleleí ko ha ngāue ʻokú te fakahoko tonu, kae ʻikai ke fai ʻe ha taha maʻata. ʻI he taimi ʻoku tau ngāue ʻaki ai ʻetau tauʻatāina ke filí ke fekumi faivelenga ki he moʻoní, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e maama mo ha ʻilo lahi ange.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Fakakaukau ki ha meʻa naʻá ke ako kimuí ni mai. Ko e hā naʻá ke fai ke ako ai iá? Ko e hā e ongo naʻá ke maʻú?

Ko e hā ha ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke kau ai e toʻu tupú ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí?

Ko hai ʻi hoʻo kalasí ʻoku hangehangē ke kau mālohi mai ki he akó? Ko hai ʻoku ʻikaí? Te ke lava fēfē ʻo ngāue fakataha mo e kau faiako kehé ke poupouʻi e toʻu tupú ke nau kau mālohi ki he akó, ʻi he kalasí pea ʻi heʻenau ako ʻiate kinautolu peé?

Ako e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi laló. Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe sīpinga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoni ke mahino ki he toʻu tupú hono mahuʻinga ʻo e kau mālohi ki he akó?

Sione 7:17 (Kuo pau ke tau fai e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní ke ʻiloʻi ʻa ʻEne tokāteliné)

Sēmisi 1:22 (Hoko ko ha niʻihi ke fai ki he folofolá, kae ʻikai ko ha kau fanongo pē)

1 Nīfai 10:19 (Kapau te tau fekumi faivelenga ki he moʻoní, te tau ʻilo ia)

2 Nīfai 2:26 (ʻOku fie maʻu ke tau ngāue, kae ʻikai fai e ngāué maʻatautolu)

T&F 50:24 (ʻI heʻetau maʻu e moʻoní pea ngāueʻí, ʻoku tau maʻu ai ha moʻoni lahi ange)

T&F 88:118 (ʻOku tau fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tui)

David A. Bednar, “Fekumi ki he ʻIló ʻi he Tui,” Liahona, Sepi. 2007, 16–24

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi talanoa faingofua, ngaahi talanoa fakatātā, mo e sīpinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko moʻoni he moʻuí ʻi Heʻene faiakó. Naʻá Ne tokoni ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé e ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí ʻi haʻanau aʻusia tonu. Te ke tokoniʻi fēfē e toʻu tupú ke nau sio ki he ngaahi sīpinga ʻo e meʻa ʻokú ke akoʻí ʻi heʻenau moʻuí?

Fai hano fakafehokotaki

Lolotonga e ngaahi ʻuluaki miniti ʻo e kalasi kotoa pē, tokoni ki he toʻu tupú ke nau fakafehokotaki e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi ʻātakai kehekehe (hangē ko e ako fakatāutahá, seminelí, ngaahi kalasi kehe ʻa e Siasí, pe ngaahi meʻa ne nau aʻusia mo honau ngaahi kaungāmeʻá). Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki heʻene felāveʻi mo e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakaʻahó? ʻE ala tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló:

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa kuo nau ako ʻi he seminelí, houalotu sākalamēnití, ʻenau ako fakatāutahá, pe ngaahi ʻātakai kehe. Mou aleaʻi fakakalasi e founga ʻoku felāveʻi ai e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení mo e palani ʻo e fakamoʻuí.

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau fakamatala ki ha lēsoni naʻa nau saiʻia ai pea nau kau mālohi atu ki ai (hangē ko ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi, ko ha ʻaʻahi faiako fakaʻapi, kalasi Lautohi Faka-Sāpate, pe Palaimelí).Ko e hā e meʻa ne nau fai ke kau atu aí? Naʻe tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe heʻenau kaú ke toe lelei ange ʻenau akó? Ko e hā ha ngaahi founga kehe ke kau ai ʻi ha ako? (Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ʻoku ʻikai ko e founga pē ke kau atu aí haʻate lea he kalasí).

Ako fakataha

ʻE lava e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ʻo ueʻi e toʻu tupú ke nau kau mālohi mai ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻomou kalasí:

  • Poupouʻi e toʻu tupú ke vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻi he folofolá naʻa nau feinga mālohi ke ako ʻa e ongoongoleleí (ke sīpinga ʻaki, vakai, 1 Nīfai 2:14–16 [Nīfai], Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:1–11 [Siosefa F. Sāmita], mo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–18 [Siosefa Sāmita]). Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he toʻu tupú ʻi heʻenau lau e ngaahi sīpinga ko ʻení? (Hangē ko ʻení, naʻe fanongo ʻa Nīfai ki he meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe heʻene tamaí, naʻá ne maʻu ʻa e holi ke ʻiloʻi ia, peá ne ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi holi ko iá). Ko e hā ʻoku fie maʻu ke ako ʻe he toʻu tupú ʻo kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí? ʻE lava fēfē ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tataki ʻenau akó?

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau lau e konga ko e “Ako ʻi he Tuí: Ke Ngāue kae ʻIkai Fakamālohiʻi,” mei he lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ko e “Fekumi ki he ʻIló ʻi he Tui.” Kole ange ke nau kumi e ngaahi meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Petinā ke fai ke toe lahi ange ʻenau fatongia ʻaki hono ako ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā te nau fai ke fakaʻaongaʻi ai ʻene faleʻí ki heʻenau ngaahi feinga ke ako ki he palani ʻo e fakamoʻuí?

  • Tohiʻi e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mei he fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke fili ha taha ke ne lau, pea kumi e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení: Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he kau mālohi mai ki he akó? Kole ki he toʻu tupú ke vahevahe e meʻa ʻoku nau ʻiló. Fakaafeʻi kinautolu ke fakakakato fakafoʻituitui e sētesi ko ʻení: “ ʻOku ou palani ke u kau mālohi ange ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻaki …” Kole ki ha niʻihi tokosiʻi ʻo e toʻu tupú ke vahevahe ʻenau ngaahi palaní mo e kalasí.

  • Fakaafeʻi e toʻu tupú ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:26–28, ʻo kumi e ngaahi founga ʻe ala fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ʻa e ʻEikí ki honau ngaahi fatongia ko e kau ako ʻo e ongoongoleleí. Kole ange ke nau lisi ha ngaahi fili kuo pau ke nau fai ko e kau akó (hangē ko haʻanau fai pe ʻikai fai ha fakamatala he kalasí pe founga ke nau teuteu fakalaumālie ai ki he kalasí). Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻe niʻihi ʻo e ngaahi fili ko ʻení?

Kole ki he toʻu tupú ke vahevahe e meʻa naʻa nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu e fatongia ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi hono ako e ongoongoleleí? Ko e hā e ngaahi ongo ʻoku nau maʻú? ʻOku ʻi ai mo haʻanau toe ngaahi fehuʻi? ʻOku ʻaonga nai ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he tokāteliné ni?

Tokoni fakafaiako

“Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ai e kau akó ke nau kumi e talí ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 68).

Fakaafeʻi ke ngāue

  • Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he toʻu tupú ke fakaʻaongaʻi ai e meʻa naʻa nau ilo ʻi heʻenau ako ki he palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he ngaahi kalasi ʻa e Siasí? Te ke lava fēfē ʻo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi feinga ke hoko ko ha kau ako mālohí?

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he feinga faivelenga ke akó.

Paaki