Seminelí
‘Iuniti 3: ‘Aho 1, 1 Nīfai 7


‘Iuniti 3: ‘Aho 1

1 Nīfai 7

Talateú

‘Oku fakaʻaliʻali mai ‘i he 1 Nīfai 7 ʻa e mateaki kakato ‘a Nīfai ki he ‘Eikí. Naʻá ne talangofua mo hono ngaahi tokouá ki he fekau ‘a e ‘Eikí ke nau foki ki Selusalema ‘o ‘omi ‘a ‘Isimeli mo hono fāmilí ki he feituʻu maomaonganoá. Naʻe angatuʻu ‘a Leimana, Lēmiuela, mo ha niʻihi ‘o e fāmili ‘o ‘Isimelí kia Nīfai ‘i heʻenau foki ki he feituʻu maomaonganoá, pea nau fie foki kinautolu ki Selusalema. Ka ‘i heʻenau haʻi mo feinga ke tāmateʻi ‘a Nīfaí, naʻá ne lotu ‘i he tui, pea naʻe fakahaofi ia ‘e he ‘Eikí, pea naʻá ne fakamolemoleʻi moʻoni ‘a kinautolu naʻa nau fakatangaʻi iá. Fakalaulauloto ‘i hoʻo ako ‘a e lēsoni ko ʻení ki ha founga te ke lava ai ‘o tali ‘i he loto tui ‘a e ngaahi fekaú mo e ngaahi faingataʻá ‘o hangē ko Nīfaí.

1 Nīfai 7:1–5

Naʻe fekau ‘e he ‘Eikí ke foki ‘a e ngaahi foha ‘o Līhaí ki Selusalema ‘o ‘omi ‘a ‘Isimeli mo hono fāmilí.

Fakakaukau ki ho fāmilí, pea fakalaulauloto ki he ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e fāmilí ‘i he palani ‘a e ‘Otuá.

Lau ‘a e 1 Nīfai 7:1–2, pea kumi ki he meʻa naʻe fekau ‘e he ‘Eikí kia Līhai ke fai ‘e hono ngaahi fohá mo e ‘uhinga naʻá Ne finangalo ai ke nau fai iá. (Mahalo ʻe tokoni haʻo ‘iloʻi ‘oku ‘uhinga ‘a e foʻi lea ko e hakó ‘i he 1 Nīfai 7:1 ki he fānau mo e kakai ‘e tupu mei he hako ‘o ha taha ‘i he kahaʻú.)

Ko e taha ‘o e ngaahi moʻoni ‘oku tau ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení ʻoku fekau ‘e he ‘Eikí ke tau mali mo fakatupu ha fānau kiate Ia. Fehuʻi hifo kiate koe ‘i he hokohoko atu hoʻo ako ki he 1 Nīfai 7, pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga feʻunga ai ‘a e nofomalí mo e fāmilí ke fekau ‘e he ‘Eikí ‘a Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau kātakiʻi ‘a e faingataʻa ʻo e fononga ʻi he ngaahi ʻaho lahi ‘i he feituʻu maomaonganoá ke foki ki Selusalemá.

Lau ‘a e fakamatala ko ‘ení mei he Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani, pea feinga ke ke ‘iloʻi ‘a e meʻa kuo fakahā ‘e he kau palōfita ‘o e onopōní ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o e nofo malí: “Ko kimautolu ko e Kau Palesitenisī ‘Uluakí mo e Fakataha Alēlea ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Ua ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ‘oku mau fakahā heni ‘i he loto māluʻia, ko e mali ‘i ha vā ‘o ha tangata mo ha fefiné naʻe tuʻutuʻuni ia ‘e he ‘Otuá pea ko e fāmilí ko e uho ia ‘o e palani ‘a e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ‘o ‘Ene fānaú” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129).

Mahalo te ke fie siakaleʻi ‘a e kupuʻi lea ko e “ki he ‘Eikí” ‘i he 1 Nīfai 7:1. Fakakaukau ki hono ‘uhinga ‘o e kupuʻi lea ko iá ‘i hotau ‘aho ní.

Kumi ki ha toe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo hono ʻohake ‘o e fānaú ki he ‘Eikí, ‘i hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ‘ení mei he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”:

“ʻOku mau fakahā ai heni ‘oku kei tuʻu maʻu pē ‘a e fekau ko ia ‘a e ‘Otuá ki heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ‘a māmaní. …

“… ‘Oku maʻu ‘e he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ‘a ‘enau fānaú ‘i he ‘ofa mo e māʻoniʻoni mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakalaumālié pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, pea hoko ko ha kau tangataʻifonua tauhi lao ‘i ha feituʻu pē ‘oku nau nofo ai. Kuo pau ke ‘ekeʻi mei he husepānití mo e uaifí—‘a e faʻē mo e tamai—‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘a e anga ‘o ‘enau fakahoko ‘a e ngaahi fatongiá ni” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129).

ʻĪmisi
Ko e fāmili ‘o ‘Isimelí

Ko e talanoa ‘a Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki he fāmili ‘o ‘Isimelí

Lau ‘a e 1 Nīfai 7:3–5 ke ‘iloʻi ‘a e founga naʻe tokoniʻi ai ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi foha ‘o Līhaí ke nau fakahoko ‘Ene ngaahi fekaú. Naʻe anga fēfē hono tokoniʻi ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Isimeli mo hono fāmilí ke nau tali ‘a e fakaafe ke nau ō ki he fāmili ‘o Līhaí ‘i he feituʻu maomaonganoá?

  1. Kole ki hoʻo mātuʻá, taki ‘i he Siasí, pe ko ha faiako ke ne fokotuʻu atu ha founga ‘e tolu ‘e lava ai ‘e he toʻu tupu ‘o e ‘aho ní ‘o teuteu ki he nofomalí mo ʻohake ha fānau “ki he ‘Eikí.” Hiki ‘enau faleʻí ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

1 Nīfai 7:6–15

‘Oku feinga ‘a Nīfai ke fakalotoʻi hono ngaahi tokouá ke hokohoko atu ‘enau fononga ki he feituʻu maomaonganoá.

Lau ‘a e 1 Nīfai 7:6–7, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e ‘uhinga naʻe angatuʻu ai ‘a Leimana, Lēmiuela, mo e niʻihi ‘o e fāmili ‘o ‘Isimelí ‘i heʻenau fononga ‘i he feituʻu maomaonganoá. Fakakaukau pe ʻe anga fēfē kapau ko Nīfai koe ʻi he tūkunga ko ʻení. Fakakaukau ki he meʻa te ke tala kia Leimana mo Lēmiuela mo e fāmili ‘o ‘Isimelí ke fakalotoʻi kinautolu ke hoko atu ‘enau fonongá ki he fonua ‘o e talaʻofá.

Lau ‘a e 1 Nīfai 7:8–12, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi fehuʻi naʻe fai ‘e Nīfai ki hono ongo tokouá ‘i heʻene feinga ke fakalotoʻi kinaua ke ‘oua te na foki ki Selusalemá. Ko e hā ha meʻa ‘e tolu naʻe pehē ‘e Nīfai kuo ngalo ‘i hono ongo tokouá?

Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

  1. Naʻe mei lava fēfē ke tokoni ʻa hono manatuʻi ‘o e ngaahi moʻoni ‘e tolu ko ‘ení kia Leimana mo Lēmiuela ke na tui faivelenga ki he ‘Eikí?

  2. Hiki ha tāpuaki ‘e 4–5 kuó ke maʻu mei he ‘Eikí. ‘E lava fēfē ke tokoniʻi koe ‘e hoʻo manatu ki he ngaahi meʻa kuo fai ‘e he ‘Eikí maʻaú, ke ke faivelenga ‘i hoʻo fili ke muimui kiate Iá?

Lau ‘a e 1 Nīfai 7:13–15, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe pehē ‘e Nīfai ‘e hoko kia Leimana mo Lēmiuela, mo e kau mēmipa angatuʻu ‘o e fāmili ‘o ‘Isimelí kapau te nau foki ki Selusalema.

  1. Hiki ha palakafi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘o kau ki he ‘uhinga ‘oku ‘aonga ai ke manatu ki he meʻa kuo fai ‘e he ‘Eikí maʻaú peá ke muimui ki Heʻene fakahinohinó.

1 Nīfai 7:16–22

‘Oku fakahaofi ‘e he ‘Eikí ‘a Nīfai

Hokohoko atu hoʻo fakakaukau pe naʻe mei fēfē ke ʻi he tūkunga naʻe ‘i ai ‘a Nīfaí ‘i hoʻo lau ‘a e 1 Nīfai 7:16. Ko e hā ha meʻa te ke faí?

Naʻe lotu ‘a Nīfai. Lau ‘a ‘ene lotú ‘i he 1 Nīfai 7:17–18, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe lotua ‘e Nīfaí.

Fakatokangaʻi ange, naʻe kole ‘e Nīfai ke fakahaofi ia ‘o “fakatatau ki [heʻene] tuí.” Ko e taha ‘o e ngaahi lēsoni ‘oku tau ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení ‘oku tali ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi lotú ‘o fakatatau ki heʻetau tuí. Ko e ‘uhinga ‘o e lotu ‘i he tuí ke lotu mo falala ki he ‘Eikí pea kau maʻu pē ha loto fiemālie ke ngāue.

Ako ʻa e fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o fekauʻaki mo e lotu ‘a Nīfai ‘i he 1 Nīfai 7:17 mo e mālohi ‘o e Fakaleleí ke liliu hotau lotó. Laineʻi ha ngaahi kupuʻi lea ‘e tokoni ke mahino kiate koe hono mahuʻinga ‘o e loto fiemālie ke ngāue ʻi heʻetau lotu ‘i he tuí.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku mou ‘ilo ‘a e lotu ne u mei faí kapau ko au naʻe haʻi ‘e hoku ongo tokouá? ‘E kau ʻi heʻeku lotú haʻaku kole ke hoko ha meʻa ki hoku ongo tokouá pea fakaʻosi ‘aki ‘a e kupuʻi lea ‘ke ke fakahaofi muʻa au mei he nima ‘o hoku ongo tokouá’ pe, ko hono fakalea ‘e tahá. ‘Kātaki ʻo fakahaofi au he taimí ni mei he tūkunga taʻefeʻunga ko ʻení!’ ‘Oku mātuʻaki mālie kiate au ‘a e ‘ikai ke lotu ‘a Nīfai, [‘o hangē ko haʻaku lotu], ke liliu hono tūkungá. Ka naʻá ne lotu ke maʻu e mālohi ke liliu e tūkunga naʻá ne ‘i aí. Pea tuku muʻa ke u fokotuʻu atu, naʻá ne lotu ‘i he founga ko ‘ení, he naʻá ne ‘ilo [pea] mahino peá ne ʻosi aʻusia ‘a e ivi tokoni ‘o e Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí. …

[“Kāinga], ‘oku fakahangatonu ʻa e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he talanoá ni kiate kitautolu takitaha. ‘I he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu pea tau fakaʻaongaʻi e ivi tokoni ‘o e Fakaleleí ‘i heʻetau moʻui [fakatāutahá], te tau lotu mo kumi ai ha mālohi ke tau liliu hotau tūkungá, kae ‘ikai ko haʻatau lotu ke liliu hotau tūkungá. Te tau hoko leva ko ha kau fakafofonga ke ‘ngāue’ kae ‘ikai ko ha ngaahi meʻa ʻoku tali pē ke ʻngāueʻi’ (2 Nīfai 2:14)” (“‘In the Strength of the Lord’ (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:14; Mōsaia 9:17; Mōsaia 10:10; ʻAlamā 20:4),” ‘i he Brigham Young University 2001–2002 Speeches [2002], 124).

  1. Tali ha taha ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e fē ha taimi ‘i hoʻo moʻuí kuó ke lotu ai ‘i he tui peá ke ‘iloʻi ‘a e tali ‘a e ‘Eikí ki hoʻo lotú?

    2. ‘E lava fēfē ke ke muimui ki he sīpinga ‘a Nīfaí ke lotu mo kumi ki ha ivi ke liliu ho ngaahi tūkungá, kae ‘ikai ke liliu ‘a e ngaahi tūkungá?

Hili hono vete ange ‘o Nīfai mei hono ngaahi haʻí, naʻe loto hono ongo tokouá ke na ‘ohofi ia. Lau ‘a e 1 Nīfai 7:19–21, pea feinga ke ‘iloʻi ha meʻa ‘okú ke mahuʻingaʻia ai ‘i he tōʻonga fakakaukau ‘a Nīfaí. Fakakaukau ki ha meʻa naʻe hoko ‘i ho fāmilí ‘a ia naʻe fie maʻu ai ha fakamolemole. Fakakaukau ki he ‘uhinga ‘oku mahuʻinga lahi ai ke loto fiemālie ‘a e kau mēmipa ‘o e fāmilí ke fefakamolemoleʻakí.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 1 Nīfai 7 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki