Seminelí
‘Iuniti 1: ‘Aho 4, Vakaiʻi Fakalūkufua ʻo e Tohi ʻa Molomoná


‘Iuniti 1: ‘Aho 4

Vakaiʻi Fakalūkufua ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Talateú

Naʻe fakamatalaʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ngaahi meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo hono ‘omi ‘o e Tohi ‘a Molomoná. ʻE lava ke loloto ange hoʻo fakamoʻoni ki hono uiuiʻi fakapalōfitá mo e fatongia faka-langi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i hono toe Fakafoki mai ‘o e kakato ‘o e ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako ʻene fakamatalá. ‘E tokoniʻi foki koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke maheni ange mo e anga hono tohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he kuonga muʻá. Naʻe fakamoʻoni ‘a e palōfita ko Molomoná mo Molonaí ki he ngaahi fakahinohino mei he ‘Eikí ‘i heʻena tohi mo fakatahatahaʻi ‘i he ʻū lauʻi peleti koulá ‘a e ngaahi tohi ‘a ha kau palōfita tokolahi kehe. ‘I hoʻo akó, kumi ki ha ngaahi fakamoʻoni ‘o e kau ‘a e toʻukupu ‘o e ‘Eikí ‘i hono ‘omi ‘o e Tohi ‘a Molomoná mo e fatongia ‘e lava ke maʻu ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘i hono tataki hoʻo moʻuí,

“Fakamoʻoni ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá”

Te ke tali fēfē ‘a e fehuʻi “Naʻe anga fēfē hono maʻu ‘e homou Siasí ‘a e Tohi ‘a Molomoná?”

‘Oku kau ‘i he “Fakamoʻoni ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” ‘a ia ‘oku maʻu ‘i he ngaahi fakamatala talateu ‘i he kamataʻanga ‘o e Tohi ‘a Molomoná ha ngaahi konga naʻe toʻo mei he Siosefa Sāmita—Hisitōliá, ‘a ia ‘oku maʻu ‘i he Mataʻitofe Mahuʻingá. ‘Oku fakamatalaʻi ai ‘i he ngaahi lea tonu ‘a e Palōfitá ‘a hono ‘omi ‘o e Tohi ‘a Molomoná. ‘Oku poupouʻi atu ke ke lau ‘a ‘ene fakamatalá kotoa mei he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ‘i hoʻo ako fakaʻaho ‘a e folofolá.

Koeʻuhí ‘oku ‘ikai kau kotoa ‘i he “Fakamoʻoni ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” ‘a e ngaahi fika ‘o e ngaahi vēsí, ko ia ‘e fakafehokotaki ‘a e lēsoni ko ‘ení ki he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ke fakafaingofuaʻi hoʻo ‘ilo ‘a e ngaahi meʻa ke lau ‘i he ngāue ‘oku vahe atú. ‘I hoʻo ako ki he fakamoʻoni ‘a e Palōfita ko Siosefá, kumi ki ha fakamoʻoni naʻe ‘omai ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá.

Lau ‘a e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29–35, 42–43, pea laineʻi ‘a e ngaahi fakamatala fakaikiiki ki he ‘aʻahi mai ‘a Molonai kia Siosefa Sāmitá ‘a ia te ke ngāue ʻaki kapau te ke fakamatalaʻi ‘a e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ki ha taha kehe. Ko e hā naʻe fakahā ‘e Molonai ‘i he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34, ‘oku ‘i he ʻū lauʻi peleti koulá?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ha meʻa ‘e taha ‘i he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29–35, 42–43 te ke fie fakamamafaʻi kapau te ke fai ‘a e fakamatala ko ‘ení ki ha taha kehe? Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ia kiate koé?

  2. Lau ‘a e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:51–54, peá ke hiki hoʻo ngaahi fakakaukau ‘o kau ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ha meʻa naʻe ako ‘e Siosefa Sāmita ‘i heʻene ngaahi feʻiloaki fakataʻu mo e ‘āngelo ko Molonaí? ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga naʻe mahuʻinga ai ke fakahinohinoʻi ʻa Siosefa ‘i he taʻu ‘e fā ko ‘ení kimuʻa peá ne toki maʻu mo liliu ‘a e ʻū lauʻi peletí?

Hili ha vahaʻataimi ‘o e teuteu mo e maʻu fakahinohino, naʻe toki ‘oange ‘a e ʻū lauʻi peletí kia Siosefa Sāmita ‘i he 1827, mo e fatongia ke ne liliu ia ‘i he meʻafoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá. Lau ‘a e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59–60, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e tuʻutuʻuni naʻe fai kiate ia ‘o kau ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

“Ko ha Fakamatala Nounou kau ki he Tohi ‘a Molomoná”

ʻĪmisi
Ko Hono Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Laʻui Peletí

Lau ‘a e “Ko ha Fakamatala Nounou Kau ki he Tohi ‘a Molomoná” ‘a ia ‘oku hoko mai ‘i he “Ko e Fakamoʻoni ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá,” ke mahino kiate koe ‘a e anga hono fokotuʻutuʻu ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Fakafehoanaki ‘a e meʻa kuó ke laú mo e fakatātā ‘oku fokotuʻu mai ‘i he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, ‘a ia ‘oku fakatātaaʻi mai ai ‘a e anga ‘o hono fakatahaʻi ‘o e seti ʻo e ʻū lauʻi peleti kehekehé ‘o hoko ko e lekooti ‘o e Tohi ‘a Molomoná.

Naʻe tokolahi ha kakai fakafoʻituitui naʻa nau hoko ko e kau tauhi lekooti ‘i he hisitōlia ‘o e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, ‘a ia naʻe kamata meia Līhai pea fakaʻosi ‘i he taʻu ‘e 1,000 tupu kimui ‘e he palōfita-tauhi hisitōlia ko Molomoná mo hono foha ko Molonaí. Naʻe fakahinohinoʻi ‘a Molomona ‘e he ‘Eikí ke fakanounouʻi ‘a e ngaahi tohi ‘a e kau palōfita ‘o e kuonga muʻa ko ‘ení, mo e hisitōlia taʻu ʻe 1,000 ‘o hono kakaí. Naʻe tohi ‘a ‘ene fakanounoú ‘i he ʻū lauʻi peleti ‘a Molomoná, ‘a ia ‘oku ui foki ko e ʻū lauʻi peleti koulá. Hili ‘a e pekia ‘a Molomoná, naʻe fakaʻosi ‘e hono foha ko Molonaí ‘a e lekōtí pea fūfuuʻi ‘a e ʻū lauʻi peletí kae ‘oua kuo ‘omi ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ko e Hilamani 3:13–15 ko e taha ia ‘o e ngaahi potufolofola naʻe fakamtalaʻi ai ‘e Molomona ‘a ‘ene fakanounouʻi ‘a e ngaahi lekooti ‘o e kau Nīfaí. Fakatokangaʻi ange ‘i hoʻo lau iá, naʻe lahi ange ‘a e ngaahi meʻa kuo tohí ‘i he meʻa naʻe lava ‘e Molomona mo Molonai ‘o fakakau ‘i he ʻū lauʻi peleti koulá.

Lau ‘a e Ngaahi Lea ‘a Molomona 1:9 mo e Molomona 8:34–35. Fakaʻilongaʻi ‘a e ngahi foʻi lea pe kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e founga ne tokoniʻi mo fakahinohinoʻi ai ‘e he ‘Eikí ‘a Molomona mo Molonai ‘i heʻena fakatahatahaʻi ‘a e lekooti ‘o e Tohi ‘a Molomoná.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Kapau ko Molomona pe Molonai koe peá ke fatongiaʻaki hono fakanounouʻi ‘o e ngaahi tohi ‘a e kau palōfitá ki ha lekooti pē ‘e taha, ‘e anga fēfē haʻo fakakaukauʻi ‘a e meʻa ke kau ‘i hono fakanounouʻí?

Te tau lava ‘o ‘iloʻi mei he ngaahi veesi ko ‘ení, naʻe mamata mai ‘a e kau tangata tohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ki hotau ‘ahó pea nau tohi ‘a e meʻa ‘e ‘aonga taha kiate kitautolú. Mahalo te ke fie hiki ʻeni ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Molomona 8:35.

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Palesiteni ‘Ēsela Tafi Penisoni naʻe “tohi [‘a e Tohi ‘a Molomoná] maʻa hotau ‘ahó” peá ne fakamatala ki he founga ‘e tokoniʻi ai kitautolu ‘e heʻetau ‘iloʻi iá ‘i heʻetau ako ki he Tohi ‘a Molomoná.

“Naʻe ‘ikai maʻu ‘a e tohí ‘e he kau Nīfai, pe ko e kau Leimana ‘o e kuonga muʻá. Naʻe fakataumuʻa mai ia kiate kitautolu. Naʻe tohi ‘a Molomona ‘o ofi ki he ngataʻanga ‘o e sivilaise ‘o e kau Nīfaí. Naʻá ne fakanounouʻi ia ‘o fakatatau ki he ueʻi fakalaumālie ‘a e ʻOtuá, ‘a ia ‘okú Ne ‘afioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá, ‘o ne fakanounouʻi ‘a e ngaahi lekooti ‘o e ngaahi senituli lahi, ‘o ne fili ‘a e ngaahi talanoa, malanga, mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻa ia ‘e tokoni lahi taha kiate kitautolú. …

“Kapau naʻa nau vakai mai ki hotau ʻahó pea fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi kiate kitautolu, ‘Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ueʻi hake ai ʻa Molomona ( pe ko Molonai pe ʻAlamā) ʻe he ʻEikí ke fakakau ʻa e meʻa ko iá heʻene lekōtí? Ko e hā ‘a e lēsoni te u lava ‘o ako mei ai ʻa ia ʻe tokoni kiate au ʻi heʻeku moʻui ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ‘ení?’” … (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 6).

‘E tokoniʻi koe ‘i hoʻo fai ‘a e ngaahi faʻahinga fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo akó, ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline naʻe ‘afioʻi ‘e he ‘Eikí ‘e tokoni lahi taha kiate koe ‘i hoʻo moʻuí.

Fakakaukau ki hoʻo moʻuí ‘i he taimi ní. Fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi ‘okú ke maʻu pe ngaahi tūkunga ‘okú ke fehangahangai mo ia, ‘a ia te ke fie maʻu ai ha fakahinohino mei he ‘Otuá. Hiki ha meʻa ‘e taha pe ua ‘o e ngaahi meʻa ko iá ʻi hoʻo tohinoa fakatāutahá, kae (ʻikai ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a ia ‘okú ke ʻave ki hoʻo faiakó). Lolotonga hoʻo ako ʻa e Tohi ‘a Molomoná ‘i he ‘aho taki taha, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘oku ‘omi ai ha tataki mo ha faleʻi fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga ko ‘ení.

ʻĪmisi
Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

Naʻe lea ‘a Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ‘o kau ki he ako folofola fakaʻahó ‘o pehē: “Te mou pehē tokua ‘oku mou fuʻu femoʻuekina. Kapau te mou tuku ha miniti ‘e hongofulu pe hongofulu mā nima ‘i he ‘aho ke mou lau ai ‘a e folofolá, kae tautautefito ki he Tohi ‘a Molomoná, te mou lava ‘o maʻu ai ha mahino fakaofo ki he ngaahi moʻoni taʻengata ko ia kuo fakatolonga mai ‘i he mālohi ‘o e ‘Otua Māfimafí ki hono tāpuekina ‘o ‘Ene fānaú. ‘I hoʻomo lau iá…, ‘e takiekina kimoutolu ke mou ofi ange kiate Ia ‘a ia ko e tupuʻanga ʻo hotau fakamoʻuí” (“Rise to the Stature of the Divine within You,” Ensign, Nov. 1989, 97).

  1. Fakalaulauloto ki he taumuʻa te ke lava ‘o fokotuʻu ‘a ia ʻe tokoni ke ke lava ‘o maʻu ai ‘a e lelei lahi tahá mei hoʻo lau ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘i he taʻu ní. Hiki hoʻo taumuʻá ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ha ngaahi taimi pau ke ke fakafuofuaʻi ai hoʻo fakalakalaká.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e lēsoni ki he “Fakamatalaʻi Fakanounou ‘o e Tohi ‘a Molomoná” peá u fakakakato ia ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki