Seminelí
‘Iuniti 1: ‘Aho 3, Peesi Talamuʻakí, Talateú, mo e Ngaahi Fakamoʻoni ‘a e Kau Fakamoʻoní


‘Iuniti 1: ‘Aho 3

Peesi Talamuʻakí, Talateú, mo e Ngaahi Fakamoʻoni ‘a e Kau Fakamoʻoní

Talateú

Fakakaukau ‘oku fehuʻi atu ‘e hao kaungāmeʻa pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku fie maʻu ai ‘e he kāingalotu ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ‘a e Tohi ‘a Molomoná kapau kuo tau ‘osi maʻu ‘a e Tohi Tapú. (Mahalo kuo ‘osi hoko atu ha meʻa peheni kiate koe!) Ko e hā haʻo fakamatala ‘e fai ki ho kaungāmeʻá?

‘Oku kamata ‘aki ‘a e Tohi ‘a Molomoná ha peesi talamuʻaki mo ha talateu ‘a ia ‘oku fakamatalaʻi ai ‘a e taumuʻa ‘o e tohi toputapu ko ‘ení, pea ‘oku kau ai e ola ʻe lava ke ne maʻu ki heʻetau fakamoʻoní mo e vā fetuʻutaki mo e ‘Otuá. ‘Oku kau foki ‘i he ngaahi ‘uluaki peesi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘a e ngaahi fakamoʻoni ‘a e kau fakamoʻoni naʻa nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koula ‘a ia naʻe liliu mei ai ‘a e tohí, pea nau fakamoʻoniʻi hono tupuʻanga fakalangí.

Fakakaukau ‘i hoʻo fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ki he founga te ke lava ai ‘o ngaohi ke ‘aonga taha hoʻo ako ki he Tohi ‘a Molomoná ‘i he taʻu ní, mo e founga ‘oku lava ai ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘o tokoniʻi koe ke ke fakatupulaki ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ‘Ene ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Ko e Peesi Talamuʻakí

ʻĪmisi
Ko Siosefa Sāmita mo e ʻū lauʻi peletí

Naʻe pehē ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe fakakau ‘e he palōfita ko Molonai ‘o e kuonga muʻá ‘a e peesi talamuʻaki ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he [ʻū lauʻi] peleti koulá: “Ko e peesi talamuʻaki ‘o e Tohi ‘a Molomoná ko e liliu moʻoni ia, naʻe toʻo mei he peesi fakamuimui taha ‘o e tafaʻaki toʻohema ‘o e tohí pe ngaahi peleti, a ia naʻe ‘i ai ‘a e lekooti naʻe ‘osi liliú, … pea ko e peesi talamuʻaki ‘oku fai ki ai ‘a e laú ‘oku ‘ikai ko ha teitei faʻu fakaonopooni ia, ‘aʻaku pe ko ha toe taha kuo moʻui pe ‘oku moʻui ‘i he toʻu tangatá ni” (Ngaahi Akonaki ‘a e Kau Palesiteni ‘o e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 70–71).

‘I hoʻo lau ‘a e palakalafi ‘uluaki ‘o e peesi talamuʻakí, feinga ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ‘e Molonai ke ne fakamoʻoniʻi ‘a e kau ‘a e ‘Eikí ‘i hono ‘omi ‘o e Tohi ‘a Molomoná.

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai kiate koe hoʻo ‘iloʻi hono lahi ‘o e kau ‘a e ‘Eikí ‘i hono tohi mo hono liliu ‘o e Tohi ‘a Molomoná.

‘I hoʻo lau ‘a e palakalafi hono ua ‘o e peesi talamuʻakí, feinga ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ‘e tolu naʻe fokotuʻu mai ‘e Molonai ki hono tohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná. (Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ‘eni ‘i hoʻo folofolá.) ‘Oku ‘uhinga ‘a e “fale ‘o ‘Isilelí” kiate kinautolu ko e hako ‘o Sēkopé pea pehē kiate kinautolu ‘oku nau hoko ko e kau mēmipa ‘o e fuakava ‘o e Siasi ‘o e ‘Eikí (vakai ki he Bible Dictionary, “Israel”). Ko e tahá, ‘oku fakakau ‘i he kupuʻi lea ko e “Siú mo e Senitailé” ‘a e fānau kotoa ‘a e Tamai Hēvaní. Liliu ke fakatāutaha ‘a e pōpoaki ‘o e palakalafi ua ‘o e peesi talamuʻakí, ‘aki haʻo fetongi ‘aki ho hingoá ‘a e “toenga ‘o e fale ‘o ‘Isilelí” mo e “Siú mo e Senitailé.”

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ‘a e founga ‘oku tokoniʻi ai koe ‘e hoʻo ‘iloʻi ‘a e ngaahi taumuʻa ko ‘eni ‘o e Tohi ‘a Molomoná ke ke ‘iloʻi hono mahuʻingá.

Naʻe lea ʻa Palesiteni ‘Ēsela Tafi Penisoni ‘o kau ki he “misiona mahuʻinga” pe taumuʻa ‘o e Tohi ‘a Molomoná:

“Ko e misiona mahuʻinga ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘o hangē ko ia kuo tohi ‘i he peesi talamuʻakí ko ‘hono fakalotoʻi foki ‘o e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ‘Otua taʻengatá, ‘okú Ne fakahā ia ‘e ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.’

“ʻOku lava ke maʻu ‘e he tokotaha ‘oku fekumi fakamātoató ha fakamoʻoni ko Sīsū ‘a e Kalaisí ‘i haʻane fakalaulauloto ‘i he faʻa lotu ki he ngaahi lea fakalaumālie ‘o e Tohi ‘a Molomoná.

“ʻOku laka hake ‘i he vaeua ‘o e ngaahi veesi kotoa ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘oku kau ia ki hotau ‘Eikí. ‘Oku ‘i ai ha huafa ‘e niʻihi ‘o Kalaisi ‘oku lahi ange hono toutou ngāue ʻaki ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘i he Fuakava Foʻoú” Ensign, Nov. 1987, 83).

Pea hangē ko hono fakahā mai ‘e hono peesi talamuʻakí, ko e Tohi ‘a Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ko Sīsū ‘a e Kalaisí. Ko ia ‘oku totonu ke tukutaha hoʻo ako ki he Tohi ‘a Molomoná ‘i he taʻu ní ki he meʻa ʻokú ke ako ‘o kau kia Sīsū Kalaisí peá ke kole ki he Tamai Hēvaní ‘i he lotu ke fakapapauʻi atu ‘a e meʻa kuó ke akó ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

Kuó ke fifili nai ki he founga ‘oku lava ai ha ‘āleso ‘i ha hala fakakavakava pe ha fale ‘o tuʻu maʻu taʻe ‘i ai hano poupou mei lalo? Ko e taimi ‘oku langa ai ha ʻālesó, ‘oku langa hake ‘a e ongo tafaʻakí mo hano ngaahi poupou ke pukepuke hake ia. ‘Oku fua fakalelei leva ‘a e vahaʻa ‘o e konga ki ‘olunga ‘o e ‘ālesó, pea hifi ‘a e maka, ‘a ia ‘oku ui ko e “maka-tuʻu-lotó” ke hao lelei ai. ‘I he taimi ‘oku fokotuʻu ai ‘a e maka-tuʻu-lotó ki hono tuʻungá, ‘oku lava ke tuʻu ‘a e ‘ālesó taʻe ai ha poupou mei tuʻa. Fakakaukau ki ha meʻa ‘e hoko ki he ‘alesó ‘o ka toʻo ‘a e maka-tuʻu-lotó.

ʻĪmisi
‘āleso

Kumi ki he talateu ki he Tohi ‘a Molomoná ‘o lau ‘a e palakalafi hono onó, ‘a ia ‘oku kamata ‘aki ‘a e “Naʻe lea ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘o kau ki he lekooti ko ‘ení…” Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e palakalafi ko ‘ení, ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ‘e tolu naʻe akoʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘o kau ki he Tohi ‘a Molomoná.

Naʻe fakamatalaʻi lahi ange ʻe Palesiteni ‘Eselā Tafi Penisoni ‘o kau ki he founga ‘oku hoko ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ‘o ‘etau tui fakalotú. ‘I hoʻo lau ‘a e lea ko ‘ení, laineʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea pe ngaahi fakamatala te nau lava ‘o tokoniʻi koe ke ke fakamatalaʻi ki ha taha ‘a e fatongia mahuʻinga ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i heʻetau tui fakalotú.

“ʻOku ʻi ai ha founga ʻe tolu ʻoku hoko ai ‘a e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tokāteliné. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní.

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, he ko Ia ʻa e makatuliki ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOkú ne fakamoʻoni ki Heʻene ʻi aí ʻi he mālohi mo e mahino. … …

“Naʻe folofola tonu mai ‘a e ‘Eikí, ‘oku ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a ‘hono kakato ‘o e ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí’ (T&F 20:9). ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ia ‘oku ‘i ai ‘a e akonaki, mo e tokāteline kotoa pē kuo fakahā maí. Ka ʻoku ʻuhinga ia te tau maʻu ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a hono kakato ‘o e ngaahi tokāteline ‘oku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. Pea ‘oku mahinongofua mo faingofua hono akoʻi maí kae lava foki mo e fānaú ‘o ako ai ki he ngaahi hala ‘o e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. …

“Ko hono fakaʻosí, ko e Tohi ‘a Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ‘o e fakamoʻoní. Pea ‘e hangē pē ko ha holo ‘a e ʻālesó kapau ‘e toʻo ‘a e maka-tuʻu-lotó, ‘oku pehē pē mo ha tuʻu maʻu pe holo ‘a e Siasí kotoa kapau ‘oku ‘ikai moʻoni ‘a e Tohi ‘a Molomoná. ‘Oku mahino ‘aupito ‘eni ki he ngaahi fili ‘o e Siasí. Ko e ‘uhinga ia ‘oku nau feinga lahi pehē ai ke fakamoʻoniʻi ‘oku hala ‘a e Tohi ‘a Molomoná, he kapau te nau lava ‘o fakaongoongokoviʻi ia, ko e ongoongokovi ai pē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ‘E kau foki ai mo ‘etau pehē ‘oku tau maʻu ‘a e lakanga fakataulaʻeikí, fakahaá, mo e Siasi kuo toe fakafoki maí. Ka ‘i he tuʻunga tatau pē, kapau ‘oku moʻoni ‘a e Tohi ‘a Molomoná—pea kuo laui miliona ha kakai kuo nau fakamoʻoniʻi ‘oku nau maʻu ha fakamoʻoni ʻa e Laumālié ‘oku moʻoni ‘aupito ia—kuo pau ke tali ai ‘e ha taha ʻa e tala kuo toe Fakafoki mai ‘a e ongoongoleleí mo e ngaahi meʻa kotoa pē ‘oku kau ki aí” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 5–6).

  1. Lau ‘a e palakalafi hono valu ‘o e talateu ki he Tohi ‘a Molomoná, ‘a ia ‘oku kamata ‘aki e “ʻOku mau fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa ‘i he feituʻu kotoa pē…,” pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e founga te ke lava ai ‘o ‘iloʻi ‘oku moʻoni ‘a e Tohi ‘a Molomoná. Fakakakato ‘a e sētesi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘i ha ‘osi hoʻo lau ‘a e palakalafí: ʻI heʻetau lau, fakalaulauloto, mo lotú, ‘e hanga ‘e he Laumālie Māʻoniʻoniʻoní ‘o …

Hangē ko hono poupouʻi hake ‘e he maka-tuʻu-lotó ‘a e ngaahi maka kehe ‘i he ‘ālesó, ‘oku pehē pē hono fakamālohia ‘e ha fakamoʻoni ki he Tohi ‘a Molomoná ‘a ‘etau fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kehe ‘o e ongoongoleleí. Lau ‘a e palakalafi hono hiva ‘o e talateú, ‘a ia ‘oku kamata ʻaki e “Ko kinautolu te nau maʻu ‘a e fakamoʻoni faka-ʻOtua ko ‘ení…,” pea laineʻi ‘a e foʻi moʻoni kehe ‘e tolu te ke maʻu ha fakamoʻoni ki ai ‘i haʻo muimui ki he akonaki ‘i he palakalafi hono valú. ʻI heʻetau lau, fakalaulauloto, mo lotu ‘o kau ki he Tohi ‘a Molomoná, ‘e fakamoʻoniʻi mai ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘oku moʻoni ia, ko Sīsū ‘a e Kalaisí, pea ko ha palōfita ‘a e ‘Otuá ‘a Siosefa Sāmita, pea ko e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ko e puleʻanga ia ‘o e ‘Otuá ‘i he māmaní.

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘oku ui ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ‘o ‘etau tui fakalotú.

Ko e Fakamoʻoni ‘a e Kau Fakamoʻoní

Fakakaukau ko ha fakamaau koe ‘okú ke feinga ke fakapapauʻi ‘a e moʻoni ‘oku kau ki ha meʻa naʻe hoko ʻi ha fakakikihi ‘a ha faʻahi ‘e ua. Ko e hā hano mahuʻinga ke ‘i ai ha fakamoʻoni ki he meʻa naʻe hokó? Ko e hā hano mahuʻinga ange kapau ‘oku tokolahi ‘a e kau fakamoʻoní?

ʻĪmisi
ʻŌliva Kautele

ʻŌliva Kautele

ʻĪmisi
Tēvita Uitemā

Tēvita Uitemā

ʻĪmisi
Māteni Hālisi

Māteni Hālisi

Naʻe fakahā ‘e he ‘Eikí ki ha kau fakamoʻoni ‘a e ʻū lauʻi peleti koula naʻe liliu mei ai ‘e Siosefa Sāmita ‘a e Tohi ‘a Molomoná. Lau ‘a e “Ko e Fakamoʻoni ‘a e Kau Fakamoʻoni ‘e Toko Tolú,” pea fakaʻilongaʻi ha kupuʻi lea ʻe tolu pe fā naʻa nau ngāue ʻaki ke nau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí pea mo hono ‘omi ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Hili iá, pea lau ‘a e “Ko e Fakamoʻoni ‘a e Kau Fakamoʻoni ‘e Toko Valú.” Fakatokangaʻi ‘a e ngaahi faikehekehe ‘i he ngaahi meʻa naʻe hoko ki he ongo kulupú, ‘o hangē ko ia ‘oku ‘oatu ‘i he saati ‘i laló.

Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

  1. Naʻe fakahā ange ‘e ha ‘āngelo kiate kinautolu ‘a e ʻū lauʻi peletí, ‘Ulimí mo e Tumemí, sifa-fatafatá, Liahoná, mo e heletā ‘a Lēpaní.

  1. Naʻe fakahā ‘e Siosfa Sāmita ‘a e ʻū lauʻi peletí kiate kinautolu.

  1. Naʻe ongo mai ‘a e leʻo ‘o e ‘Otuá ‘o fakahā mai hono fakalangi ‘o e lekōtí.

  1. Naʻa nau ala (“hiki hake”) ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā nai ʻoku mahuʻinga ai ke ‘i ai ha kau fakamoʻoni kehe meia Siosefa Sāmita ki he ʻū lauʻi peleti koulá?

  2. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e Tohi ‘a Molomoná, Siosefa Sāmitá, mo e ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Kapau ‘okú ke ongoʻi ‘oku teʻeki ke ke maʻu ha fakamoʻoni, hanga leva ‘o hiki ʻa e meʻa te ke fai ‘i he taʻú ni ke fakatupulaki ha fakamoʻoni ki he Tohi ‘a Molomoná. Vahevahe hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa kuó ke tohí ki ha taha ‘o hoʻo ongomātuʻá pe ko ha taha ho fāmilí pe ko haʻo kaungāmeʻa ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e lēsoni ki he “Ngaahi Fakamatala Talateu ki he Tohi ‘a Molomoná” peá u fakakakato ia ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi ʻilo ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki