Seminelí
‘Iuniti 13: ‘Aho 2, Mōsaia{nb}19–20


‘Iuniti 13: ‘Aho 2

Mōsaia 19–20

Talateú

Hili ‘a e hola ‘a ‘Alamā mo hono kakaí mei he kau tau ‘a e Tuʻi ko Noá, naʻe kamata ke faingataʻaʻia ‘a e kakai naʻa nau nofo mo Noá ‘i he ngaahi tautea naʻe kikiteʻi ‘e ‘Apinetaí. ‘Oku fakamanatuʻi mai kiate kitautolu ‘e he fakamatala ki he kau Nīfai ‘i he fonua ko Līhai-Nīfaí, ko e taimi ko ia ‘oku tau fakaʻikaiʻi ai ‘a e akonaki ‘a e kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí, ‘oku tau fepaki ai mo ha ngaahi tautea mamafa. Ka ‘o kapau ‘oku tau talangofua ki he kau palōfitá, ‘oku tau fiefia ai ‘i he melino mo e malu, neongo ka hoko mai ia ‘i hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Fakakaukau ‘i hoʻo ako ‘a e lēsoni ko ‘ení ki ha founga te ke lava ai ‘o maʻu ‘a e melino mo e malu ko ia ‘oku maʻu ‘i he fanongo mo talangofua ki he akonaki ‘a e kau palōfita ‘a e ‘Eikí ‘i onopōní.

Mōsaia 19–20

Naʻe aʻusia ʻe he kau Nīfai ‘i he fonua ko Līhai-Nīfaí ‘a hono fakahoko ‘o e ngaahi kikite ‘a ‘Apinetaí.

Lau ‘a e fakamatala ki he meʻa naʻe hoko ko ‘ení, ‘a ia naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita R. Sitouni, ‘a ia naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ‘o e Kau Fitungofulú. Peá ke fakakaukau ki hono mahuʻinga ‘o e ngaahi fakatokanga fakalaumālie ‘oku tau maʻu ‘o fou mai ‘i he kau palōfitá.

“Naʻa mau ‘ā hake ‘i ha pogipongi Sāpate ‘e taha … ki ha ‘aho fakaʻofoʻofa ‘i Sanitō Tominikō ‘i he Lepupelika Tominikaní. Naʻe ulo ‘a e laʻā ‘o Kalipiané, pea tafitonga ‘a e langí. Naʻe angi iki ‘a e matangí, pea ‘ikai ke faʻa ngaue ai ‘a e lau ‘o e ‘akaú, pea naʻe māfana mo nonga mo tokamālie. Ka naʻe ʻi ai ha matangi fakatuʻutāmaki ‘oku ‘ikai faʻa lava ke taʻofi. Ko e senitā ki he Ngaahi Afaá (Hurrican center) foki ‘oku nau fatongia ‘aki hono vakaiʻi mo fakafuofuaʻi ‘a e hala ‘o e Afā ko Siaosí, pea naʻa nau feinga ke fakamafola mai ‘i he ‘Initanetí ‘a e fakamatala fakamuimui taha naʻe ala maʻú. Naʻá ku lava ke ‘ilo mei he ngaahi satelaite ‘i he langí ‘i he pongipongi malū mo lōngonoa ko iá, ‘oku hangatonu mai ‘a e hala ‘o e afaá ‘o hangē ha ngahaú ki loto Sanitō Tominikō.

“Naʻe to mai ‘a e matangí ki he motú ‘i he hili ha houa ‘e 48 mei ai … i ha fuʻu mālohi lahi, pea hoko hono halá ko ha fakaʻauha, maumau lahi pea mo e mate. …

“Neongo hono lahi fau ‘o e maumaú mo e fakaʻauhá mo e maté mei he ngaahi afā ‘o e mālohi fakamāmani peheé, ‘oku lahi ange ‘a e fakaʻauha ‘oku fakatupu ‘e he ngaahi afā fakalaumālié ‘i he moʻui ‘a e kakaí. ‘Oku faʻa fakatupu ‘e he ngaahi mālohi ko ‘ení ha maumau lahi ange ‘i he maumau ‘a e ngaahi afā fakatuʻasinó, koeʻuhí he ‘oku nau fakaʻauha ‘a hotau laumālié pea kaihaʻasi meiate kitautolu ‘etau ‘ilo mo e talaʻofa taʻengatá …

“ʻOku tau fokotuʻu kitautolu ‘i he hala ‘o e ngaahi afā fakalaumālie ko ‘ení ‘i he taimi ‘oku tau ngāue ʻaki ai ‘a e ‘itá, kava mālohí, mo e ngaohikoviá; holi koví mo e anga taʻemaʻá; feohi taʻefeʻungá mo e ponokalafí, ngaahi faitoʻo kona tapú, loto-hīkisiá, anga fakamālohí, meheká mo e loí—ʻoku lōloa ‘a e lisí ia. …

ʻĪmisi
Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

“Ka ‘oku ‘i ai foki hotau ngaahi maluʻi mei he ngaahi afā fakalaumālié, ko kinautolu ia kuo ui ke nau leʻohi mo fakatokanga, mo tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he maumaú, fakaʻauhá, pea kau ai ‘a e mate fakalaumālié. ‘Oku tau ui hotau kau tangata leʻo ‘i he funga tauá, ko e kau ‘aposetolo mo e kau palōfita. Ko hotau ngaahi satelaite fakalaumālie ‘i he langí ‘a kinautolu. Pea ‘oku nau ‘iloʻi, ‘i he fakahinohino fakalaumālie mo e ‘ilo mo e poto haohaoa, ‘a e hala ‘oku taumuʻa ki ai ‘a e afā ko ‘ení. ‘Oku hiki hake honau leʻo ‘o e fakatokangá maʻu pē ke fakahā mai kiate kitautolu ‘a e ngaahi nunuʻa fakamamahi ‘o e vilitaki ke maumauʻi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí. ‘Oku hoko ‘a e taʻe tokanga ki heʻenau ngaahi fakatokangá, ko hano fakaafeʻi mai ia ‘o e mamahí, loto-mamahí mo e ‘auhá. Pea ko e muimui ki heʻenau ngaahi fakatokangá, ko e muimui ia ki he kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí ki he ngaahi ngoue fakalaumālie ‘o e melino mo e mahu” (”Spiritual Hurricanes,” Ensign, Nov. 1999, 31–32).

Nofo siʻi hifo ‘o fakalaulauloto ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki kuó ke fanongo ki ha fakatokanga mai ‘a e kau palōfitá mo e kau ‘aposetoló kiate kitautolu ‘o kau ki ai. ‘E maluʻi fēfē kitautolu ‘e heʻenau ngaahi leá mei he ngaahi “afā fakalaumālié”?

Naʻe fekau mai ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Apinetai ke fakatokanga ki he kakai ‘o Līhai-Nīfaí, ‘oku ‘amanaki ke hoko mai ha fakaʻauha kapau ‘e ‘ikai te nau fakatomala.

  1. Hiki tatau ‘a e saati ko ‘ení ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, pea fakaʻatā ha meʻa feʻunga ‘i lalo ‘i he potufolofola takitaha.

    Kikite fekauʻaki mo e Tuʻi ko Noá mo hono kakaí (Mōsaia 12:1–2)

    Fakahokó (Mōsaia 19:10, 14–15; 20:20–21; 21:3–4, 8, 10–13)

    Kikite fekauʻaki mo e Tuʻi ko Noá (Mōsaia 12:3)

    Fakahokó (Mōsaia 19:18–20)

    A.

    E.

    Fakamanatu ‘a e ngaahi kikite ‘a ‘Apinetai ki he kau Nīfai ‘i he fonua ko Līhai-Nīfaí ‘aki haʻo lau ‘a e ngaahi potufolofola ‘i he kōlomu toʻohema ‘o e sātí. Hiki ‘i lalo ‘i he potufolofola totonú ‘a e ngaahi nunuʻa naʻe pehē ‘e ‘Apinetai ‘e fehangahangai mo e Tuʻi ko Noá mo hono kakaí kapau ‘e ‘ikai te nau fakatomala. Hiki ‘i he tafaʻaki ki lalo ‘o e kōlomu toʻohemá (A) ha faʻahinga ongo te ke maʻu mo ha meʻa te ke fai kapau naʻá ke fanongo ki he ngaahi fakatokanga ‘a ‘Apinetaí.

Kimuʻa peá ke kamata ngāue ki he kōlomu toʻomataʻu ‘o e sātí, tomuʻa fakakakato ‘a e ‘ekitivitī ‘i lalo ‘i he tohi lēsoní. ‘E tokoni ‘a e ‘ekitivitī ko ‘ení ke ke maheni ange mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he Mōsaia 19–20 peá ke ‘iloʻi hono fakahoko ‘o e ngaahi kikite ‘a ‘Apinetai ‘oku tohi ‘i he ongo vahe ko ‘ení.

Fakafikefika ‘i hoʻo ako ‘a e Mōsaia 19–20, ‘a e ngaahi meʻa ‘e 11 naʻe hoko ko ‘ení ‘o fakatatau ki hono fakahokohoko ‘o ‘enau hoko ‘i he folofolá. Te ke maʻu mei he fakamatala fakanounou ‘o e vahe takitaha ha tokoni ‘aonga ke tokoniʻi koe.

  • Feinga ‘a Kitione ke tamateʻi ‘a e Tuʻi ko Noá.

  • Ko e kole ‘a e kakai fefine mo e fānau Nīfaí ki he kau Leimaná ke ‘oua ‘e tamateʻi kinautolú

  • ‘Oku mate ‘a e Tuʻi ko Noá ‘i he afi.

  • ‘Oku laka mai ‘a e kau tau Leimaná ki he ngaahi ngataʻanga fonua ‘o Semiloní.

  • ‘Oku holatakiʻi fakamālohi (kaihaʻasi) ‘e he kau taulaʻeiki ‘a Noá ‘a e ngaahi ‘ofefine ‘e toko 24 ‘o e kau Leimaná.

  • ‘Oku kole ‘e he tuʻi ‘o e kau Leimaná ki heʻene kau taú ke fakahaofi ‘a e kakai ‘o Limihaí.

  • Naʻe hola ha niʻihi ‘o e kakai ‘o Noá mei he kau Leimaná, kae liʻaki honau kakai fefiné mo e fānaú.

  • ‘Oku fekau ‘e Limihai ki hono kakaí ke ‘oua ‘e tamateʻi ‘a e tuʻi Leimaná.

  • Naʻe ‘i ai ha melino ‘i he kau Nīfaí mo e kau Leimná ‘i ha taʻu ‘e ua.

  • ‘Oku palōmesi ‘a Limihai ‘e totongi ‘e hono kakaí ha vaeua ‘o ʻenau ngaahi koloá ki he kau Leimaná.

  • ‘Oku fakafepakiʻi ‘e he kau Nīfaí ha ‘oho mai ‘a e kau Leimaná pea nau puke pōpula ‘a e tuʻi Leimaná.

(‘Oku maʻu ‘a e ngaahi tali ki he ‘ekitivitī ko ‘ení ‘i he ngataʻanga ‘o e lēsoní.)

  1. Foki ki he saati ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá hili hoʻo fakahokohoko fakafika ‘a e ngaahi fakamatala ‘e 11. Fakatotolo ‘i he ngaahi potufolofola ‘i he kōlomu toʻomataʻú ke maʻu ha ngaahi fakamatala fakaikiiki mei ai ‘o kau ki he anga hono fakahoko ‘o e ngaahi kikite ‘a ‘Apinetaí. Hiki ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘ení ki hoʻo sātí ‘i he kōlomu toʻomataʻú (E) pea fakamatalaʻi ‘a e meʻa kuó ke akó fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ‘o hono fakafisingaʻi ‘o e ngaahi lea fakatokanga ‘a e palōfitá.

Lau ‘a e Mōsaia 20:21, pea fakaʻilongaʻi ‘a e lea ‘a Kitione a ia ‘oku hā mei ai ‘a e mahino kiate ia ʻoku ‘omi ‘e hono fakafisingaʻi ‘o e ngaahi lea ‘a e kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí ‘a e faingataʻa mo e mamahi.

Lau ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:63, 70–72 ke ‘ilo mei ai ‘a e founga ‘oku kau ai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení kiate kinautolu ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí ‘oku ʻikai te nau fanongo ki he ‘Eikí pe ko ‘Ene kau tamaioʻeikí. Te ke lava ‘o hiki a e potufolofola ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ke hoko ko ha veesi fakafekauʻaki ki he Mōsaia 20:21. Kumi ki he ngaahi malanga ‘i he konifelenisi lahi fakamuimui tahá ‘i he makasini Ensign pe Liahona (‘o Mē pe Nōvemá) pe ‘i he LDS.org ki ha lea ‘a e kau palōfitá ‘o fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ‘ení.

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ‘ení: Ko e hā ha meʻa kuó ke fanongo ne toki akoʻi ‘e he kau palōfitá ‘a ia ‘e tokoni ki he kakai fakafoʻituituí, fāmilí, mo e ngaahi puleʻangá ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he faingataʻaʻiá mo e mamahí?

Sio ki ha fakatātā ‘o e mamahi mo e faingataʻaʻia ‘e lava ke hoko tuʻunga ‘i hono fakaʻikaiʻi ‘o e kau palōfita ‘a e ‘Eikí pea kumi ‘i he lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tālini H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ki he ngaahi nunuʻa ‘e hoko kiate kinautolu ‘oku nau ngāue ʻaki ‘a e ponokalafí:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku maumauʻi ‘e he ponokalafí ‘a e totonu ‘a ha taha ke fiefia ‘i ha vā fetuʻutaki fakaeloto, fakakaumeʻa, mo fakalaumālie angamaheni mo ha tangata pe fefine. ‘Oku keina ‘e he ponokalafí ‘a e ngaahi ‘ā vahevahe fakaeangamaʻa ‘okú ne taʻofi ‘a e ngaahi ‘ulungaanga taʻefeʻungá, angakehe, pe taʻefakalaó. Ko e taimi ko ia ‘oku ngaohi ai ke ongonoa ‘a e konsēnisi ‘o e tangatá, ‘oku ngaohi ai ‘a kinautolu ‘oku nau sio ‘i he ponokalafí ke nau fai ‘a e meʻa kuo nau mamata ki aí, neongo pe ko e hā ha meʻa ‘e hoko ki heʻenau moʻuí pe ko e moʻui ‘a ha niʻihi kehe.

“ʻOku toe hoko foki ‘a e ponokalafí ko ha meʻa ke pōpula ki ai. ‘Okú ne hanga ‘o maumauʻi ‘a e ngaahi mālohi ‘o ha taha ke fai ‘a e ngaahi fili ‘oku totonú, pea ‘okú ne ‘fakapōpulaʻi’ ‘a kinautolu ‘oku nau ngāue ʻakí, mo ‘ahiʻahiʻi kinautolu ke nau toutou foki mai” (“Pornography,” Ensign pe Liahona, May 2005, 89).

Fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ‘o e mamahi mo e faingataʻa ‘oku hoko tuʻunga ‘i he taʻe tokanga ki he akonaki ‘a e kau palōfitá ki he ngaahi meʻa hangē ko e pele paʻangá, ponopkalafí, Lea ‘o e Potó, kākaá, tātataú, hokohokaʻi ‘o e sinó (body piercing), teunga taʻe feʻungá, pe fakakaumeʻa kimuʻa ‘i he taʻu 16.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ʻE tokoniʻi fēfē ‘a e kakai fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ‘e haʻanau muimui ki he akonaki ‘a e kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí ‘i he ngaahi kaveinga hangē ko hono fakamālohia ‘o e ngaahi fāmilí, moʻui ʻaki ‘a e fono ‘o e angamaʻá, pe talangofua ki he Lea ‘o e Potó, ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he mamahi pe faingataʻa ‘oku nau fepaki mo iá?

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e ‘Eletā Lōpeti D. Heili ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, te tau lava ‘o maʻu ha melino pea tau foki hake ki he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘i heʻetau muimui ki he kau palōfitá:

“ʻOku ou fakamoʻoniʻi ‘oku maʻu ‘e he kau palōfita ‘o e ‘aho ní ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e kau palōfita ‘o e kuongamuʻá mo e kau palōfita kehe ‘o e kuonga ko ‘ení. …

“… ʻOku makatuʻunga hotau maluʻi fakalaumālié ‘i heʻetau tafoki ki he leʻo mahino ‘o hotau palōfita moʻuí. Kapau te tau fanongo ki hono leʻó pea talangofua ki heʻene akonakí, te tau lava ai ‘o moʻui ‘i he founga ‘oku finangalo ‘a Kalaisi ke tau moʻui aí, pea tau kātaki ki he ngataʻangá, koeʻuhí ke ʻi ai ha ‘aho te tau lava ai mo hotau ngaahi familí ‘o foki atu ki he ‘ao ‘o ‘etau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí” (”Hear the Prophet’s Voice and Obey,” Ensign, May 1995, 17).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e founga ‘okú ke loto ke takiekina ai ‘e hoʻo ako ‘a e Mōsaia 19–20 ‘a e anga hoʻo fanongo ki he akonaki ‘a e kau palōfita ‘a e ‘Eikí. Fakakaukau ki ha meʻa ne ke aʻusia ‘i he anga hoʻo maʻu ‘a e melino mo e maluʻi fakalaumālié ‘i hoʻo muimui ki he akonaki ‘a e kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí, peá ke hiki ia ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo toh noa ki he ako folofolá

    Kuó u ako ‘a e Mōsaia 19–20 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Ngaahi tali ki he ‘ekitivitī fakahokohokó: 1, 4, 5, 2, 8, 11, 3, 10, 7, 6, 9.

Paaki