Seminelí
‘Iuniti 11: ‘Aho 1, Ngaahi Lea ‘a Molomoná –Mōsaia 2


‘Iuniti 11: ‘Aho 1

Ngaahi Lea ‘a Molomoná –Mōsaia 2

Talateú

‘Oku hoko ‘a e Ngaahi Lea ‘a Molomoná ko ha fehokotakiʻanga ‘o e ʻū lauʻi peleti iiki ‘a Nīfaí mo hono fakanounouʻi ‘e Molomona ‘a e ʻū lauʻi peleti lalahi ‘a Nīfaí. Naʻe tohi ia ‘i ha meimei taʻu ‘e 400 hili ʻa e ‘aloʻi ‘o Sīsū Kalaisí, pea ‘oku kau ‘i he tohi ko ‘ení hano fakamatalaʻi nounou ‘o e ʻū lauʻi peleti iiki ‘a Nīfaí mo e ‘uhinga naʻe ongoʻi ai ‘e Molomona ‘oku fie maʻu ke fakakau fakataha ia mo e ngaahi tohi toputapu kehé. ‘Oku toe ‘omi foki ‘e he Ngaahi Lea ‘a Molomoná ha mahino mahuʻinga ki he ‘uhinga naʻe maʻu ai ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ha mālohi lahi pehē ki hono kakaí.

Naʻe meimei lahi pē ‘a e fakamamafa ‘a e ʻū lauʻi peleti iiki ‘a Nīfaí ki he ngaahi meʻa fakalaumālie mo e ngāue fakafaifekau mo e ngaahi akonaki ‘a e kau palōfitá. Naʻe kau ha konga lahi ‘o e ngaahi meʻa naʻe tohi ‘i he ʻū lauʻi peleti lalahí ki he hisitōlia fakatuʻasino ‘o e kakaí naʻe tohi ‘e he ngaahi tuʻí, ‘o kamata meia Nīfai. (Vakai, 1 Nīfai 9:2–4.) Neongo iá, naʻe kamata mei he taimi ‘o Mōsaiá, hono fakakau ‘i he ʻū lauʻi peleti lalahí ha ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga fakalaumālie ‘aupito.

Naʻe kau ‘i he ʻū lauʻi peleti ‘a Molomoná, pe ko e ʻū lauʻi peleti koula naʻe ‘omi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, hano fakanounouʻi ‘e Molomona mei he ʻū lauʻi peleti lalahi ‘a Nīfaí, mo ha ngaahi fakamatala fakamahino lahi. Naʻe kau foki ‘i he ʻū lauʻi peleti koula ko ‘ení hano hoko atu ‘o e hisitōlia naʻe tohi ‘e Molomoná, pea fakalahi atu ki ai ‘e hono foha ko Molonaí.

ʻĪmisi
fakatātā ‘o e hala fakakavakava

Ko e Mōsaia 1 ko ha lekooti ia ‘o e ngaahi akonaki ‘a e Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá. Naʻá ne akoʻi kiate kinautolu, ‘oku tokoniʻi kitautolu ‘e he ngaahi folofolá ke tau manatuʻi ‘a e ‘Otuá mo tauhi ‘Ene ngaahi fekaú. ‘I he ofi ke aʻu ki he ngataʻanga ‘o e moʻui ‘a e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá ne loto ke lea ki hono kakaí ‘o kau ki heʻene ngāué ‘i heʻene hoko ko e tuʻí, mo poupouʻi kinauolu ke nau talangofua ki he ‘Otuá. ‘Oku tohi ‘a e lea ‘a e Tuʻi ko Penisimaní ‘i he Mōsaia 2–5 peá ne fakamatalaʻi ‘a e mamahi mo e Fakalelei ‘a Kalaisí, ko e fatongia ʻo e fakamaau totonu mo e ‘aloʻofá, mo e fie maʻu ke tau toʻo kiate kitautolu ‘a e huafa ‘o Sīsū Kalaisí ‘i he fuakava. Naʻe fakamamafaʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘i he kamataʻanga ‘o ‘ene malangá, ‘a ia ‘oku tohi ‘i he Mōsaia 2, ‘a e fie maʻu ke tauhi ki he ‘Otuá ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé, mo e tuʻunga ‘o e fiefia ‘a kinautolu ‘oku nau tauhi ‘a e ngaahi fekaú.

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:1–11

‘Oku akoʻi ‘e Molomona, kuo fakatolonga mai ‘e he Otuá ha ngaahi lekooti kehekehe koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto

ʻĪmisi
Ko Hono Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí

Fakakaukau ki ha taimi ‘a ia naʻá ke ongoʻi ai hano ueʻi koe ‘e he Laumālié ke ke fai ha meʻa. Naʻá ke ‘iloʻi nai ‘a e meʻa kotoa pē ‘e hokó kapau te ke muimui ki he ueʻi ko iá? Ko e hā ha meʻa naʻá ne ʻoatu kiate koe ha loto fakapapau mo ha loto falala ke ke ngāue ki he ueʻi ko iá?

Naʻe fekau ‘e he ‘Otuá ki he palōfita ko Molomoná ke ne fakanounouʻi ‘a e ngaahi lekooti ‘o hono kakaí, ‘a ia naʻe tauhi ‘i he ʻū lauʻi peleti ‘a Nīfaí. ‘I he taʻu 385T.S. nai, ‘i he ‘amanaki ke ne foaki ‘ene ngaahi lekooti kuó ne fakanounouʻí ki hono foha, ko Molonaí, naʻá ne muimui ai ki ha ueʻi ‘a e Laumālié neongo naʻe ‘ikai mahino kiate ia ‘a e meʻa ‘e hoko aí.

Naʻe ‘iloʻi ‘e Molomona ha meʻa ‘i heʻene fakatotolo ‘i he ngaahi lekōtí. Lau ‘a e Ngaahi Lea ‘a Molomona 1:3 ke ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻá ne ‘iloʻí. (‘Oku ‘uhinga ʻa e “ngaahi peletí ni” ki he ʻū lauʻi peleti iiki ‘a Nīfaí, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a e 1 Nīfai ki he ‘Amenai.) Lau ‘a e Ngaahi Lea ‘a Molomona1:4–6, pea fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo folofolá ‘a e ‘uhinga naʻe fiefia ai ‘a Molomona ‘i heʻene ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe tohi ‘i he ʻū lauʻi peleti īkí.

Lau ‘a e Ngaahi Lea ‘a Molomona1:7, pea kumi ki he ‘uhinga naʻe fakakau ai ‘e Molomona ‘a e ngaahi peleti iiki ko ‘ení fakataha mo ‘ene fakanounouʻi ‘o e ʻū lauʻi peleti ‘a Nīfaí. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá: “ʻOku ‘afioʻi ‘e he ‘Eikí ‘a e meʻa kotoa pē.” Te ke lava ‘o fakatupulaki ha tui ke talangofua ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoni ‘okú ke maʻú, ʻaki ha mahino kiate koe peá ke tui ki he moʻoni ko ‘ení.

Naʻe fekau ‘e he ‘Eikí kia Nīfai ke ne ngaohi ha ʻū lauʻi peleti iiki pea tohi ai ‘a e ngaahi meʻa toputapu ‘o hono kakaí (vakai, 1 Nīfai 9:3). Naʻe fakahā ‘e Nīfai ‘i he taimi ko iá ‘o pehē, “Kuo fekau ai kiate au ‘e he ʻEikí ke u ngaohi ‘a e ngaahi peleti ko ‘ení koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto ‘okú ne ‘afioʻi, pea ko ha ‘uhinga ‘oku ‘ikai te u iloʻi” (1 Nīfai 9:5).

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá

Naʻe fakamahinoʻi mai ‘a e taumuʻa ko ‘ení ‘i he hili ha ngaahi senituli lahi mei ai, ‘i he 1828, ‘i he kamata ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne liliu e ʻū lauʻi peleti koulá, naʻá ne ‘uluaki liliu ‘a e peesi ‘e 116 ‘o e fakamatala mei he fakanounouʻi ‘e Molomona ‘a e ʻū lauʻi peleti lalahi ‘a Nīfaí, pea mole pe kaihaʻasi ʻa e ngaahi peesi ko iá ‘i hono tuku ‘e Siosefa ke ‘ave ia ‘e Māteni Hālisí. Naʻe fakahā ‘e he ‘Eikí kia Siosefa ke ‘oua te ne toe liliu ‘a e konga ne molé koeʻuhí he kuo palani ha kau tangata kākā ke nau liliu hono fakalea ‘o e ngaahi peesi kuo molé, pea nau fakataʻeʻaongaʻi ai hono tupuʻanga totonu ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Naʻe folofola mai ‘a e ‘Eikí kiate ia ke ne liliu ‘a e hisitōlia ‘o e ʻū lauʻi peleti īkí, ‘a ia ‘oku kau ki ai ‘a e vahaʻataimi tatau ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Naʻe fakataumuʻa lahi ange ‘a e hisitōlia ko iá ki he ngaahi meʻa ‘oku toputapú. (Vakai, T&F 10:10, 41–43; vakai foki, 1 Nīfai 9:3–4.)

‘Oku hoko ‘a e meʻa ko ‘ení ko ha fakamoʻoni mahuʻinga ‘oku ‘afioʻi ‘e he ‘Eikí ‘a e meʻa kotoa pē ‘e hokó. Naʻá Ne ‘afioʻi ‘e fie maʻu ‘a e hisitōlia ‘i he ʻū lauʻi peleti īkí, peá Ne ueʻi ‘a Molomona ke ne fakakau ia ‘i he ʻū lauʻi peletí mo ‘ene fakanounoú.

‘E tokoniʻi fēfē koe ‘e hoʻo ‘iloʻi ‘a e moʻoni ko ‘ení, ‘i he taimi te ke maʻu ai ha ngaahi ueʻi mei he Laumālié?

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha taimi naʻá ke ngāue ai pe ko ha taha ‘okú ke ‘iloʻi ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, neongo naʻe ‘ikai ‘uluaki mahino kiate koe pe ko kinautolu ‘a e ueʻi fakalaumālie ko iá. Hiki haʻo fakamatala ki ha founga ‘okú ke pehē te ke lava ‘o mateuteu ange ai ke ke ‘iloʻi mo tali ‘a e ngaahi ueʻi fakalaumālie mei he ‘Eikí. Manatuʻi, ko e taimi ko ia ‘okú ke faivelenga ai ki he ngaahi ueʻi ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí, te Ne ngāue ke “oʻi [koe] ke ke fai ‘o fakatatau ki hono finangaló” (Ngaahi Lea ‘a Molomona 1:7).

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–18

‘Oku ikunaʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘a e kau Leimaná peá ne pule ‘i he māʻoniʻoni

Ko ha tuʻi māʻoniʻoni ‘a e Tuʻi ko Penisimaní ‘a ia naʻe fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi lolotonga ‘ene pulé, ‘a ia naʻe kau ai ‘a e tau mo e kau Leimaná mo e fakakikihi fakatokāteliné ‘i hono kakaí. Naʻe taki ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘a e ngaahi kau tau ‘a e kau Nīfaí ʻʻi he māfimafi ‘o e ‘Eikí” ke tau mo honau ngaahi filí pea nau toe fokotuʻu ‘a e melinó ‘i he fonuá (vakai, Ngaahi Lea ‘a Molomona 1:13–14). Naʻe tokoni kiate ia ha “kau tangata māʻoniʻoni tokolahi” ‘i heʻene ngāue ke valokiʻi ‘a e kau palōfita mo e kau akonaki loi naʻa nau fakatupu ‘a e fakakikihi ‘i he kakaí, ‘o ne toe fokotuʻu ai ‘a e melino ‘oku tupu mei he moʻui māʻoniʻoní (vakai, Ngaahi Lea ‘a Molomona 1:15–18).

Lau ‘a e Ngaahi Lea ‘a Molomona1:12–18, pea fakafonu ‘a e ngaahi ʻatā ‘i laló ‘aki ‘a e fika ‘o e ngaahi veesi ‘oku nau akoʻi lelei taha ‘a e ngaahi moʻoni ko ‘ení:

  • ‘Oku ui ‘e he ‘Eikí ‘a e kau palōfita te nau lava ‘o taki ‘a e kakaí ki he melinó neongo ‘a e ngaahi faingataʻá.

  • Te tau lava ‘o maʻu ‘a e melinó ‘i haʻatau muimui ki he taki fakalaumālie ‘a e kau palōfitá.

  • Te tau lava ‘o ikunaʻi ‘a e ngaahi faingataʻá ‘i he ivi ‘o e ‘Eikí.

Mōsaia 1:1–18

‘Oku akoʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá hono mahuʻinga ‘o e ngaahi folofolá

Fakakaukau ki ha faʻahinga moʻui te ke ‘i ai, kapau ‘oku ‘ikai te ke maʻu ‘a e ngaahi folofolá ke ke lau, ako, pea akoʻi koe mei ai.

Naʻe akoʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘a hono ngaahi fohá ki he founga ‘e kehe ai ‘enau moʻuí kapau naʻe ‘ikai te nau maʻu ‘a e ngaahi folofolá. Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Mōsaia 1:3–5, naʻe tuʻo tolu ‘ene ngāue ʻaki ha ngaahi fakalea kehekehe ‘o e kupuʻi lea ko e “ka ne taʻe ‘oua ‘a e ngaahi meʻá ni [ko e ngaahi folofolá” ke akoʻi hono ngaahi fohá ke mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga ‘o e ngaahi folofolá.

  1. Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e Mōsaia 1:1–8, ki he ngaahi tāpuaki naʻe mei mole mei he kau Nīfaí kapau naʻe ‘ikai te nau maʻu ‘a e ngaahi folofolá. Fakafehoanaki ‘a e meʻa kuó ke akó mo e ʻAmenai 1:17–18. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha sētesi ‘e tolu pe fā ‘o fakakakato ‘a e ngaahi kupuʻi lea ko ‘ení: Kapau naʻe ‘ikai te u maʻu ‘a e ngaahi folofolá …

Fakakaukau ke ke hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Mōsaia 1:1–8: ʻOku tokoniʻi kitautolu ‘e heʻetau fakatotolo ‘i he ngaahi folofolá ke tau ‘iloʻi mo tauhi ‘a e ngaahi fekaú.

ʻĪmisi
ʻI he Ngāue ʻa Hoʻomou ʻOtuá

Naʻe akoʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘a hono kakaí ki hono mahuʻinga ‘o e tauhi faivelenga ‘o e ngaahi fekaú, peá ne fakamatala ki he meʻa ‘oku hoko kiate kinautolu ‘oku nau fai angahala hili ʻenau hoko ko e “kakai ‘ofeina lahi ‘o e ‘Eikí” (Mōsaia 1:13). Lau ‘a e Mōsaia 1:13–17, pea fakafehoanaki ‘a e Mōsaia 1:13 mo e ʻAlamā 24:30. Hili ia peá ke kumi ki ha ngaahi kovi ‘e nima nai ‘oku ‘omi ‘e kinautolu ‘oku nau tafoki mei he ‘Eikí. Te ke lava ke fakaʻilongaʻi pe fakafikefika ‘a e ngaahi kovi ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá.

Mōsaia 2:1–41

‘Oku fakataha mai ‘a e kau Nīfaí ke fanongo ki he ngaahi lea ‘a e Tuʻi ko Penisimaní

Lau ‘a e Mōsaia 2:1–9, pea hiki ‘a e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko hai naʻe fakataha maí?

  • Naʻa nau fakataha maí ki fē?

  • Ko e hā ha meʻa naʻe fai koeʻuhí ke lava ‘a e fuʻu kakaí ‘o fanongo ki he ngaahi lea ‘a e Tuʻi ko Penisimaní?

Koeʻuhí ke mahino lelei ange kiate koe ‘a e anga ‘o e Tuʻi ko Penisimaní, lau ‘a e Mōsaia 2:11–15 pea kumi ki he ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakahā mai na‘e fakataumuʻa ‘a e Tuʻi ko Penisimaní ki he māʻoniʻoní mo e ngāue ‘ofa, ka ‘oku ‘ikai ko e tuʻunga pe lāngilangi.

ʻĪmisi
Palesiteni Howard W. Hunter

Hili ia peá ke fakalaulauloto ki he fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni Hauati W. Hanitā: “ʻOua te mou fuʻu tokanga lahi ki he tuʻungá. ‘Oku mou manatu ki he akonaki ‘a e Fakamoʻuí ‘o kau kiate kinautolu ‘oku nau manako ki he ‘ngaahi nofoʻanga lahi’ pe ‘ngaahi nofoʻanga māʻolungá’? ‘Ka ko ia ia ‘oku lahi ‘iate kimoutolú, ‘e hoko ia ko homou tauhi.’’ (Mātiu. 23:6, 11.) ‘Oku mahuʻinga ke fakahoungaʻi kita. Ka ‘oku totonu ke tau tokanga taha ki he māʻoniʻoní, kae ‘ikai ki he lāngilangí, pea ki he ngāue ‘ofá kae ‘ikai ki he tuʻunga” (“To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 1992, 96).

Ako ‘a e Mōsaia 2:16–17, pea fakaʻilongaʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni te tau lava ‘o ako mei he Tuʻi ko Penisimaní ‘o kau ki he ngāue ‘ofá: Ko e taimi ‘oku tau ‘i he tauhi ‘o hotau kāingá, ‘oku tau ‘i he tauhi pē ‘o hotau ‘Otuá. Ko ha (veesi fakataukei folofola ʻa e Mōsaia 2:17. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ia ‘i ha founga ‘oku mahinó koeʻuhí ke faingofua haʻo kumi ki ai ‘i he kahaʻú.)

Fakakaukau ki ha taimi naʻe tāpuekina ai ‘e ha taha hoʻo moʻuí ‘i haʻane tokoni atu kiate koe. Naʻá ke fakahaaʻi fēfē (pe te ke fakahaaʻi fēfē) fakahā hoʻo loto houngaʻiá ki he ‘Otuá koeʻuhí ko e tokotaha naʻá ne tokoniʻi koé mo e ‘Otuá ‘i he māʻoniʻoní? Naʻá ke fakahaaʻi fēfē ki he tokotaha ko iá hoʻo fakahoungaʻi ‘ene tokoní?

Hili hono akoʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí ‘o kau ki he tokiniʻi e niʻihi kehé, naʻá ne akoʻi leva ha ngaahi founga lahi ‘a ia kuo tāpuekina ai kitautolu ‘e he ‘Otuá mo e fie maʻu ke tau fakafetaʻi kiate Iá.

  1. Fakakaukau ‘i hoʻo ako ‘a e Mōsaia 2:19–24, 34, ki he ngaahi founga lahi kuo tāpuekina ai koe ‘e he ‘Otuá. Fakakaukau ki ha founga ke ke fakahā ai hoʻo fakafetaʻí kiate Ia. Hili ia peá ke tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ‘uhinga ‘e ui ai ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ia, mo hono kakaí mo kitautolu ko e “kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga?

    2. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau manatuʻi hotau moʻua ki he ‘Otuá?

‘Oku akoʻi kitautolu ‘e he ngaahi lea ‘a e Tuʻi ko Penisimaní, ko e taimi ‘oku tau ongoʻi ai ‘oku tau moʻua ki he ‘Otuá, ‘oku tau fie tokoni leva ki he kakai kehé pea ‘oku tupulekina ai ʻetau loto houngaʻiá.

Naʻe akoʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘i he Mōsaia 2:34, ‘oku totonu ke tau “ʻoatu” ki he ‘Otuá ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku tau maʻú mo kitautolu. Ko hono ‘uhinga ‘o e ʻoatú ke “foaki pe tukulolo.” ‘E lava ke ke hiki hono ‘uhingá ‘i he tafaʻaki ‘o e foʻi leá ‘i hoʻo folofolá. Fakakaukau ki ha founga te ke foaki ai ki he ‘Otuá ‘a e meʻa kotoa pē ‘okú ke maʻú mo koe foki. Manatuʻi ko e taimi ‘okú ke tauhi ai ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá mo feinga ke fai ha ngāue tokoni ‘i he loto moʻoní, ‘okú Ne tāpuakiʻi koe koeʻuhí ko ia.

‘Oku kau ‘i he ngaahi veesi fakaʻosi ‘o e Mōsaia 2 ha fakatokanga mahuʻinga mei he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí. Kuó ke sio nai ‘i ha fakaʻilonga ‘oku fakahā atu kiate koe ke ke “tokanga”? (Hangē ko ‘ení, ‘e fakatokanga atu ha fakaʻilonga ke ke tokanga ki he ‘uhila volota fakatuʻutāmakí, maka teká, fanga manu kaivaó, pe mālohi ‘a e ‘aú.) Lau ‘a e Mōsaia 2:32–33, 36–38 ke ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe fakahā ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ke nau tokanga ki aí. (‘Oku ‘uhinga ‘a e tautea mamafa ‘i he veesi 33 ki he “loto-mamahi mo e moʻui mamahi.”) Hiki ha sētesi ‘o fakamatalaʻi ‘a e meʻa ‘e hoko kiate kinautolu ‘oku nau “angatuʻu fakahāhā ki he ‘Otuá” (veesi 37) pe ‘oku nau maumauʻi ‘i he ‘iloʻilo pau ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá.

ʻOku hanga ʻe ha niʻihi ʻo maumauʻi ʻi he ʻiloʻilo pau ‘a e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo nau palani ke nau toki fakatomala ʻamui, ʻo hangē ko hano fai kimuʻa pea nau toki ʻalu ki he temipalé pe ngāue fakafaifekaú. ‘Oku hoko ‘a e fai angahala ne tomuʻa fakakaukauʻí, ko e manuki ki he Fakalelei ‘a Kalaisí” (Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú [kiʻi tohi, 2011], 29).

Naʻe lea ‘a ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o kau ki hono mahuʻinga ke ‘iloʻi ‘a e taimi ‘oku kamata ai ke tau mavahe mei he Laumālié:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku totonu ke tau … feinga ke tau ‘iloʻi e taimi ‘oku tau ‘fakamavaheʻi ai ‘a [kitautolu] mei he Laumālie ‘o e ‘Eikí …’ ( Mōsaia 2:36). …

“ʻOku mahino ‘a e tuʻunga ki aí. Kapau ‘oku tau fakakaukau, sio, fanongo, pe fai ha meʻa ‘okú ne tākiakiʻi mamaʻo kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ‘oku totonu leva ke tau taʻofi ‘etau fakakaukau, sio, fanongo, pe fai ‘a e meʻa ko iá. Hangē ko ‘ení, kapau ‘oku ai ha meʻa ‘oku fakataumuʻa ke fakafiefiaʻi kitautolu, ka ‘oku hanga ‘e he meʻa ko iá ‘o fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e faʻahinga fakafiefia ia ‘oku ‘ikai taau mo kitautolu. Pea koeʻuhí ‘oku ‘ikai feʻunga ke ‘afio ‘a e Laumālié ‘i ha meʻa ‘oku anga fakatuʻa, feifeiavale, mo taʻe fakaʻapaʻapa, ‘oku mahino ‘aupito ko e ngaahi meʻa ia ‘oku ‘ikai maʻatautolu. Pea koeʻuhí ‘oku tau fakamamahiʻi ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí ‘i heʻetau kau ki he ngaahi ‘ekitivitī ‘oku tau ‘iloʻi ‘oku ‘ikai totonu ke tau kau ki aí, ko e ngaahi meʻa ia ‘oku ‘ikai maʻatautolu” (“That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Ensign pe Liahona, May 2006, 30).

Fakalaulauloto ki ha meʻa ‘oku mole mei he kakaí—‘a ia ko ha meʻa ‘oku ‘ikai te nau ‘iloʻi kuo mole meiate kinautolu—‘i heʻenau mavahe mei he Laumālié. Lau ‘a e Mōsaia 2:40–41, pea kumi ki he ngaahi meʻa naʻe loto ‘a e Tuʻi ko Penisimaní ke tau fakakaukauʻi mo e ngaahi meʻa naʻá ne loto ke tau manatuʻí.

  1. ‘I hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Lekooti ha ngaahi meʻa naʻá ke aʻusia ‘a ia naʻe akoʻi ai kiate koe, kapau te ke talangofua ki he ‘Eikí, ‘e tāpuekina fakatuʻasino mo fakalaumālie koe.

    2. Fili ha tafaʻaki ‘e taha ‘o hoʻo moʻuí ‘a ia ‘okú ke fie talangofua lahi ange ai ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá. Hiki haʻo taumuʻa ke ke fakalakalaka ai ‘i he tafaʻaki ko iá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá— Mōsaia 2:17

Lau ‘a e Mātiu 22:36–40; 25:40; mo e Mōsaia 2:17. Faʻu ha lisi, seini hokohoko, pe fakakulupu ʻaki ‘a e ngaahi potufolofola ko ʻení ke fakafekauʻaki fakataha kinautolu. ‘E tokoniʻi koe ‘e he founga ako folofola ko ‘ení ke fakamahino mai hono ‘uhinga mo fakalahi hoʻo ‘ilo ki he folofolá.

Fakamatalaʻi ‘a e fehokotaki ‘o e ngaahi potufolofola kuó ke toki fakafekauʻakí.

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko e fē nai ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ‘oku hangē pē ko haʻo tauhi ki he ‘Eikí ‘a e tauhi kuó ke fai ki ha taha kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa pau ʻokú ke lava ke fai ki ha taha ‘i hoʻo moʻuí, ‘a ia ‘e fai ‘e he Fakamoʻuí kapau naʻá Ne ʻi heni tonu?

  1. Hili haʻo feinga ke ako maʻuloto ‘a e Mōsaia 2:17, hiki maʻuloto ia ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Ngaahi Lea ‘a MolomonáMōsaia 2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki