Seminelí
‘Iuniti 32: ‘Aho 2, Molonai 8–9


‘Iuniti 32: ‘Aho 2

Molonai 8–9

Talateú

Ko e Molonai 8 ko ha ‘ipiseli (tohi) ia naʻe fai ‘e Molomona ki hono foha ko Molonaí ‘o kau ki he ‘uhinga ‘oku ‘ikai fie maʻu ai ‘e he fānau valevalé ‘a e papitaisó. Naʻe toe akoʻi foki ‘e Molomona ‘i he ʻipiseIí ‘o kau ki he founga te tau lava ‘o teuteu ai ke nofo fakataha mo e ‘Otuá. Naʻá ne fakaʻosi ‘aki ‘ene fakahā ‘ene hohaʻa ki he fai angahala mo e ‘amanaki fakaʻauha ‘o e kau Nīfaí. ‘Oku tohi ‘i he Molonai 9 ‘a e ‘ipiseli fakaʻosi naʻe tohi ‘e Molomona ki hono fohá. Naʻá ne fakahā ai ‘ene loto-mamahi koeʻuhi ko e tuʻunga ‘o e fai angahala ‘a e kau Nīfaí peá ne naʻinaʻi kia Molonai ke ngāue faivelenga ‘o tokoni ki he kau Nīfaí ke nau fakatomala. Neongo ‘a e tuʻunga fulikivanu naʻe ‘i ai ‘a hono kakaí, naʻá ne kei poupouʻi pē hono fohá ke ne tui faivelenga kia Kalaisi pea tuku ke nofoʻia ‘i heʻene fakakaukaú maʻu pē ‘a e talaʻofa ‘o e moʻui taʻengatá.

Molonai 8:1–24

Naʻe tohi ‘a Molomona ki hono foha ko Molonaí ‘o kau kiate kinautolu ‘oku nau fie maʻu ‘a e papitaisó

Kuó ke fifili nai ki he ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke papitaiso ai ‘a e fānau īkí ‘i he Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní kae ‘oua kuo nau taʻu valú? Naʻe akoʻi ‘e Molomona ‘i he tohi naʻá ne fai ki hono foha ko Molonaí ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ‘o kau ki hono fakamoʻui ‘o e fānau valevalé mo e papitaisó, kau ai mo e ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke papitaiso ai ‘a e fānaú kae ‘oua kuo nau taʻu valú. Naʻe kamata ‘e Molomona ‘ene tohi kia Molonaí ‘aki ‘ene fakamatala ‘o kau ki ha fakakikihi (loto kehekehe) naʻe hoko ‘i he kau Nīfaí. Lau ‘a e Molonai 8:4–6, pea kumi ki he tokāteline naʻe fakakikihi ai ‘a e kau Nīfaí. (‘E tokoni ‘i hoʻo lau ‘ení ke ke ‘iloʻi ko hono ‘uhinga ‘o e fuʻu hala lahí ‘i hono ngāue ʻaki hení ko e fuʻu mamafa ‘aupito.)

Lau ‘a e Molonai 8:7, pea kumi ki he meʻa naʻe fai ‘e Molomona ‘i heʻene fanongo ki he palopalema ko ‘ení. Naʻe tali ‘e he Fakamoʻuí ‘a e lotu ‘a Molomoná ‘aki ‘Ene fakamatalaʻi ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai fie maʻu ai ‘e he fānau valevalé ‘a e papitaisó ki muʻa ‘i he taʻu motuʻa ‘oku nau feʻunga ai ke ‘ekeʻi meiate kinautolu ‘a ‘enau ngaahi ngāué. Lau ‘a e Molonai 8:8–9, pea kumi ki he meʻa naʻe folofola ‘aki ‘e he Fakamoʻuí ‘o kau ki he ‘uhinga ‘oku ‘ikai papitaiso ai ‘a e fānau valevalé mo e fānau īkí.

‘Oku ‘uhinga ‘a e “malaʻia ‘o ʻĀtamá” ‘i he Molonai 8:8, ki hono fakamavaheʻi ‘o ʻĀtama mei he ‘ao ‘o e ‘Otuá koeʻuhi ko e Hingá. Ko hono moʻoní, naʻe ‘ikai mahino ki ha kau Nīfai ‘e niʻihi ‘a e tokāteline ‘o e papitaisó. Ko ia naʻe hala ai ‘enau tui ‘oku ‘ikai feʻunga ‘a e fānau valevalé ke nau hū ki he ‘ao ‘o e ‘Otuá kapau ‘oku ‘ikai fakahoko kiate kinautolu ‘a e ouau ‘o e papitaisó, pea nau fie maʻu ai ke papitaiso ‘a e fānaú ‘oku nau kei valevale ‘aupito. ‘E tokoni foki ‘i hoʻo feinga ke mahino kiate koe ‘a e veesi ko ‘ení ke ke fakatokangaʻi, ko e angahalá ko e talangataʻa fakahāhā ia ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Angahalá,” scriptures.lds.org). Te ke lava ‘o fakafekauʻaki ‘a e Molonai 8:8 mo e tefito ‘o e tui hono uá, koeʻuhi ke mahino kakato ange kiate koe ‘a e tokāteline ‘i he veesi ko ‘ení.

Lau ‘a e Molonai 8:10, pea kumi ki he ngaahi foʻi lea ‘oku nau fakakakato ‘a e moʻoni ko ‘ení: ‘Oku ‘aonga ‘a e fakatomalá mo e papitaisó kiate kinautolu kotoa pē ‘oku .

Koeʻuhi ‘oku ‘aonga ‘a e fakatomalá mo e papitaisó kiate kinautolu pē ‘oku taʻu motuʻa feʻunga ke ‘ekeʻi meiate kinautolu ‘enau ngaahi ngāué pea nau lava ‘o fai angahalá, naʻe akoʻi ai ‘e Molomona ‘oku hala hono papitaiso ‘o e fānau īkí ki muʻa ‘a e taʻu motuʻa ‘oku nau feʻunga ai ke ‘ekeʻi meiate kinautolu ‘enau ngaahi ngāué. Lau ‘a e Molonai 8:11–13, 18–22, pea kumi ki he fakamatala ‘a Molomona ki he ‘uhinga ‘oku hala ai hono papitaiso ‘o e fānau īkí. ‘Oku akoʻi ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a e tokāteline: ʻOku fakamoʻui ‘a e fānau īkí koeʻuhi ko e Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí.

Kuo fokotuʻu ‘e he ‘Eikí ‘a e taʻu motuʻa ‘oku kamata ai ‘a e feʻunga ‘a e fānaú ke ‘ekeʻi meiate kinautolu ‘enau ngaahi ngāué—ko e taʻu valú (vakai, T&F 68:25–27; Liliu ‘a Siosefa Sāmitá, Sēnesi 17:11 [ʻi he Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). ‘Oku ‘ikai lava ‘a e fanaú ‘o fai angahala ki muʻa ‘i honau taʻu valú, koeʻuhí he ‘oku ‘ʻikai foaki ha mālohi kia Sētane ke ne ‘ahiʻahiʻi ‘a e fānau īkí ’(vakai, T&F 29:46–47). ‘Oku ‘ikai lau ko ha ngaahi angahala ha ngaahi fehalaaki ‘oku fai ‘e he fānau īkí ki muʻa ‘i honau taʻu valú.

ʻĪmisi
ko e taʻahine ‘oku papitaiso
ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai lava ke fai angahala ai ‘a e fānau īkí, ‘o pehē: “ʻOku mahino kiate kitautolu mei heʻetau tokāteliné, ki muʻa pea aʻu ha fānau ki he taʻu motuʻa ‘e feʻunga ke ‘ekeʻi meiate kinautolu ‘enau ngaahi ngāué, ‘‘oku ‘ikai te nau faʻa lava ‘o fai angahala’ (Molonai 8:8). ‘E fai ‘e he fānaú ‘i he taimi ko iá ha ngaahi fehalaaki, ʻo aʻu ki ha ngaahi fehalaaki mamafa mo fakatupu maumau ‘a ia kuo pau ke fakaleleiʻi, ka ‘oku ‘ikai lau ‘enau ngaahi ngāué ko ha angahala kiate kinautolu” (“Sins and Mistakes,” Ensign, Oct. 1996, 65).

Naʻe hoko foki ko ha konga ‘o ‘ene ʻipiselí hono fakamoʻoniʻi ‘e Molomona ‘oku “moʻui ‘ia Kalaisi” ‘a e fānau īkí, pea kapau te nau mate ki muʻa ‘oku teʻeki ke nau taʻu valu, ‘oku huhuʻi kinautolu ‘i he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí (vakai, Molonai 8:12–15, 22).

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molomona ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení lolotonga ʻene fakamatalaʻi ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai fie maʻu ai ‘e he fānau valevalé mo e fānau īkí ‘a e papitaisó: ʻOku angatonu kakato ‘a e ‘Otuá ‘i Heʻene ngaahi fengāueʻaki mo ‘Ene fānaú. ‘Oku ‘uhinga ia ki he pau ke fakapapauʻi ‘e he ‘Otuá ‘oku maʻu ‘e he kakai kotoa pē ha faingamālie totonu mo taʻefilifilimānako ke maʻu ‘a e fakamoʻuí.

  1. ‘E lava ‘e he ‘ekitivitī ko ‘ení ‘o tokoniʻi koe ke ke ako ke fakamatalaʻi ‘a e ngaahi tokāteline ‘oku akoʻi ‘i he ‘uluaki konga ‘o e Molonai 8. Fili ha meʻa ‘e taha (pe fakatouʻosi) ‘o e ongo meʻa ‘oku hoko hake ‘i laló, pea fili ha veesi ‘e taha pe ua mei he Molonai 8:8–24 ‘a ia te ne lava ‘o tokoniʻi ke tali ‘a e meʻa ‘oku hohaʻa ki ai ‘a e tokotahá ‘i he meʻa ʻoku fakamatalaʻi atú. Hili ia peá ke hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá haʻo tali ‘i ha palakalafi ‘e taha pe ua ki he meʻa ‘oku fakamatalaʻi atú. Fakaʻaongaʻi ‘a e veesi folofolá ‘i hoʻo talí.

    1. Lolotonga hoʻo hoko ko ha faifekaú, ‘okú ke feʻiloaki mo ha tangata ‘a ia ‘oku fekumi fakamātoato ki he moʻoní. ‘Okú ne fakahā atu, naʻe akoʻi ia ‘i heʻene moʻuí kotoa ‘oku angahalaʻia ‘a e fānau īkí ‘i hono fanauʻi mai kinautolú koeʻuhi ko e maumau-fono ‘a ‘Ātamá. ‘Okú ne ‘iloʻi fakapapau ko e taimi ko ia ‘oku mate teʻeki papitaiso ai ‘a e fānau īkí, ‘oku nau angahalaʻia pea ‘oku ‘ikai lava ke fakamoʻui ‘a kinautolu.

    2. ‘Oku tui ha tokotaha ne toki ului mai ko e fakakaukau lelei hono papitaiso ‘o e fānau’oku taʻu valú, ka ‘okú ne fehuʻi, “ʻOku ‘ikai ke fuʻu mahuʻinga ia pe ‘oku papitaiso’a e kakaí ‘i honau māhina valú, pe ko honau taʻu valú, ‘ikai ko ia?”

Molonai 8:25–26

‘Oku akoʻi ‘e Molomona ‘a e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau nofo fakataha ai mo e ‘Otuá

Hili hono akoʻi ‘e Molomona ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai fie maʻu ai ‘e he fānau īkí ‘a e papitaisó, naʻá ne akoʻi leva ko e kakai ko ia kuo nau aʻu ki he taʻu motuʻa ‘oku feʻunga ke ‘ekeʻi ai meiate kinautolu ‘enau ngaahi ngāué, kuo pau ke nau papitaiso. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki mo e meʻa kuo pau ke tau fai hili hotau papitaisó koeʻuhi ke tau lava ‘o nofo fakataha mo e ʻOtuá.

Lau ‘a e Molonai 8:25–26, pea kumi ki he meʻa kuo pau ke tau fai mo e ngaahi ‘ulungaanga kuo pau ke tau fakatupulaki koeʻuhi ke tau lava ‘o nofo fakataha mo e ‘Otuá. ‘E lava ke ke fie fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá. ‘E tokoni kapau ʻe mahino kiate koe ko hono ‘uhinga ‘o e “angamaluú” ko e fakavaivai ki he finangalo ‘o e ‘Otuá pea ko e ‘uhinga ‘o e “loto-fakatōkilaló” ko e loto-māʻulalo moʻoni.

‘E lava ke ke hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Molonai 8:25–26: Kapau ‘oku tau tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fekaú, te tau lava ai ‘o maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘a ia ‘okú ne teuteuʻi kitautolu ke tau nofo fakataha mo e ‘Otuá.

  1. ‘E tokoni ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ke mahino lelei ange kiate koe ‘a e Molonai 8:25–26. Fakakaukauʻi ‘a e ngaahi fehuʻí kotoa peá ke toki fili ha fehuʻi ʻe ua pe lahi ange mei ai ke ke tali ia ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku lava ‘e hoʻo maʻu ha fakamolemole ki hoʻo ngaahi angahalá ‘o taki atu koe ki he angamaluú mo e loto-fakatōkilaló?

    2. ‘Oku founga fēfē ha lava ke fakaafeʻi mai ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí koeʻuhi ko hoʻo angamalū mo loto-fakatōkilaló?

    3. ‘Oku anga-fēfē ha tokoni hoʻo maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní keke teuteu ke nofo fakataha mo e ‘Otuá?

    4. Naʻe akoʻi ‘e Molomona kuo pau ke tau lotu faivelenga kapau ‘oku tau fie fakafonu ‘a kitautolu ‘aki ‘a e ‘ofa ‘oku tolongá. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e lotu faivelengá kapau ‘oku tau fie fakafonu ‘a kitautolu ‘aki ‘a e ‘ofá?

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Molonai 8:27, naʻe fakahalaʻi ‘e Molomona ‘a e angahala ‘o e loto-hīkisiá ‘i he kau Nīfaí. Lau ‘a e Molonai 8:27, pea kumi ki he ola ‘o e loto-hīkisia ‘a e kau Nīfaí. Hili ia peá ke fakafehoanaki ‘a e ola ko ‘ení mo e ngaahi ola ‘o e angamaluú mo e loto-fakatōkilalo ‘a e kau Nīfaí ‘a ia ‘oku maʻu ‘i he Molonai 8:26.

Naʻe poupouʻi ‘e Molomona ‘a Molonai ke ne lotua ‘a e kau Nīfaí koeʻuhi ke nau lava ‘apē ‘o fakatomala pea maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki naʻá ne fakamatalaʻi ‘i heʻene tohí (vakai, Molonai 8:28–30). Fakaʻaongaʻi ‘a e akonaki ‘a Molomona ki hono fohá, peá ke fakakaukau ke ke lotua ha niʻihi fakafoʻituitui pau ‘okú ke ‘iloʻi ‘oku nau fie maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e ongoongoleleí pea kumi ki ha ngaahi founga ke tokoni ai ki he kakai fakafoʻituitui ko iá.

Molonai 9:1–20

‘Oku fakamatalaʻi ‘e Molomona ‘a e faiangahala ‘a e kau Nīfaí mo e kau Leimaná

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fie tokoni ai ki ha taha pea ‘ikai tali ‘e he toko taha ko iá hoʻo ngaahi tokoní. ‘E anga-fēfē hano tali ‘e ha kakai ‘e niʻihi ha taimi kuo ‘ikai ke tali ai ‘enau ngaahi feinga tokoní ‘e kinautolu ‘oku nau feinga ke tokoni ki aí? Feinga ‘i hoʻo ako ‘a e ‘ipiseli hono ua ‘a Molomona ki hono foha ko Molonaí, ‘a ia ‘oku maʻu ‘i he Molonai 9, ke kumi ki he meʻa naʻe lea ‘aki ‘e Molomona ke poupouʻi hono fohá ke ‘oua te ne li‘aki ʻa e kau Nīfaí.

Lau ‘a e Molonai 9:1, pea kumi ki he foʻi lea naʻe ngāue ʻaki ‘e Molomona ke fakamatalaʻi ‘a e tuʻunga te ne fakamatala ki ai ‘i heʻene tohí. Fakatokangaʻi ange ko hono ‘uhinga ‘o e fakamamahí ʻi hono ngāue ʻaki hení ko e fakahohaʻa ‘aupito. Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Molonai 9:2–19, naʻe fakamatalaʻi ‘e Molomona ha niʻihi ‘o e ngaahi meʻa fakatupu hohaʻa kuo hoko ‘i he kakaí, ‘o fakahā ai ‘a e lahi ‘o e faiangahala kuo aʻusia ‘e he kakaí. Hangē ko ʻEtá, ‘a ia ko ha palōfita ‘i he kau Sēletí, naʻe mamata mo Molomona foki ki he ‘ita mo e fai angahala kuó ne ikuʻi hono kakaí. Naʻá ne manavahē telia naʻa kuo taʻofi ‘e he Laumālie ‘o e ‘Eikí ‘a ‘ene fāinga mo kinautolú (vakai, Molonai 9:4).

Fakalaulauloto ki he ‘uhinga naʻe kei hoko atu ai ‘e Molomona ‘ene ngāue ‘i he kau Nīfaí neongo ‘enau fakafefeka honau lotó ki he folofola ‘a e ‘Otuá pea ‘ikai te nau tali ‘a e ngaahi feinga ‘a e kau palōfitá ke tokoniʻi kinautolú.

Naʻe fai ‘e Molomona ha ngaahi akonaki mālohi kia Molonai ‘o kau ki he founga ‘oku totonu ke ne ngāue ai ki ha kakai ‘oku ‘ikai te nau fakaava mai honau lotó. Lau ‘a e Molonai 9:3–6, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau akoʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kuo pau ke tau ngāue faivelenga ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá neongo ‘oku ‘ikai tali lelei ia ‘e kinautolu ‘oku tau ngāue ki aí. ‘Oku tokoni lahi ‘a e veesi 6 ki hono akoʻi ‘o e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení.

Molonai 9:21–26

‘Oku poupouʻi ‘e Molomona ‘a Molonai ke ne faivelenga

Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa naʻe toki hoko ‘i homou koló, puleʻangá, pe ‘i he māmaní ‘a ia naʻe fakatupu loto-siʻi ki he kakaí. Lau ‘a e Molonai 9:25–26 ke ‘iloʻi ‘a e akonaki naʻe fai ‘e Molomona kia Molonai ‘o kau ki ha meʻa ke ne fai ‘i he ngaahi meʻa ‘oku fakatupu loto-siʻí.”

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ‘a e meʻa naʻe tala ‘e Molomona kia Molonai ‘oku totonu ke “nofo maʻu ai pē ‘i hoʻo fakakaukaú ‘o taʻengatá”? Molonai 9:25 ʻE anga-fēfē hano tokoniʻi koe ‘e hoʻo manatuʻi ‘a e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ‘i he taimi ‘okú ke tofanga ai ‘i ha faingataʻa pe ‘ākilotoa koe ‘e he fai angahalá?

Te tau lava ‘o ako ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení mei he akonaki ‘a Molomona kia Molonaí: Kapau ‘oku tau tui faivelenga kia Kalaisi, te Ne lava ‘o hiki hake ‘a kitautolu neongo hano ‘ākilotoa kitautolu ‘e he ngaahi faingataʻa mo e fai angahalá. ʻOku lava ke ‘uhinga ‘a e “tui faivelenga kia Kalaisí” ki haʻate feinga ‘i he taimi kotoa pē ke te ngāue ‘o taau mo ha ākonga moʻoni ‘a e Fakamoʻuí, pea manatuʻi ‘a e Fakamoʻuí mo ‘Ene Fakaleleí, pea tauhi faivelenga ‘Ene ngaahi fekaú.

  1. Hiki ha fakamatala ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ‘o kau ki ha meʻa naʻe hoko kiate koe ‘i hoʻo moʻuí pe ‘i he moʻui ‘a ha taha ‘okú ke vāofi mo ia, ‘a ia ‘oku fakaʻaliʻali mai ai ‘oku moʻoni ‘a e tefitoʻi moʻoni ‘i ‘olungá.

Fakakaukau ki ha founga ‘e taha te ke lava ai ‘o tui faivelenga lahi ange ai kia Kalaisi ‘i he taimi ‘oku ‘ākilotoa ai koe ‘e he fai angahalá mo e ngaahi faingataʻá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molonai 8–9 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki