Seminelí
Talateu ki he Polokalama Ako Semineli ‘i ‘Apí


Talateu ki he Polokalama Ako Semineli ‘i ‘Apí

Naʻe faʻu ‘a e polokalama ako semineli ‘i ‘apí ke tokoniʻi koe ke fakamālohia hoʻo ‘ilo ki he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí pea fakahoko hono ngaahi akonakí ‘i hoʻo moʻui fakaʻahó ʻo fakafou ʻi hono ako ‘a e folofolá. Ko hoʻo ako ki he taʻu fakaako ko ‘ení, te ke ‘uluaki lau ke ‘osi ‘a e ngaahi vahe ‘e vahe atu ke ke lau mei he tohi folofola ki he kalasi ko ‘ení—‘a ia ko e Tohi ʻa Molomoná —hili iá, te ke toki fakakakato leva ‘a e ngaahi lēsoni fakafoʻituituí. Te ke fakataha tuʻo taha he uike mo ha faiako semineli ke ‘ave ki ai hoʻo ngāué pea kau atu ai ki ha lēsoni fakauike.

Ko e seminelí ko ha polokalama ako fakalotu ‘oku fai fakaʻaho. ‘Oku totonu ke hoko hono ako ʻo e folofolá ʻi he faʻa lotú ko ha meʻa ‘oku fai fakaʻaho. ʻE fie maʻu ke ke ngāue fakaʻaho ki hoʻo ngaahi ngāue ‘oku vahe atu ke ke fai ‘i he seminelí ‘i he ‘aho ako taki taha, neongo ʻoku ʻikai ke ke kau atu ki ha kalasi semineli he ʻaho takitaha. ‘Oku ‘i ai ha ‘iuniti ‘e 32 ke fakakakato ‘i he kalasi ko ‘ení. ‘Oku fokotuʻu atu ‘i he saati ki hono lau ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he peesi viii ‘a e meʻa ‘oku totonu ke ke ako ki he ‘iuniti taki taha. ‘E tokoniʻi koe ‘e hoʻo faiakó ke mahino kiate koe ‘a e taimi ‘oku fie maʻu ke ‘osi ki ai ‘a e ‘iuniti taki taha. ‘Oku totonu ke ke lava ‘o fakakakato ‘i ha miniti ‘e 30 ‘a e ngaahi lēsoni taki taha ‘i he tohi fakahinohino ako ko ‘ení, tuku kehe ‘a e taimi ‘okú ke fakaʻaongaʻi ki hoʻo ako fakaʻaho ‘a e folofolá.

‘Oku totonu ke ‘i ai haʻo tohinoa ʻe ua ki he ako folofolá (pe kiʻi pepa tohi ‘e ua), ‘o kehe mei hoʻo tohinoa fakatāutahá peá ke hiki ki ai ‘a e ngaahi ngāue ke fai ‘e ‘oatu ‘i he ngaahi ‘ekitivitī ako ‘i he tohi fakahinohino akó. ‘Oku totonu ke ke ʻave ‘i he uike takitaha ‘okú ke fakataha ai mo hoʻo faiakó, hoʻo tohinoa ki he ako folofola ko ia ‘oku hiki ki ai hoʻo ngaahi ngāue ke faí ‘a ia kuó ke fakakakato ki he uike ko iá mei he ngaahi ‘ekitivitī ‘i he tohi fakahinohino akó. ‘E lau ‘e hoʻo faiakó pea fai mai haʻane tali ki he ngahi ngāue ne faí pea fakafoki mai ʻa e tohinoa ki he ako folofola ko iá ‘i he uike hokó. Te ke lava foki ʻo hiki hoʻo talí ʻi ha lauʻi pepa ʻi ha foulutā peá ke ʻave ki he faiakó ‘a e ngaahi peesi naʻá ke fakakakato ki he uike ko iá. Pea ‘i he fakafoki atu ‘e hoʻo faiakó ‘a e ngaahi pēsí, te ke lava leva ‘o fakahū ia ki hoʻo kiʻi pepa tohí.

Fakaʻaongaʻi ‘o e Tohi Lēsoni ko ‘Ení ‘i ha Polokalama Ako Semineli Fakaʻaho

‘Oku lava ke ngāue ʻaki ‘e he kau faiakó mo e kau akó ‘a e tohi lēsoni ko ‘ení ‘i ha polokalama ako semineli fakaʻaho ke hoko ko ha fakalahi ki he ngaahi lēsoní pe ngāue ʻaki ki hono fakakakato ‘o ha ngaahi lēsoni naʻe ‘ikai kakato hono faí. Ka neongo iá,ʻoku ‘ikai fakataumuʻa ia ke ‘oange ki he fānau ako semineli fakaʻahó. Kapau ‘oku ʻi ai ha tokotaha ako ʻe fie maʻu ke fakakakato haʻane lēsoni ke maʻu ai hano maaka, ‘e lava leva ‘e he faiakó ‘o ‘oange kiate ia ke ne fakakakato ʻa e lēsoni ako ‘i ʻapí ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e lēsoni ne ʻikai te ne faí.

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ‘o e Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻĪmisi
peesi 17 ‘o e tohi fakahinohino akó

Saati ki Hono Lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
Book of Mormon Reading

‘Oku Talitali Lelei Koe ki he Tohi ʻa Molomoná

Ko e hā ‘a e Tohi ʻa Molomoná?

Ko e Tohi ‘a Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ‘e taha ‘o Sīsū Kalaisi. ‘Oku ʻi ai ‘a e ngaahi tohi ‘a ha kau palōfita ‘o e kuonga muʻá, ‘oku nau fakamatala ki he ngaahi fengāueʻaki ‘a e ‘Otuá mo ha vaʻa ‘e taha ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘i he konitinēniti ‘Ameliká. ‘Oku lau ‘e he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku tuʻu fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, ko e Tokāteline mo e Ngaaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha ngaahi folofola toputapu ia. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti ia ‘o ha ngaahi sivilaise lalahi mahuʻinga ‘o ‘Amelika ‘i he kuonga muʻá.

Talu mei hono pulusi ia ‘i he lea faka-Pilitāniá ‘i he 1830, kuo liliu ‘a e Tohi ‘a Molomoná ki ha ngaahi lea fakafonua lahi, pea aʻu e ngaahi tatau kuo pulusí ki he tohi ‘e 150 miliona tupu. Kuo fakamatalaʻi ia ‘e he kau palōfita ‘a e ‘Otuá ko e “maka-tuʻu-loto” ia ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní.

Ko e hā ‘a e ‘Uhinga ‘oku Mahuʻinga ai Kiate Au Hono Ako ‘o e Tohi ʻa Molomoná?

Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni ‘Ēsela Tafi Penisoni ‘o pehē, ‘oku tatali mai kiate koe ‘a e tāpuaki ‘o e ‘unuʻunu atu ke ofi ange ki he ‘Otuá ‘i hoʻo ako ‘a e Tohi ʻa Molomoná ‘i he loto-fakamātoató:

“ʻIkai ‘oku ‘i ai ha meʻa ‘oku ongo loloto ‘i hotau lotó ‘oku tau fakaʻānaua ai ke tau ‘unuʻunu atu ke tau ofi ange ki he ‘Otuá, ke tau hoko ‘o tatau mo ia ‘i heʻetau fononga fakaʻahó, ke tau ongoʻi ‘oku ‘iate kitautolu Hono mālohí maʻu ai pē? Kapau ‘oku pehē, ‘e tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau lava ‘o fakahoko ia ‘o laka hake ‘i ha toe tohi kehe.

“ʻOku ‘ikai koeʻuhí pē ko hono akoʻi mai ‘e he Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu ‘a e moʻoní, neongo ko e moʻoni ‘okú ne fakahoko ia. ‘Oku ‘ikai koeʻuhí pē ko hono fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa Kalaisí, neongo ‘okú ne fakahoko moʻoni mo ia. Ka ‘oku ‘i ai ha meʻa lahi ange. ‘Oku ‘i ai ha mālohi ‘i he tohí ‘a ia ‘e kamata ke tafe mai ki hoʻomou moʻuí ‘i he taimi pē ‘okú ke kamata ako fakamātoato ai e tohí. Te ke maʻu ha mālohi lahi ange ke fakafepakiʻi ‘a e ‘ahiʻahí. Te ke maʻu ai ‘a e mālohi ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi koe. Te ke maʻu ai mo e mālohi ke nofo maʻu ‘i he hala fāsiʻi mo lausiʻí. ‘Oku ui ‘a e folofolá ko e ‘ngaahi folofola ‘o e moʻuí’ (vakai, T&F 84:85), pea ‘oku ‘ikai ha toe feituʻu ‘e fakahoko moʻoni ai ia ‘o hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ko ia ‘e kamata ai ke ke ‘uakai mo fieinua ki he ngaahi folofola ko iá, te ke maʻu ai ‘a e moʻuí ‘o liunga lahi ange ‘aupito” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 7).

Naʻe tohi ‘a e Tohi ʻa Molomoná maʻatautolu ‘i he ‘aho ní. Naʻe hanga ʻe Molomona, ko ha palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻoku tau hingoa ki ai e tohí ʻo fakanounouʻi mo hono foha ko Molonaí ‘a e ngaahi lekooti ‘o ha ngaah senituli lahi ‘i heʻena fakatahatahaʻi ‘a e ʻū lauʻi peleti koula ko ia naʻe liliu mei ai ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ueʻi hake ‘e he ‘Otuá,ʻa ia ‘okú Ne ‘afioʻi ‘a e ngataʻangá mei he kamataʻangá, ‘a ‘Ene kau palōfitá ke nau ‘iloʻi ‘a e meʻa ke fakakau ‘i hono fakanounouʻí ‘a ia ‘e fie maʻu ‘i hotau ‘ahó. Naʻe tomuʻa sio mai ʻa Molonai ‘a ia ko e fakamuimui ia ‘i he kau palōfita ke tohi ‘i he Tohi ʻa Molomoná ki hotau taimí ‘o ne pehē: “Vakai, ‘oku ou lea kiate kimoutolu ‘o hangē ‘oku mou ‘i hení, ka ‘oku ‘ikai. Kae vakai, kuo fakahā ‘a kimoutolu kiate au ‘e Sīsū Kalaisi, pea ‘oku ou ‘iloʻi hoʻomou ngaahi ngāué” (Molomona 8:35).

Naʻe toe akoʻi foki ‘e Palesiteni Penisoni , ‘e tokoniʻi koe ‘e hoʻo ako ‘a e Tohi ʻa Molomoná ke ke ‘iloʻi ‘a e faikehekehe ‘i he leleí mo e koví:

“ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ‘a e tangatá kia Kalaisi ʻi ha tefitoʻi founga ʻe ua. ʻUluakí, ʻokú ne fakamatalaʻi mai ʻi ha founga mahinongofua ʻa Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. ‘Okú ne fakamoʻoni ki hono faka-ʻOtua pea mo e fie maʻu ke ‘i ai ha Huhuʻí mo e fie maʻu ke tau falala kiate Iá. ‘Oku fakamoʻoni ia ki he Hingá mo e Fakaleleí pea mo e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ‘o e ongoongoleleí, ‘a ia ‘oku kau ai ʻa e ‘etau fie maʻu ha loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala mo ha fanauʻi foʻou fakalaumālie. ‘Okú ne fakahā mai kuo pau ke tau kātaki ki he ngataʻangá ‘i he māʻoniʻoni pea moʻui angamaʻa ‘o taau mo ha Tangata Māʻoniʻoni.

“Uá, ‘oku fakahā ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘a e ngaahi fili ‘o Kalaisí. ‘Okú ne veuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá pea fakangata ‘a e fakakikihí. (Vakai, 2 Nīfai 3:12.) ‘Okú ne fakamālohia ‘a e kau muimui anga-fakatōkilalo ‘o Kalaisí ‘i heʻenau fepaki mo e ngaahi faʻufaʻu kākā, ngaahi filioʻi mo e ngaahi tokāteline ‘a e tēvoló ‘i hotau ‘ahó. ‘Oku faitatau ‘a e kau hē mei he moʻoní ‘i he Tohi ‘a Molomoná mo kinautolu ‘oku tau maʻu ‘i he ‘aho ní. Koeʻuhí ko e taʻefakangatangata ‘o e tokaimaʻananga ʻa e ‘Otuá ‘a e meʻa kotoa pē, kuó Ne teuteuʻi ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná ke tau lava ai ‘o ‘iloʻi ‘a e meʻa ‘oku halá pea tau ‘iloʻi mo e founga ke fakafepakiʻi ai ‘a e ngaahi fakakaukau hala fakaako, fakapolitikale, fakalotu mo fakafilōsefa ‘o hotau taimí” (“The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, May 1975, 64).

Fekauʻaki mo e Tohi ‘a Molomoná

‘Oku kau ki he Tohi ‘a Molomoná ha ngaahi tohi iiki ange ‘e 15. ‘Oku kamata ʻaki ha tohi ‘e valu ‘o e ngaahi tohi ko iá ha ‘uluʻi fakamatala ‘a ia naʻe tohi ‘i he ngaahi ‘uluaki peleti koula naʻe liliu ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: 1 Nīfai, 2 Nīfai, Sēkope, ;ʻAlamā, Hilamani, 3 Nīfai, 4 Nīfai, mo e ‘Eta. ‘Oku ‘i ai mo e ngaahi vahe ‘e niʻihi ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘oku kamata ‘aki ha ‘uluʻi fakamatala naʻe kau ia ‘i he ngaahi ‘uluaki peleti koulá (tuku kehe pē ha ngaahi sētesi fekauʻaki mo e ngaahi vahe ko iá): Mōsaia 9, Mōsaia 23, ʻAlamā 5, ʻAlamā 7, ʻAlamā 9, ʻAlamā 17, ʻAlamā 21, ʻAlamā 36, ʻAlamā 38, ʻAlamā 39, ʻAlamā 45, Hilamani 7, Hilamani 13, 3 Nīfai 11, mo e Molonai 9.

‘Oku kau ‘i he kamataʻanga ‘o e vahe takitaha ‘i he Tohi ‘a Molomoná ha fakamatala fakanounou ‘o e vahé pea ʻoku paaki ia ‘i he mataʻitohi fakahihifí. Naʻe toki tohi mo tānaki mai ‘eni ‘o fakatatau ki he fakahinohino ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí pea naʻe ‘ikai kau ia ‘i he ‘uluaki fakamatala ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘a ia naʻe ‘i he ʻū lauʻi peleti koulá.

Paaki