Seminelí
‘Iuniti 3: ‘Aho 4, 1 Nīfai 12–14


‘Iuniti 3: ‘Aho 4

1 Nīfai 12–14

Talateú

Ko e fakamatala ko ia ki he mata-me‘a-hā-mai ‘a Nīfaí ‘a ia ‘oku kamata ‘i he 1 Nīfai 11, ‘oku hokohoko atu ia ‘i he 1 Nīfai 12–14. Naʻe mamata ‘a Nīfai ‘i he meʻa-hā-mai ko ‘ení ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakamanavahē, ‘a ia naʻe iku ‘o fakaʻauha ai hono hakó. Naʻá ne mamata ki hono toʻo ‘e he kau angahalá ‘a e ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he Tohi Tapú, ‘a ia naʻe iku ‘o tūkia fakalaumālie ai ha tokolahi. Neongo iá, naʻe ‘omai foki ‘e he mata-meʻa-hā-mai ‘a Nīfaí ki ai ha ‘amanaki lelei lahi ki he kahaʻú. Naʻá ne mamata kia Kolomupusi mo hono nofoʻi ‘o ʻAmeliká. Naʻá ne mamata ki hono teuteuʻi ‘e he ‘Eikí ‘a e hala ki hono Toe Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí, ‘a ia naʻe kau ai hono toe fakafoki mai ‘o e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga lahi ‘a ia naʻe molé. Naʻe mamata ‘a Nīfai ki hono tokoniʻi mo maluʻi ‘e he ‘Eikí ‘a e kakai ‘oku moʻui māʻoniʻoní ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. ʻI hoʻo ako ‘a e 1 Nīfai 12–14, fakalaulauloto ki hono mahuʻinga ‘i heʻetau moʻuí ‘a e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ‘oku akoʻi ‘i he Tohi ‘a Molomoná mo e ngaahi folofola kehe ‘o e ngaahi ‘aho kimui ní. Te ke lava foki mo koe ‘o ikunaʻi ‘a e koví ‘i hoʻo feinga ke moʻui māʻoniʻoni mo tauhi pau hoʻo ngaahi fuakava mo e ‘Otuá.

1 Nīfai 12

‘Oku mamata ‘a Nīfai ki he kahaʻu ‘o e puleʻanga ‘o e kau Nīfaí mo e kau Leimaná.

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Nīfai ‘i he 1 Nīfai 12, ‘a e meʻa naʻá ne mamata ki ai ‘o kau ki he kahaʻu ‘o hono hakó tuʻunga ‘i he ngaahi ivi tākiekina ‘oku fakafofongaʻi ‘e he ‘ao fakapoʻulí mo e fuʻu fale lahi mo ‘ataʻataá. Naʻá ne ngāue ʻaki ‘a e foʻi lea ko e hakó ‘o ‘uhinga ki he kakai ‘e tupu meiate iá.

Naʻe mamata ‘a Nīfai ki hono tali ‘e he niʻihi hono hakó ‘a e ngaahi tāpuaki kotoa ‘o e Fakaleleí. Neongo iá, naʻá ne toe mamata foki ki he iku ‘o fakaʻauha hono hakó ‘e he kau Leimaná. Lau ‘a e 1 Nīfai 12:19, pea laineʻi ‘a e ngaahi ‘uhinga naʻe fakaʻauha ai ‘a e kau Nīfaí. Fakakaukau ki ha founga te ke lava ai ‘o maluʻi koe mei he loto-hīkisiá pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ‘ahiʻahi ‘a e tēvoló.

1 Nīfai 13:1–9

‘Oku mamata ‘a Nīfai ki he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá.

Siakaleʻi ha sipoti ‘i he ngaahi sipoti ko ‘ení ‘a ia kuó ke kau pe mamata ai, pea tānaki atu ki ai mo ha faʻahinga sipoti kehe kuó ke kau pe mamata ai.

  • Soka

  • Kilikiti

  • Pasiketipolo

  • Peisipolo

  • Pingi pongo

  • Tenisi

  • ‘Akapulu

  • Hoki ʻi he ‘Aisí

  • Volipolo

  • ‘Akapulu Faka-‘Amelika

‘Oku faʻa ako ‘e he ngaahi timi sipoti fakapalofesinalé ki he ngaahi tau kuo ‘osi fai mo e ngaahi founga vaʻinga ‘a e ngaahi timi ‘oku nau teu tau mo iá kimuʻa pea nau toki taú. ‘E tokoniʻi kitautolu ‘i heʻetau maʻu ha mahino ki he taumuʻa, ngaahi founga mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa e timi ʻe tahá ke tau teuteu ke maluʻi kitautolu.

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Nīfai ‘i he 1 Nīfai 13, ‘a e meʻa naʻá ne mamata ki ai ‘o kau kiate kinautolu te nau fakafepakiʻi ‘a e Siasi ‘o e ‘Otuá ‘i he ngaahi ‘aho kimui ní. Lau ‘a e 1 Nīfai 13:1–6, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe mamata ki ai ‘a Nīfai ‘a ia ‘e fokotuʻu ‘i he kau Senitailé mo e meʻa naʻe talaange ‘e he ‘āngeló ‘o kau ki aí.

ʻĪmisi
Fai ʻe ʻEletā Bruce R. McConkie

‘Oku ‘ikai fakafofongaʻi ‘a e “fuʻu siasi lahi mo fakalielia” ko ‘eni naʻe mamata ki ai ‘a Nīfaí ha faʻahinga kulupu pe Siasi pau. Naʻe fakaʻuhingaʻi ia ‘e ‘Eletā Pulusi R. MaKongikī ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē, ko e “ngaahi kautaha kotoa pē ‘i ha faʻahinga hingoa pe natula … ‘a ia ‘oku fokotuʻutuʻu ke taki atu ‘a e tangatá ‘i ha hala ‘oku mamaʻo mei he ‘Otuá mo ‘ene ngaahi fonó pea mei he fakamoʻui ‘i he puleʻanga ‘o e ‘Otuá” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 137–38). Te ke lava ‘o hiki ‘a e fakaʻuhinga ‘a ‘Eletā MaKongikií ‘i he tafaʻaki ‘o e 1 Nīfai 13:4–6.

Lau ‘a e 1 Nīfai 13:8–9, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi meʻa ‘oku holi ki aí mo e ngaahi taumuʻa ‘a e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke ‘iloʻi ‘oku fokotuʻutuʻu ‘e Sētane ‘ene ngaahi kau taú ke takiakiʻi atu kitautolu ke mamaʻo mei he ‘Otuá mo ‘Ene ngaahi fonó.

Ko e tahá, te ke ‘iloʻi ‘i hoʻo ako ‘a e 1 Nīfai 13, ha founga ‘e taha ‘oku feinga ai ‘a e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ke taʻofi ‘a kinautolu ‘oku nau fekumi ki he Fakamoʻuí.

1 Nīfai 13:10–42

‘Oku mamata ‘a Nīfai ki ha kau Senitaile ‘i he kahaʻú mo e Tohi Tapú, ko e Tohi ‘a Molomoná, mo ha ngaahi folofola ‘o e ngaahi aho kimui ní.

Ke fakafepakiʻi ‘a e ngaahi feinga ‘a e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá, naʻe teuteu ‘e he ‘Eikí ‘a e hala ki hono Toe Fakafoki Mai ‘o ‘Ene ongoongoleleí. Naʻe tomuʻa sio mai ‘a Nīfai ‘i he 1 Nīfai 13, ki he ngaahi meʻa ‘e hokó, hangē ko e haʻu ‘a Kolomupusi mo e kau pilikimí ki he fonua ‘o e talaʻofá koeʻuhí he naʻe “ueʻi hake [nofoʻia pe ngāue mai] ‘a [kinautolu]” ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otuá (vakai, 1 Nīfai 13:12–13). Naʻá ne tomuʻa mamata foki ki he Tau ‘o e Tauʻatāina ‘a ‘Ameliká—‘i he “kau Senitaile ‘a ia kuo nau ‘alu atu mei he nofo pōpulá” mo “honau ‘uluaki kakai ko e kau Senitailé (ʻa ia) kuo fakataha,” ka naʻe “fakahaofi ‘a kinautolu ‘i he māfimafi ‘o e ‘Otuá mei he nima ‘o e ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē” (vakai, 1 Nīfai 13:16–19).

ʻĪmisi
ngaahi folofolá

Lau ‘a e 1 Nīfai 13:20–23, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e tohi naʻe mamata ‘a Nīfai ‘e ‘ave holo ‘i he kau senitaile naʻa nau nofoʻi ‘a e fonua ʻo e talaʻofá.

Tohiʻi ‘a e “ko e Tohi Tapú” ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 1 Nīfai 13:20. Naʻe pehē ‘e Nīfai ‘e “ʻaonga lahi” ‘a e Tohi Tapú kiate kitautolu (1 Nīfai 13:23) pea “naʻe ‘i ai ‘a hono kakato ‘o e ongoongolelei ʻa e Eikí” (1 Nīfai 13:24) ‘i hono ‘uluaki tohi iá. Fakaʻaongaʻi ‘a e 1 Nīfai 13:26–27, 29 ke fakafonu ‘a e ngaahi ʻatā ‘i he fakamatala fakanounou ko ‘ení:

Naʻe toʻo ‘e he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá “ha ngaahi konga lahi ‘a ia ʻoku mo taha; kae ʻumaʻā foki mo e ‘a e ‘Eikí kuo nau toʻo” mei he Tohi Tapú (1 Nīfai 13:26). Kuo nau toʻo ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení ke “ ‘a e ngaahi hāʻeleʻanga totonu ‘o e ‘Eikí, koeʻuhí ke nau ‘a e matá mo ‘a e loto ‘o e fānau ‘a e tangatá” (1 Nīfai 13:27). Koeʻuhí ko e mole ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení, “ ai ha fuʻu kakai tokolahi ʻaupito” (1 Nīfai 13:29).

Toe lau ‘a e fakamatala fakanounou ‘i ‘olungá hili hoʻo fakafonu kakato iá.

Ko e taha ‘o e ngaahi taumuʻa ‘o e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ke “fakakeheʻi ‘a e ngaahi hāʻeleʻanga totonu ‘o e ‘Eikí” (1 Nīfai 13:27) ʻaki hono toʻo ha konga lahi ‘o e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá. Ko hono ‘uhinga ‘o e “fakakeheʻí” ke fakatupu hano afeʻi pe fakatafoki mei ha meʻa ‘oku totonu. Fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa kovi ‘oku tupu mei hano afeʻi pe fakatafoki mei he “ngaahi hāʻeleʻanga totonu ‘o e ‘Eikí.”

Fakaʻaongaʻi hoʻo folofolá ke tali ʻaki ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:34, ko e hā ha meʻa ‘e ‘omai ‘e he ‘Eikí tuʻunga ‘i Heʻene ‘aloʻofá? (Mahalo ʻe tokoni kapau te ke ‘iloʻi ‘oku ‘uhinga ‘a e huafa “ko e Lamí” ki he Fakamoʻuí, Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ha meʻa naʻe folofola ‘a e Fakamoʻuí ‘i he 1 Nīfai 13:35–36, ‘e fufuuʻi ke toki ‘omai ki he kau Senitailé?

  • Ko e hā ha fakamatala ‘a e ‘āngeló ‘i he 1 Nīfai 13:36, ki he meʻa naʻe tohi ‘i he lekooti naʻe fufuuʻí—‘a e Tohi ‘a Molomoná?

  • Ko e hā nai ‘a e “ngaahi tohi kehe” ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e 1 Nīfai 13:39, ke tānaki atu ki he Tohi ʻa Molomoná?

Lau ‘a e 1 Nīfai 13:40–41, pea laineʻi ‘a e meʻa ‘oku pehē ‘i he Tohi ‘a Molomoná mo e “ngaahi tohi kehé” ‘e fakahā mai ki he kakai fulipē. ‘Oku mahuʻinga ke fakatokangaʻi kuo pau ke tau haʻu ki he Fakamoʻuí ‘o “fakatatau mo e ngaahi folofola ‘e folofola ‘aki ‘e he fofonga ʻo e Lamí” (1 Nīfai 13:41)—‘a e ngaahi folofolá.

‘Oku tau ako ‘i he konga ko ‘eni ‘o e mata-meʻa-hā-mai ‘a Nīfaí ‘e fakafoki mai ‘e he Tohi ‘a please replace with: Molomoná mo e ngaahi folofola ‘o e ngaahi ‘aho kimui ní ‘a e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ko ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ‘iloʻi ko Sīsū Kalaisi ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá pea tokoniʻi kitautolu ke tau ‘iloʻi ‘a e founga ke tau haʻu ai kiate Iá.

  1. Hiki ‘a e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Oku anga fēfē hano tākiekina ‘e he ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ‘i he Tohi ‘a Molomoná mo e ngaahi folofola kehe ‘o e ngaahi ‘aho kimui ní hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

    2. Kuo founga fēfē haʻanau tokoniʻi koe ke mahino mo ke moʻui ‘aki ‘Ene ongoongoleleí?

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakafuofuaʻi hono ‘aonga ‘o hoʻo ako folofolá ‘i hono tokoniʻi koe ke ke ‘unuʻunu atu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí.

1 Nīfai 14:1–17

‘Oku mamata ‘a Nīfai ki he tau ‘i he vahaʻa ‘o e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá mo e Siasi ‘o e Lami ‘a e ‘Otuá.

‘Oku tau lau ‘i he 1 Nīfai 14 ki ha tau ‘i he vahaʻa ‘o e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá mo e Siasi ‘o e Lami ‘a e ‘Otuá. Lau ‘a e 1 Nīfai 14:10–13, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e faʻahi naʻe tokolahi angé. Fakatokangaʻi ‘i he 1 Nīfai 14:12 ‘a e ‘uhinga naʻe tokosiʻi ai ‘a e kakai ‘oku nau poupouʻi ‘a e Siasi ‘o e Lamí mo e ‘uhinga naʻe lava ai ‘e he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ‘o fakatahaʻi mai ha fuʻu kakai tokolahí.

Ko e hā haʻo fakakaukau kapau ‘e tokolahi ange ‘a e faʻahi ‘a e filí ‘i hoʻomou faʻahi ‘i he taú? Lau ‘a e 1 Nīfai 14:14, pea laineʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku fakamatalaʻi ai ‘a e tokoni ‘e maʻu ‘e he “kau māʻoniʻoni ‘o e siasi ‘o e lamí” pea mo e “kakai ‘o e fuakava ‘o e ‘Eikí” ‘i heʻenau tauʻi ‘a e koví.

Ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ‘e taha ʻo e ongoongoleleí ‘oku akoʻi ‘i he 1 Nīfai 14:1–17 ko e taimi ko ia oku tau moʻui māʻoniʻoni ai mo tauhi ‘etau ngaahi fuakavá, ‘e tokoniʻi kitautolu ‘e he mālohi ‘o e Otuá ke tau ikunaʻi ‘a e koví.

  1. Hiki ha kiʻi palakalafi nounou ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘o fakamatalaʻi ai ha founga kuo tokoniʻi ai koe ke ke ikunaʻi ‘a e ngaahi ‘ahiʻahi ko ia ‘okú ne tohoakiʻi atu koe mei he Otuá mo ‘Ene ngaahi fonó koeʻuhí ko hoʻo kau ‘i he “kakai ‘o e fuakava ‘o e Eikí” mo hono “fakamahafu [‘aki koe ‘a e] māʻoniʻoní.”

Naʻe mamata ‘a Nīfai ki hono “fakaʻauha ke ‘osiʻosingamālie” (1 Nīfai 14:3) ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí ‘a kinautolu ‘oku nau poupouʻi ‘a e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá. Te ke lava ‘o maʻu ha lotofalala ‘e ikuna ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 1 Nīfai 12–14 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki